Brže od pregledniku!Sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Pavelić (stariji), Ante Trumbić, Anton Korošec, Antun Mihalović, Austro-Ugarska, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frankovci, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, Južnoslavenska ideja, Jugoslavija (razdvojba), Karlo I. Austrijski, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Luka Šnjarić, Mihael Mihaljević, Mile Starčević, Miroslav Krleža, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Srednja Europa, Starčevićeva stranka prava, ..., Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zagreb, Zagrebačka rezolucija, Zeleni kadar, 1918.. Proširite indeks (7 više) »
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Ante Pavelić (stariji) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Ante Pavelić (stariji) i Zagrebačka rezolucija ·
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Ante Trumbić i Zagrebačka rezolucija ·
Anton Korošec
Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.
Anton Korošec i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Anton Korošec i Zagrebačka rezolucija ·
Antun Mihalović
Antun pl.
Antun Mihalović i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Antun Mihalović i Zagrebačka rezolucija ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austro-Ugarska i Zagrebačka rezolucija ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija ·
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frankovci · Frankovci i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvati
Bez opisa.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati · Hrvati i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska revija · Hrvatska revija i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Područje današnje Hrvatske je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu · Hrvatska u Prvom svjetskom ratu i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Hrvatsko državno pravo i Zagrebačka rezolucija ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatsko-srpska koalicija i Zagrebačka rezolucija ·
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južnoslavenska ideja · Južnoslavenska ideja i Zagrebačka rezolucija ·
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavija (razdvojba) · Jugoslavija (razdvojba) i Zagrebačka rezolucija ·
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Karlo I. Austrijski · Karlo I. Austrijski i Zagrebačka rezolucija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Zagrebačka rezolucija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Zagrebačka rezolucija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Zagrebačka rezolucija ·
Luka Šnjarić
Luka Šnjarić (Čanak, 22. lipnja 1851. – Cluj-Napoca, 21. siječnja 1930.) bio je hrvatski general austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika zagrebačkog XIII. korpusa.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Luka Šnjarić · Luka Šnjarić i Zagrebačka rezolucija ·
Mihael Mihaljević
Mihovil (Mihael) Mihaljević (Oštarije, 26. listopada 1864. – Zagreb, 11. travnja 1925.) bio je hrvatski general Austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mihael Mihaljević · Mihael Mihaljević i Zagrebačka rezolucija ·
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mile Starčević · Mile Starčević i Zagrebačka rezolucija ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miroslav Krleža · Miroslav Krleža i Zagrebačka rezolucija ·
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija ·
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagrebačka rezolucija ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Zagrebačka rezolucija ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske · Raspad Austro-Ugarske i Zagrebačka rezolucija ·
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srednja Europa · Srednja Europa i Zagrebačka rezolucija ·
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Starčevićeva stranka prava · Starčevićeva stranka prava i Zagrebačka rezolucija ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Zagrebačka rezolucija ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević · Svetozar Pribićević i Zagrebačka rezolucija ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zagrebačka rezolucija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb · Zagreb i Zagrebačka rezolucija ·
Zagrebačka rezolucija
U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju »državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija«.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija · Zagrebačka rezolucija i Zagrebačka rezolucija ·
Zeleni kadar
kaos na željeznicama pri završetku rata, studeni 1918. Zeleni kadar sačinjavali su hrvatski domobrani, dezerteri iz austrougarske vojske koji su se, za vrijeme Prvog svjetskog rata,Istorija Jugoslavije, I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zeleni kadar · Zagrebačka rezolucija i Zeleni kadar ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · 1918. i Zagrebačka rezolucija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija
Usporedba između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija
Država Slovenaca, Hrvata i Srba ima 168 odnose, a Zagrebačka rezolucija ima 49. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 17.05% = 37 / (168 + 49).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
