Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest
Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Avari, Bizant, Boka kotorska, Bosanska Banovina, Carigrad, Cavtat, Dalmacija, Dubrovnik, Feudalizam, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Ilirske pokrajine, Istra, Jadransko more, Kralj Tomislav, Kraljevina Dalmacija, Lastovo, Ludovik I. Anžuvinac, Marija Terezija Austrijska, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Slaveni, Stjepan II. Kotromanić, Travunija, Zadarski mir, ..., 7. stoljeće. Proširite indeks (1 više) »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Avari i Dubrovačka Republika · Avari i Hrvatska povijest ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dubrovačka Republika · Bizant i Hrvatska povijest ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Dubrovačka Republika · Boka kotorska i Hrvatska povijest ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Dubrovačka Republika · Bosanska Banovina i Hrvatska povijest ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Dubrovačka Republika · Carigrad i Hrvatska povijest ·
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Cavtat i Dubrovačka Republika · Cavtat i Hrvatska povijest ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovačka Republika · Dalmacija i Hrvatska povijest ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovačka Republika i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska povijest ·
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Dubrovačka Republika i Feudalizam · Feudalizam i Hrvatska povijest ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovačka Republika i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovačka Republika i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovačka Republika i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska povijest ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovačka Republika i Hrvatski jezik · Hrvatska povijest i Hrvatski jezik ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Dubrovačka Republika i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatska povijest i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Dubrovačka Republika i Humska zemlja · Hrvatska povijest i Humska zemlja ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dubrovačka Republika i Ilirske pokrajine · Hrvatska povijest i Ilirske pokrajine ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dubrovačka Republika i Istra · Hrvatska povijest i Istra ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dubrovačka Republika i Jadransko more · Hrvatska povijest i Jadransko more ·
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Dubrovačka Republika i Kralj Tomislav · Hrvatska povijest i Kralj Tomislav ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Dubrovačka Republika i Kraljevina Dalmacija · Hrvatska povijest i Kraljevina Dalmacija ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Dubrovačka Republika i Lastovo · Hrvatska povijest i Lastovo ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dubrovačka Republika i Ludovik I. Anžuvinac · Hrvatska povijest i Ludovik I. Anžuvinac ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Dubrovačka Republika i Marija Terezija Austrijska · Hrvatska povijest i Marija Terezija Austrijska ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dubrovačka Republika i Mletačka Republika · Hrvatska povijest i Mletačka Republika ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Dubrovačka Republika i Napoleon Bonaparte · Hrvatska povijest i Napoleon Bonaparte ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovačka Republika i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Dubrovačka Republika i Slaveni · Hrvatska povijest i Slaveni ·
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Dubrovačka Republika i Stjepan II. Kotromanić · Hrvatska povijest i Stjepan II. Kotromanić ·
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Dubrovačka Republika i Travunija · Hrvatska povijest i Travunija ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dubrovačka Republika i Zadarski mir · Hrvatska povijest i Zadarski mir ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Dubrovačka Republika · 7. stoljeće i Hrvatska povijest ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest
Usporedba između Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest
Dubrovačka Republika ima 254 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 3.68% = 31 / (254 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovačka Republika i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
