Sličnosti između Dubrovačka Republika i Povijest Europe
Dubrovačka Republika i Povijest Europe imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atlantski ocean, Auguste Marmont, Španjolska, Bečki kongres, Bizant, Crno more, Doba kuge, Europa, Francuska, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Ilirske pokrajine, Kuga, London, Marija Terezija Austrijska, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Pariz, Prvo Francusko Carstvo, Robovlasništvo, Sarajevo, Sicilija, Sjedinjene Američke Države, Sredozemlje, Sredozemno more, 1498., 15. stoljeće, 1569., 16. stoljeće, ..., 1718., 1797., 18. lipnja, 1805., 1806., 1808., 1809., 1813., 1815., 19. stoljeće. Proširite indeks (10 više) »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Atlantski ocean i Dubrovačka Republika · Atlantski ocean i Povijest Europe ·
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Auguste Marmont i Dubrovačka Republika · Auguste Marmont i Povijest Europe ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Dubrovačka Republika · Španjolska i Povijest Europe ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dubrovačka Republika · Bečki kongres i Povijest Europe ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dubrovačka Republika · Bizant i Povijest Europe ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Dubrovačka Republika · Crno more i Povijest Europe ·
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Doba kuge i Dubrovačka Republika · Doba kuge i Povijest Europe ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Dubrovačka Republika i Europa · Europa i Povijest Europe ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Dubrovačka Republika i Francuska · Francuska i Povijest Europe ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovačka Republika i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Povijest Europe ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovačka Republika i Hrvatska · Hrvatska i Povijest Europe ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dubrovačka Republika i Ilirske pokrajine · Ilirske pokrajine i Povijest Europe ·
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Dubrovačka Republika i Kuga · Kuga i Povijest Europe ·
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dubrovačka Republika i London · London i Povijest Europe ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Dubrovačka Republika i Marija Terezija Austrijska · Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dubrovačka Republika i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Povijest Europe ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Dubrovačka Republika i Napoleon Bonaparte · Napoleon Bonaparte i Povijest Europe ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovačka Republika i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Europe ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Dubrovačka Republika i Pariz · Pariz i Povijest Europe ·
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Dubrovačka Republika i Prvo Francusko Carstvo · Povijest Europe i Prvo Francusko Carstvo ·
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Dubrovačka Republika i Robovlasništvo · Povijest Europe i Robovlasništvo ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Dubrovačka Republika i Sarajevo · Povijest Europe i Sarajevo ·
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Dubrovačka Republika i Sicilija · Povijest Europe i Sicilija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Dubrovačka Republika i Sjedinjene Američke Države · Povijest Europe i Sjedinjene Američke Države ·
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Dubrovačka Republika i Sredozemlje · Povijest Europe i Sredozemlje ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Dubrovačka Republika i Sredozemno more · Povijest Europe i Sredozemno more ·
1498.
Bez opisa.
1498. i Dubrovačka Republika · 1498. i Povijest Europe ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dubrovačka Republika · 15. stoljeće i Povijest Europe ·
1569.
Bez opisa.
1569. i Dubrovačka Republika · 1569. i Povijest Europe ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dubrovačka Republika · 16. stoljeće i Povijest Europe ·
1718.
Bez opisa.
1718. i Dubrovačka Republika · 1718. i Povijest Europe ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Dubrovačka Republika · 1797. i Povijest Europe ·
18. lipnja
18.
18. lipnja i Dubrovačka Republika · 18. lipnja i Povijest Europe ·
1805.
Bez opisa.
1805. i Dubrovačka Republika · 1805. i Povijest Europe ·
1806.
Bez opisa.
1806. i Dubrovačka Republika · 1806. i Povijest Europe ·
1808.
Bez opisa.
1808. i Dubrovačka Republika · 1808. i Povijest Europe ·
1809.
Bez opisa.
1809. i Dubrovačka Republika · 1809. i Povijest Europe ·
1813.
Bez opisa.
1813. i Dubrovačka Republika · 1813. i Povijest Europe ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Dubrovačka Republika · 1815. i Povijest Europe ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dubrovačka Republika · 19. stoljeće i Povijest Europe ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovačka Republika i Povijest Europe imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovačka Republika i Povijest Europe
Usporedba između Dubrovačka Republika i Povijest Europe
Dubrovačka Republika ima 254 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 3.74% = 40 / (254 + 816).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovačka Republika i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: