Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovnik i Hrvatska književnost
Dubrovnik i Hrvatska književnost imaju 44 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šiško Menčetić, Barok, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Džore Držić, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, Dubravka (Gundulić), Dubrovačka Republika, Dundo Maroje, Europa, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Ignjat Đurđević, Ilirski pokret, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Ivan Mažuranić, Ivo Vojnović, Jakov Bunić, Junije Palmotić, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljudevit Gaj, Luko Paljetak, Marija Terezija Austrijska, Marin Držić, ..., Mavro Vetranović, Njemačka, Novela od Stanca, Osman (Gundulić), Osmansko Carstvo, Prvi svjetski rat, Renesansa, Ruđer Bošković, Slavonija, Srednji vijek, Suze sina razmetnoga, Vesna Krmpotić, 18. stoljeće, 19. stoljeće. Proširite indeks (14 više) »
Šiško Menčetić
Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.
Šiško Menčetić i Dubrovnik · Šiško Menčetić i Hrvatska književnost ·
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Barok i Dubrovnik · Barok i Hrvatska književnost ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Hrvatska književnost ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovnik · Dalmacija i Hrvatska književnost ·
Džore Držić
Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.
Dubrovnik i Džore Držić · Džore Držić i Hrvatska književnost ·
Dinko Ranjina
Dinko Ranjina (Dubrovnik, 1536. – Dubrovnik, 1607.), hrvatski je renesansni pjesnik iz Dubrovnika.
Dinko Ranjina i Dubrovnik · Dinko Ranjina i Hrvatska književnost ·
Dominko Zlatarić
'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.
Dominko Zlatarić i Dubrovnik · Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost ·
Dubravka (Gundulić)
Dubravka Ivana Gundulića, izdanje iz 1923. godine Dubravka je drama mitološko-pastoralnoga sadržaja i alegorijskoga značenja što ju je Ivan Gundulić napisao sredinom trećeg desetljeća 17. stoljeća.
Dubravka (Gundulić) i Dubrovnik · Dubravka (Gundulić) i Hrvatska književnost ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Dubrovnik · Dubrovačka Republika i Hrvatska književnost ·
Dundo Maroje
Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.
Dubrovnik i Dundo Maroje · Dundo Maroje i Hrvatska književnost ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Dubrovnik i Europa · Europa i Hrvatska književnost ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovnik i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska književnost ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Hrvatska književnost ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska književnost ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Dubrovnik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska književnost ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovnik i Hrvatski jezik · Hrvatska književnost i Hrvatski jezik ·
Ignjat Đurđević
Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.
Dubrovnik i Ignjat Đurđević · Hrvatska književnost i Ignjat Đurđević ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Dubrovnik i Ilirski pokret · Hrvatska književnost i Ilirski pokret ·
Ivan Bunić Vučić
Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.
Dubrovnik i Ivan Bunić Vučić · Hrvatska književnost i Ivan Bunić Vučić ·
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Dubrovnik i Ivan Gundulić · Hrvatska književnost i Ivan Gundulić ·
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Dubrovnik i Ivan Mažuranić · Hrvatska književnost i Ivan Mažuranić ·
Ivo Vojnović
Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.
Dubrovnik i Ivo Vojnović · Hrvatska književnost i Ivo Vojnović ·
Jakov Bunić
Jakov Bunić Hrvatska enciklopedija: Bunić, Jakov, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021.
Dubrovnik i Jakov Bunić · Hrvatska književnost i Jakov Bunić ·
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Dubrovnik i Junije Palmotić · Hrvatska književnost i Junije Palmotić ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dubrovnik i Latinski jezik · Hrvatska književnost i Latinski jezik ·
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Dubrovnik i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Hrvatska književnost i Leksikografski zavod Miroslav Krleža ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Dubrovnik i Ljudevit Gaj · Hrvatska književnost i Ljudevit Gaj ·
Luko Paljetak
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943.) je hrvatski književnik i akademik.
Dubrovnik i Luko Paljetak · Hrvatska književnost i Luko Paljetak ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Dubrovnik i Marija Terezija Austrijska · Hrvatska književnost i Marija Terezija Austrijska ·
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Dubrovnik i Marin Držić · Hrvatska književnost i Marin Držić ·
Mavro Vetranović
Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.
Dubrovnik i Mavro Vetranović · Hrvatska književnost i Mavro Vetranović ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Dubrovnik i Njemačka · Hrvatska književnost i Njemačka ·
Novela od Stanca
Dubrovačkih ljetnih igara. Novela od Stanca je komedija dubrovačkog renesansnog pisca Marina Držića.
Dubrovnik i Novela od Stanca · Hrvatska književnost i Novela od Stanca ·
Osman (Gundulić)
Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.
Dubrovnik i Osman (Gundulić) · Hrvatska književnost i Osman (Gundulić) ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovnik i Osmansko Carstvo · Hrvatska književnost i Osmansko Carstvo ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Dubrovnik i Prvi svjetski rat · Hrvatska književnost i Prvi svjetski rat ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dubrovnik i Renesansa · Hrvatska književnost i Renesansa ·
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Dubrovnik i Ruđer Bošković · Hrvatska književnost i Ruđer Bošković ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Dubrovnik i Slavonija · Hrvatska književnost i Slavonija ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Dubrovnik i Srednji vijek · Hrvatska književnost i Srednji vijek ·
Suze sina razmetnoga
website.
Dubrovnik i Suze sina razmetnoga · Hrvatska književnost i Suze sina razmetnoga ·
Vesna Krmpotić
Vesna Krmpotić (Dubrovnik, 17. lipnja 1932. – Beograd, 21. kolovoza 2018.) bila je hrvatska književnica i prevoditeljica.
Dubrovnik i Vesna Krmpotić · Hrvatska književnost i Vesna Krmpotić ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dubrovnik · 18. stoljeće i Hrvatska književnost ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dubrovnik · 19. stoljeće i Hrvatska književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Hrvatska književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Hrvatska književnost
Usporedba između Dubrovnik i Hrvatska književnost
Dubrovnik ima 643 odnose, a Hrvatska književnost ima 512. Kao što im je zajedničko 44, Jaccard indeks 3.81% = 44 / (643 + 512).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Hrvatska književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
