Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dubrovnik i Mokošica

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dubrovnik i Mokošica

Dubrovnik vs. Mokošica

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske. Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska.

Sličnosti između Dubrovnik i Mokošica

Dubrovnik i Mokošica imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bošnjaci, Brodogradnja, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Gradska četvrt, Hrvati, Hrvatska, Jugoslavenska narodna armija, Katoličanstvo, Komolac, Nova Mokošica, Obrt, OK Nova Mokošica, Ombla, Petrovo Selo, Sanja Jovanović, Split, Srđ, Srbi, Trgovina, Turizam, 16. stoljeće, 1991., 2021., 26. svibnja.

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Bošnjaci i Dubrovnik · Bošnjaci i Mokošica · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Brodogradnja i Dubrovnik · Brodogradnja i Mokošica · Vidi više »

Donje Obuljeno

Donje Obuljeno je dubrovačko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Donje Obuljeno i Dubrovnik · Donje Obuljeno i Mokošica · Vidi više »

Gornje Obuljeno

Gornje Obuljeno je dubrovačko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dubrovnik i Gornje Obuljeno · Gornje Obuljeno i Mokošica · Vidi više »

Gradska četvrt

Gradska četvrt ili gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Dubrovnik i Gradska četvrt · Gradska četvrt i Mokošica · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Mokošica · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Mokošica · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Dubrovnik i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Mokošica · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Dubrovnik i Katoličanstvo · Katoličanstvo i Mokošica · Vidi više »

Komolac

Komolac je jedan od dva gradska kotara grada Dubrovnika koji se nalazi u području Rijeke dubrovačke, a obuhvaća naseljena mjesta Komolac, Rožat i Prijevor.

Dubrovnik i Komolac · Komolac i Mokošica · Vidi više »

Nova Mokošica

Nova Mokošica je prigradsko naselje grada Dubrovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dubrovnik i Nova Mokošica · Mokošica i Nova Mokošica · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Dubrovnik i Obrt · Mokošica i Obrt · Vidi više »

OK Nova Mokošica

OK Nova Mokošica osnovan je 30. lipnja 2004. godine.

Dubrovnik i OK Nova Mokošica · Mokošica i OK Nova Mokošica · Vidi više »

Ombla

Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.

Dubrovnik i Ombla · Mokošica i Ombla · Vidi više »

Petrovo Selo

Petrovo Selo je dubrovačko prigradsko naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dubrovnik i Petrovo Selo · Mokošica i Petrovo Selo · Vidi više »

Sanja Jovanović

Sanja Jovanović (Dubrovnik, 15. rujna 1986.), hrvatska plivačica.

Dubrovnik i Sanja Jovanović · Mokošica i Sanja Jovanović · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Dubrovnik i Split · Mokošica i Split · Vidi više »

Srđ

Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.

Dubrovnik i Srđ · Mokošica i Srđ · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Dubrovnik i Srbi · Mokošica i Srbi · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Dubrovnik i Trgovina · Mokošica i Trgovina · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Dubrovnik i Turizam · Mokošica i Turizam · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

16. stoljeće i Dubrovnik · 16. stoljeće i Mokošica · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Dubrovnik · 1991. i Mokošica · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

2021. i Dubrovnik · 2021. i Mokošica · Vidi više »

26. svibnja

26.

26. svibnja i Dubrovnik · 26. svibnja i Mokošica · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dubrovnik i Mokošica

Dubrovnik ima 643 odnose, a Mokošica ima 58. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 3.57% = 25 / (643 + 58).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Mokošica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »