Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Banovina Hrvatska, Božić, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Crnogorci, Grčka, Grb, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jugoslavenska narodna armija, Kraljevina Jugoslavija, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Rijeka, Sarajevo, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sovjetski Savez, Split, Srbi, Travanj, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zagreb, ..., Zastava, 1918., 1929., 1939., 1941., 1944., 1990., 1991., 1997., 2003.. Proširite indeks (10 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dubrovnik · Austro-Ugarska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Dubrovnik · Banovina Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Božić i Dubrovnik · Božić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dubrovnik · Crna Gora i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Dubrovnik · Crnogorci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Dubrovnik i Grčka · Grčka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Dubrovnik i Grb · Grb i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovnik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Dubrovnik i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Dubrovnik i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Dubrovnik i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovnik i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Dubrovnik i Rijeka · Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Dubrovnik i Sarajevo · Sarajevo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Dubrovnik i Siječanj · Siječanj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Dubrovnik i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Dubrovnik i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Dubrovnik i Sovjetski Savez · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sovjetski Savez ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dubrovnik i Split · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dubrovnik i Srbi · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbi ·
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Dubrovnik i Travanj · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Travanj ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Dubrovnik i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Dubrovnik i Turska · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turska ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Dubrovnik i Ujedinjeno Kraljevstvo · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Dubrovnik i Zagreb · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb ·
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Dubrovnik i Zastava · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zastava ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Dubrovnik · 1918. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Dubrovnik · 1929. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Dubrovnik · 1939. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Dubrovnik · 1941. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Dubrovnik · 1944. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Dubrovnik · 1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Dubrovnik · 1991. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Dubrovnik · 1997. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Dubrovnik · 2003. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Usporedba između Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Dubrovnik ima 643 odnose, a Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ima 238. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 4.54% = 40 / (643 + 238).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
