Džore Držić i Nikola Nalješković

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Džore Držić i Nikola Nalješković

Džore Držić vs. Nikola Nalješković

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću. Nikola Nalješković (Dubrovnik, oko 1500. – Dubrovnik, 1587.) hrvatski je pjesnik, dramatik i znanstvenik.

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Džore Držić · Dubrovnik i Nikola Nalješković · Vidi više »

Dvanaesterac

Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.

Dvanaesterac i Džore Držić · Dvanaesterac i Nikola Nalješković · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Džore Držić i Hrvatska · Hrvatska i Nikola Nalješković · Vidi više »

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Džore Držić i Ime · Ime i Nikola Nalješković · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Džore Držić i Jezik · Jezik i Nikola Nalješković · Vidi više »

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Džore Držić i Komedija · Komedija i Nikola Nalješković · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Džore Držić i Lirika · Lirika i Nikola Nalješković · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Džore Držić i Marin Držić · Marin Držić i Nikola Nalješković · Vidi više »

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Džore Držić i Njemački kancelar · Nikola Nalješković i Njemački kancelar · Vidi više »

Pastorala

Pastorala (lat. pastor – pastir; pastoralis - pastirski), u književnosti, vrsta drame idiličnog ugođaja.

Džore Držić i Pastorala · Nikola Nalješković i Pastorala · Vidi više »

Poslanica

Poslanica (biblijska) je najčešće drugo čitanje (nedjeljom) na svetoj Misi.

Džore Držić i Poslanica · Nikola Nalješković i Poslanica · Vidi više »

Radmio i Ljubmir

Radmio i Ljubmir je pastirska ekloga hrvatskog književnika Džore Držića s kraja 15.

Džore Držić i Radmio i Ljubmir · Nikola Nalješković i Radmio i Ljubmir · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Džore Držić i Renesansa · Nikola Nalješković i Renesansa · Vidi više »

Rima

Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.

Džore Držić i Rima · Nikola Nalješković i Rima · Vidi više »