Sličnosti između Elektrokemija i Kemija
Elektrokemija i Kemija imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Elektronegativnost, Fizikalna kemija, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ion, Kisik, Le Chatelierovo načelo, Masa, Michael Faraday, Mol (mjerna jedinica), Molekula, PH, Prirodne znanosti, Redoks, Vodik, Zakon očuvanja energije.
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Elektrokemija · Atom i Kemija ·
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Elektrokemija i Elektronegativnost · Elektronegativnost i Kemija ·
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Elektrokemija i Fizikalna kemija · Fizikalna kemija i Kemija ·
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Elektrokemija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Hrvatska enciklopedija (LZMK) i Kemija ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Elektrokemija i Ion · Ion i Kemija ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Elektrokemija i Kisik · Kemija i Kisik ·
Le Chatelierovo načelo
Le Chatelierovo načelo je načelo u ravnotežnim sustavima koje glasi, ako sustavu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sustav će nastojati tu promjenu umanjiti.
Elektrokemija i Le Chatelierovo načelo · Kemija i Le Chatelierovo načelo ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Elektrokemija i Masa · Kemija i Masa ·
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Elektrokemija i Michael Faraday · Kemija i Michael Faraday ·
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Elektrokemija i Mol (mjerna jedinica) · Kemija i Mol (mjerna jedinica) ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Elektrokemija i Molekula · Kemija i Molekula ·
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Elektrokemija i PH · Kemija i PH ·
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Elektrokemija i Prirodne znanosti · Kemija i Prirodne znanosti ·
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Elektrokemija i Redoks · Kemija i Redoks ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Elektrokemija i Vodik · Kemija i Vodik ·
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Elektrokemija i Zakon očuvanja energije · Kemija i Zakon očuvanja energije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Elektrokemija i Kemija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Elektrokemija i Kemija
Usporedba između Elektrokemija i Kemija
Elektrokemija ima 88 odnose, a Kemija ima 103. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 8.38% = 16 / (88 + 103).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Elektrokemija i Kemija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: