Sličnosti između Engleska i Henrik II., kralj Engleske
Engleska i Henrik II., kralj Engleske imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Škotska, Dinastija Anjou-Plantagenet, Eduard III., Eduard III. Ispovjednik, Francuska, Ivan bez Zemlje, Normani, Papa, Popis engleskih i britanskih vladara, Rikard I. Lavljeg Srca, Stjepan, engleski kralj, 1154., 1189., 1348..
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Engleska · Škotska i Henrik II., kralj Engleske ·
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Dinastija Anjou-Plantagenet i Engleska · Dinastija Anjou-Plantagenet i Henrik II., kralj Engleske ·
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Eduard III. i Engleska · Eduard III. i Henrik II., kralj Engleske ·
Eduard III. Ispovjednik
Eduard III.
Eduard III. Ispovjednik i Engleska · Eduard III. Ispovjednik i Henrik II., kralj Engleske ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Engleska i Francuska · Francuska i Henrik II., kralj Engleske ·
Ivan bez Zemlje
Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.
Engleska i Ivan bez Zemlje · Henrik II., kralj Engleske i Ivan bez Zemlje ·
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Engleska i Normani · Henrik II., kralj Engleske i Normani ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Engleska i Papa · Henrik II., kralj Engleske i Papa ·
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Engleska i Popis engleskih i britanskih vladara · Henrik II., kralj Engleske i Popis engleskih i britanskih vladara ·
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Engleska i Rikard I. Lavljeg Srca · Henrik II., kralj Engleske i Rikard I. Lavljeg Srca ·
Stjepan, engleski kralj
Stjepan, poznat i kao Stjepan od Bloisa († 25. listopada 1154.) bio je engleski kralj od 1135. godine do svoje smrti.
Engleska i Stjepan, engleski kralj · Henrik II., kralj Engleske i Stjepan, engleski kralj ·
1154.
Bez opisa.
1154. i Engleska · 1154. i Henrik II., kralj Engleske ·
1189.
Bez opisa.
1189. i Engleska · 1189. i Henrik II., kralj Engleske ·
1348.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Engleska i Henrik II., kralj Engleske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Engleska i Henrik II., kralj Engleske
Usporedba između Engleska i Henrik II., kralj Engleske
Engleska ima 185 odnose, a Henrik II., kralj Engleske ima 42. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 6.17% = 14 / (185 + 42).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Engleska i Henrik II., kralj Engleske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: