Brže od pregledniku!
36 odnosi: Akademio de Esperanto, Anacionalizam, Arhaizmi, Deklaracija iz Boulogne, Engleski jezik, Esperanto, Esperantska abeceda, Esperantska gramatika, Esperantski rječnik, Europa, Film, Germanski jezici, Hrvatski savez za esperanto, Jezik, Kineski jezik, Knjiga, Kontinent, Lazar Ludvig Zamenhof, Materinski jezik, Nacija, Narod, Novine, Osnove esperanta, Pseudonim, Romanski jezici, Savez za esperanto Bosne i Hercegovine, Slavenski jezici, Televizijska serija, Tradicija esperanta u Hrvatskoj, Umjetni jezici, Varšava, Znanstvena fantastika, 1887., 1907., 1996., 28. rujna.
Akademio de Esperanto
Akademio de Esperanto (Akademija Esperanta) je nezavisno tijelo čija je svrha kontrolirati i evaluirati najznačajniji umjetni jezik Esperanto kojeg je stvorio Lazar Ludvig Zamenhof tako što ga čuva konzistentnim s osnovnim principima sadržaja.
Novi!!: Esperanto i Akademio de Esperanto · Vidi više »
Anacionalizam
Anacionalizam je pojam koji je nastao među govornicima/korisnicima esperanta.
Novi!!: Esperanto i Anacionalizam · Vidi više »
Arhaizmi
Arhaizmi (grč. archaios.
Novi!!: Esperanto i Arhaizmi · Vidi više »
Deklaracija iz Boulogne
Prvi svjetski kongres esperanta Deklaracija iz Boulogne ili Deklaracija o biti esperantizma (esperanto: Bulonja Deklaracio) povijesni je dokument, koji uspostavlja nekoliko važnih premisa za esperantski pokret.
Novi!!: Esperanto i Deklaracija iz Boulogne · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Esperanto i Engleski jezik · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Esperanto i Esperanto · Vidi više »
Esperantska abeceda
Esperantska abeceda sastoji se od 28 slova.
Novi!!: Esperanto i Esperantska abeceda · Vidi više »
Esperantska gramatika
Riječi se izgovaraju onako kako su napisane (popularno rečeno: "jedno slovo – jedan glas").
Novi!!: Esperanto i Esperantska gramatika · Vidi više »
Esperantski rječnik
Ovo je napisano radi uvida u rječnik esperanta i stjecanja dojma o njemu.
Novi!!: Esperanto i Esperantski rječnik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Esperanto i Europa · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Esperanto i Film · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Esperanto i Germanski jezici · Vidi više »
Hrvatski savez za esperanto
Hrvatski savez za esperanto (esperanto: Kroata Esperanto-Ligo) udruga je za govornike esperanta, esperantske udruge i prijatelje esperanta.
Novi!!: Esperanto i Hrvatski savez za esperanto · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Esperanto i Jezik · Vidi više »
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Novi!!: Esperanto i Kineski jezik · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Esperanto i Knjiga · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Esperanto i Kontinent · Vidi više »
Lazar Ludvig Zamenhof
Lazar Ludvig Zamenhof (Ludwik Łazarz Zamenhof) (15. prosinca 1859. – 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije.
Novi!!: Esperanto i Lazar Ludvig Zamenhof · Vidi više »
Materinski jezik
Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.
Novi!!: Esperanto i Materinski jezik · Vidi više »
Nacija
Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.
Novi!!: Esperanto i Nacija · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Esperanto i Narod · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Esperanto i Novine · Vidi više »
Osnove esperanta
Osnove esperanta (na esperantu: Fundamento de Esperanto) je knjiga Ludviga Zamenhofa objavljena u proljeće 1905. Postala je službeni dio „Deklaracije o biti esperantizma“ na Prvom esperantskom kongresu 9. kolovoza 1905.
Novi!!: Esperanto i Osnove esperanta · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Esperanto i Pseudonim · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Esperanto i Romanski jezici · Vidi više »
Savez za esperanto Bosne i Hercegovine
Savez za esperanto Bosne i Hercegovine (esperanto: La Esperanto-Ligo de Bosnio kaj Hercegovino) bosanskohercegovačka je organizacija čiji je cilj širenje jezika esperanto u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Esperanto i Savez za esperanto Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Esperanto i Slavenski jezici · Vidi više »
Televizijska serija
Televizijska serija označava niz filmskih djela, koje se obično emitiraju u isto vrijeme u određenim danima tjedna na televiziji.
Novi!!: Esperanto i Televizijska serija · Vidi više »
Tradicija esperanta u Hrvatskoj
Tradicija esperanta u Hrvatskoj, predstavlja zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Novi!!: Esperanto i Tradicija esperanta u Hrvatskoj · Vidi više »
Umjetni jezici
Umjetni jezici su jezici čija su gramatička obilježja svjesno planirana, umjesto da su stvorena prirodnim putem.
Novi!!: Esperanto i Umjetni jezici · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Esperanto i Varšava · Vidi više »
Znanstvena fantastika
right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.
Novi!!: Esperanto i Znanstvena fantastika · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Esperanto i 1887. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Esperanto i 1907. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Esperanto i 1996. · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Esperanto i 28. rujna · Vidi više »
