Brže od pregledniku!
56 odnosi: Antun Barac, Antun Gustav Matoš, Čista stranka prava, Émile Zola, Ban, Beč, Brseč, David Starčević, Drama, Erazmo Barčić, Esej, Grga Tuškan, Gustave Flaubert, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska (Zagreb, 1886.), Hrvatska vila, Hrvatski sabor, Istra, Josip Gržanić, Károly Khuen-Héderváry, Književnost, Komedija, Kraljevica, Mađarska, Marija Kumičić, Matko Laginja, Mirogoj, Novela, Okrugli stol Eugen Kumičić — život i djelo, Političar, Prag, Pripovijest, Pseudonim, Realizam (književnost), Rijeka, Roman, Stranka prava, Vijenac, Vitomir Ujčić, Zagreb, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 10. listopada, 11. siječnja, 13. svibnja, 1850., 1879., 1881., 1883., 1884., ..., 1885., 1895., 19. stoljeće, 1902., 1904., 5. listopada. Proširite indeks (6 više) »
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Eugen Kumičić i Antun Barac · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Eugen Kumičić i Čista stranka prava · Vidi više »
Émile Zola
Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. – Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.
Novi!!: Eugen Kumičić i Émile Zola · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Eugen Kumičić i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Eugen Kumičić i Beč · Vidi više »
Brseč
Brseč je srednjovjekovni gradić smješten na litici obale visoke 157 metara.
Novi!!: Eugen Kumičić i Brseč · Vidi više »
David Starčević
Dr.
Novi!!: Eugen Kumičić i David Starčević · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Eugen Kumičić i Drama · Vidi više »
Erazmo Barčić
* Erazmo Barčić (1830.).
Novi!!: Eugen Kumičić i Erazmo Barčić · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Eugen Kumičić i Esej · Vidi više »
Grga Tuškan
Grga Tuškan (Ladvenjak, Karlovac, 1845. – Sisak, veljača 1923.) bio je hrvatski političar.
Novi!!: Eugen Kumičić i Grga Tuškan · Vidi više »
Gustave Flaubert
Gustave Flaubert (Rouen, 12. prosinca 1821. – imanje Croisset, Rouen, 8. svibnja 1880.), francuski prozaist, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Eugen Kumičić i Gustave Flaubert · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Eugen Kumičić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska (Zagreb, 1886.)
Hrvatska je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Eugen Kumičić i Hrvatska (Zagreb, 1886.) · Vidi više »
Hrvatska vila
Hrvatska vila je bio hrvatski polumjesečnik iz Zagreba i Sušaka.
Novi!!: Eugen Kumičić i Hrvatska vila · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Eugen Kumičić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Eugen Kumičić i Istra · Vidi više »
Josip Gržanić
Josip Gržanić (Senj, 19. ožujka 1845. – Gospić, 29. listopada 1907.), bio je hrvatski političar i istaknuti pravaš.
Novi!!: Eugen Kumičić i Josip Gržanić · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Eugen Kumičić i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Eugen Kumičić i Književnost · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Eugen Kumičić i Komedija · Vidi više »
Kraljevica
Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Eugen Kumičić i Kraljevica · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Eugen Kumičić i Mađarska · Vidi više »
Marija Kumičić
Marija Kumičić (Varaždin, 11. prosinca 1863. – Zagreb, 22. veljače 1945.),, Katica Čorkalo-Jemrić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 11.
Novi!!: Eugen Kumičić i Marija Kumičić · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Eugen Kumičić i Matko Laginja · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Eugen Kumičić i Mirogoj · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Eugen Kumičić i Novela · Vidi više »
Okrugli stol Eugen Kumičić — život i djelo
Okrugli stol Eugen Kumičić-život i djelo, zbornik je radova, objavljenih u povodu 150.
Novi!!: Eugen Kumičić i Okrugli stol Eugen Kumičić — život i djelo · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Eugen Kumičić i Političar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Eugen Kumičić i Prag · Vidi više »
Pripovijest
Povist ili povijest (ukr. повість, rus. пóвесть) je pojam iz ruske i ukrajinske književnosti (pr. Маруся Kvitke-Osnovjanenka iz 1833.). Epski je prozni oblik (rijetko u stihu) između romana i pripovjedna oblika kroničarske naravi, u kojem struja prirodnog života se iznova daje.
Novi!!: Eugen Kumičić i Pripovijest · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Eugen Kumičić i Pseudonim · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Eugen Kumičić i Realizam (književnost) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Eugen Kumičić i Rijeka · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Eugen Kumičić i Roman · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Eugen Kumičić i Stranka prava · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: Eugen Kumičić i Vijenac · Vidi više »
Vitomir Ujčić
Vitomir Ujčić (Pazin, 3. studenoga 1910. – Pula, 7. siječnja 1999.), hrvatski publicist, antifašist, kazališni kritičar, kulturni povjesničar, po struci profesor književnosti B. Dobrić: Ujčić, Vitomir, LZMK; Zagreb (pristupljeno 27. siječnja 2018.).
Novi!!: Eugen Kumičić i Vitomir Ujčić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Eugen Kumičić i Zagreb · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Eugen Kumičić i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Eugen Kumičić i 10. listopada · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Eugen Kumičić i 11. siječnja · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Eugen Kumičić i 13. svibnja · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1850. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1885. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1895. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 19. stoljeće · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Eugen Kumičić i 1904. · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Eugen Kumičić i 5. listopada · Vidi više »
