Brže od pregledniku!Sličnosti između Europska unija i Službeni jezici Europske unije
Europska unija i Službeni jezici Europske unije imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolski jezik, Švedski jezik, Češki jezik, Bugarska, Bugarski jezik, Danski jezik, Engleski jezik, Estonski jezik, Europska unija, Finski jezik, Francuski jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Irski jezik, Letonski jezik, Litavski jezik, Mađarski jezik, Malteški jezik, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Poljski jezik, Portugalski jezik, Rumunjska, Rumunjski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Talijanski jezik, 1. siječnja, 1. srpnja, 1958., ..., 1973., 1981., 1986., 1995., 2004., 2007., 2013.. Proširite indeks (7 više) »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Španjolski jezik i Europska unija · Španjolski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Švedski jezik i Europska unija · Švedski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Europska unija i Češki jezik · Službeni jezici Europske unije i Češki jezik ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Europska unija · Bugarska i Službeni jezici Europske unije ·
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Bugarski jezik i Europska unija · Bugarski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Danski jezik i Europska unija · Danski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Engleski jezik i Europska unija · Engleski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Estonski jezik i Europska unija · Estonski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Europska unija · Europska unija i Službeni jezici Europske unije ·
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Europska unija i Finski jezik · Finski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Europska unija i Francuski jezik · Francuski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Europska unija i Hrvatska · Hrvatska i Službeni jezici Europske unije ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Europska unija i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Irski jezik
Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.
Europska unija i Irski jezik · Irski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Letonski jezik
Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.
Europska unija i Letonski jezik · Letonski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Europska unija i Litavski jezik · Litavski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Europska unija i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Malteški jezik
Malteški jezik (malteški: Lingwa Maltija; ISO 639-3: mlt) je semitski jezik iz afrazijske porodice jezika (uže arapske skupine).
Europska unija i Malteški jezik · Malteški jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Europska unija i Nizozemski jezik · Nizozemski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Europska unija i Njemački jezik · Njemački jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Europska unija i Poljski jezik · Poljski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Europska unija i Portugalski jezik · Portugalski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Europska unija i Rumunjska · Rumunjska i Službeni jezici Europske unije ·
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Europska unija i Rumunjski jezik · Rumunjski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Europska unija i Slovački jezik · Slovački jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Europska unija i Slovenski jezik · Slovenski jezik i Službeni jezici Europske unije ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Europska unija i Talijanski jezik · Službeni jezici Europske unije i Talijanski jezik ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i Europska unija · 1. siječnja i Službeni jezici Europske unije ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i Europska unija · 1. srpnja i Službeni jezici Europske unije ·
1958.
Bez opisa.
1958. i Europska unija · 1958. i Službeni jezici Europske unije ·
1973.
Bez opisa.
1973. i Europska unija · 1973. i Službeni jezici Europske unije ·
1981.
Bez opisa.
1981. i Europska unija · 1981. i Službeni jezici Europske unije ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Europska unija · 1986. i Službeni jezici Europske unije ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Europska unija · 1995. i Službeni jezici Europske unije ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Europska unija · 2004. i Službeni jezici Europske unije ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Europska unija · 2007. i Službeni jezici Europske unije ·
2013.
Bez opisa.
2013. i Europska unija · 2013. i Službeni jezici Europske unije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Europska unija i Službeni jezici Europske unije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Europska unija i Službeni jezici Europske unije
Usporedba između Europska unija i Službeni jezici Europske unije
Europska unija ima 269 odnose, a Službeni jezici Europske unije ima 38. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 12.05% = 37 / (269 + 38).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Europska unija i Službeni jezici Europske unije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
