Brže od pregledniku!
185 odnosi: Aachen, Alcide De Gasperi, Aleksis Cipras, Altiero Spinelli, Atlantski ocean, Aung San Suu Kyi, Austrija, Škotska, Barrosova komisija, Belgija, Brexit, Bruxelles, Bugarska, Bundestag, Cambridge University Press, Daphne Caruana Galizia, David Sassoli, Džudo, Diplomat, Diplomatski imunitet i povlastice, Direktiva Europske unije, Državljanstvo Europske unije, Edinburgh, Engleska, Epidemija, Espace Léopold, Europeidi, Europska ekonomska zajednica, Europska komisija, Europska politička stranka, Europska pučka stranka, Europska služba za vanjsko djelovanje, Europska središnja banka, Europska unija, Europska zajednica za atomsku energiju, Europska zajednica za ugljen i čelik, Europski konzervativci i reformisti, Europski sud, Europsko vijeće, Financial Times, Francuska, Glavni grad, Glavno tajništvo Europskog parlamenta, Građanski neposluh, Grčka, Guy Verhofstadt, Hans-Gert Pöttering, Homoseksualnost, Hrvatska, Identitet i demokracija, ..., Ideologija, Institucije Europske unije, Irak, Iranski nuklearni program, Iratxe García, Irska, Istočni blok, Italija, Izborne jedinice za Europski parlament, Izborni sustav, Izvršna vlast, Jacques Santer, Jean-Claude Juncker, John Major, José Manuel Durão Barroso, Karlova nagrada, Kazneno pravo, Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu, Konrad Adenauer, Lisabonski ugovor, Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL, London School of Economics, Luksemburg, Luxembourg, Malta, Manuel Marín, Marco Zanni, Martin Schirdewan, Martin Schulz, Nagrada Saharov, Negroidi, Nezavisni (politika), Nicolas Sarkozy, Nicole Fontaine, Njemačka, Odluka Europske unije, Oporba, Otok Man, Panafrički parlament, Pariški ugovor (1951.), Parlament, Paul-Henri Spaak, Plaća, Poglavar države, Politički centar, Politički spektar, Poljska, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Porez, Pravo Europske unije, Pravosuđe, Predsjednik Europske komisije, Predsjednik Europske središnje banke, Predsjednik Europskog parlamenta, Preporuka Europske unije, Progresivni savez socijalista i demokrata, Proračun, Rat u Iraku, Ratifikacija, Regija glavnoga grada Bruxellesa, Renew Europe, Revizorski sud, Rimski ugovori (1957.), Robert Schuman, Roberta Metsola, Rocco Buttiglione, Rumunjska, Savez liberala i demokrata za Europu, Schumanov plan, Simone Veil, Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu, Sjedinjene Američke Države, Ska Keller, Stranka europskih socijalista, Strasbourg, Sud Europske unije, The Economist, The Washington Post, Ugljikov(IV) oksid, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Nice, Uredba Europske unije, Velika koalicija, Veto, Vijeće Europe, Vijeće Europske unije, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Wales, Westminsterski sustav, Willy Brandt, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, Zakonodavna vlast, Zeleni – Europski slobodni savez, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. veljače, 10. rujna, 11. srpnja, 13. rujna, 13. svibnja, 19. ožujka, 1952., 1958., 1962., 1967., 1970., 1975., 1979., 1980-ih, 1984., 1985., 1992., 1994., 1998., 1999., 2. srpnja, 2002., 2004., 2005., 2007., 2008., 2009., 2011., 2013., 2014., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 23. svibnja, 26. rujna, 26. svibnja, 29. studenoga. Proširite indeks (135 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Europski parlament i Aachen · Vidi više »
Alcide De Gasperi
Alcide De Gasperi, (Pieve Tesino, 3. travnja 1881. — Borgo Valsugana, 19. kolovoza 1954.), bio je talijanski političar i osnivač stranke Kršćanska Demokracija, jedne od najznačajnijih političkih stranaka u Italiji do početka 1990-ih.
Novi!!: Europski parlament i Alcide De Gasperi · Vidi više »
Aleksis Cipras
Cipras 2015. godine Aleksis Cipras (grč. Αλέξης Τσίπρας; Atena, 28. srpnja 1974.) grčki političar, premijer Grčke od 26.
Novi!!: Europski parlament i Aleksis Cipras · Vidi više »
Altiero Spinelli
Altiero Spinelli (Rim, 31. kolovoza 1907. – Rim, 23. svibnja 1986.) bio je talijanski političar, politički teoretičar i europski federalist.
Novi!!: Europski parlament i Altiero Spinelli · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Europski parlament i Atlantski ocean · Vidi više »
Aung San Suu Kyi
Aung San Suu Kyi (čita se: Aun San Su Ći) (Yangon, 19. lipnja 1945.) mijanmarska (burmanska) je političarka i aktivistica.
Novi!!: Europski parlament i Aung San Suu Kyi · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europski parlament i Austrija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Europski parlament i Škotska · Vidi više »
Barrosova komisija
Barrosova komisija je Europska komisija kojoj je mandat počeo 22. studenoga 2004. Predviđeno trajanje je do 2014.
Novi!!: Europski parlament i Barrosova komisija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Europski parlament i Belgija · Vidi više »
Brexit
Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Novi!!: Europski parlament i Brexit · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Europski parlament i Bruxelles · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Europski parlament i Bugarska · Vidi više »
Bundestag
Bundestag Bundestag Bundestag (Deutscher Bundestag) je parlament u SR Njemačkoj sa sjedištem u zgradi Reichstaga u Berlinu.
Novi!!: Europski parlament i Bundestag · Vidi više »
Cambridge University Press
Cambridge University Press je akademska izdavačka kuća iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Europski parlament i Cambridge University Press · Vidi više »
Daphne Caruana Galizia
Daphne Caruana Galizia Daphne Caruana Galizia (Sliema, 26. kolovoza 1964. – Bidnija kod Moste, 16. listopada 2017.), malteška istraživačka novinarka, spisateljica, zviždačica i protukorupcijska aktivistica ubijena zbog otkrića umiješanosti brojnih malteških političkih dužnosnika u organizirani kriminal, koji se očitovao u sudjelovanju brojnih parlamentarnih zastupnika i visokih dužnosnika u pranju novca, utaji poreza, nepotizmu i drugim nezakonitim radnjama.
Novi!!: Europski parlament i Daphne Caruana Galizia · Vidi više »
David Sassoli
David Maria Sassoli (Firenca, 30. svibnja 1956. – Aviano, 11. siječnja 2022.) bio je talijanski političar i novinar.
Novi!!: Europski parlament i David Sassoli · Vidi više »
Džudo
Džudo (jap. 柔道; Jūdō), japanska borilačka vještina i olimpijski šport nastao kao skup probranih tehnika iz džiju-džicu.
Novi!!: Europski parlament i Džudo · Vidi više »
Diplomat
Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.
Novi!!: Europski parlament i Diplomat · Vidi više »
Diplomatski imunitet i povlastice
Diplomatski imuniteti je skup izuzeća od vlasti teritorijalne države priznatih međunarodnim pravom diplomatskim misijama i diplomatskom osoblju te članovima njihovih užih obitelji.
Novi!!: Europski parlament i Diplomatski imunitet i povlastice · Vidi više »
Direktiva Europske unije
Direktiva je, uz uredbu, najvažniji pravni akt Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Direktiva Europske unije · Vidi više »
Državljanstvo Europske unije
Koncept državljanstva Europske unije uveden je zaključenjem Maastrihtskog sporazuma 1992. godine.
Novi!!: Europski parlament i Državljanstvo Europske unije · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Europski parlament i Edinburgh · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Europski parlament i Engleska · Vidi više »
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Novi!!: Europski parlament i Epidemija · Vidi više »
Espace Léopold
Espace Léopold (nizozemski: Leopoldruimte) je kompleks parlamentarnih zgrada u Bruxellesu (Belgija) u kojima se nalazi Europski parlament, zakonodavno tijelo Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Espace Léopold · Vidi više »
Europeidi
Carleton Coon, “Races after the Pleistocene” Europeidi ili bijelci su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli, jedna od triju glavnih ljudskih rasa, uz negroide i mongoloide.
Novi!!: Europski parlament i Europeidi · Vidi više »
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Novi!!: Europski parlament i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Europski parlament i Europska komisija · Vidi više »
Europska politička stranka
Europska politička stranka koristi se kao pojam političke stranke na razini Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Europska politička stranka · Vidi više »
Europska pučka stranka
Europska pučka stranka (engl. European People's Party, kratica EPP) je najveća europska politička stranka osnovana 1976.
Novi!!: Europski parlament i Europska pučka stranka · Vidi više »
Europska služba za vanjsko djelovanje
Europska služba za vanjsko djelovanje (kratica EEAS ili EAS od engleskoga: European External Action Service) funkcionalno je autonomno tijelo Europske unije (tijelo sui generis) pod nadležnošću Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Novi!!: Europski parlament i Europska služba za vanjsko djelovanje · Vidi više »
Europska središnja banka
Sjedište Europske središnje banke Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu.
Novi!!: Europski parlament i Europska središnja banka · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Europski parlament i Europska unija · Vidi više »
Europska zajednica za atomsku energiju
Europska zajednica za atomsku energiju ili skraćeno Euroatom (engleski European Atomic Energy Community) je međunarodna organizacija sastavljena od država članica Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Europska zajednica za atomsku energiju · Vidi više »
Europska zajednica za ugljen i čelik
Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik.
Novi!!: Europski parlament i Europska zajednica za ugljen i čelik · Vidi više »
Europski konzervativci i reformisti
Europski konzervativci i reformisti (ECR) konzervativni je, antifederalni i euroskeptični klub zastupnika u Europskom parlamentu koji trenutno okuplja 57 zastupnika.
Novi!!: Europski parlament i Europski konzervativci i reformisti · Vidi više »
Europski sud
Amblem Europski sud (engl. Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Europski sud · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Europski parlament i Europsko vijeće · Vidi više »
Financial Times
Financial Times (FT) je međunarodni poslovni list koji se štampa na za njega karakterističnom ružičastom papiru.
Novi!!: Europski parlament i Financial Times · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Europski parlament i Francuska · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Europski parlament i Glavni grad · Vidi više »
Glavno tajništvo Europskog parlamenta
Glavno tajništvo je upravno tijelo Europskog parlamenta na čelu s glavnim tajnikom, a čini ga dvanaest glavnih uprava i pravna služba.
Novi!!: Europski parlament i Glavno tajništvo Europskog parlamenta · Vidi više »
Građanski neposluh
Prosvjed u New Yorku Građanski neposluh je aktivna neposlušnost građana prema provedbi zakona ili naredbi organa službene vlasti (ili okupatorske sile) ne koristeći tjelesno nasilje.
Novi!!: Europski parlament i Građanski neposluh · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Europski parlament i Grčka · Vidi više »
Guy Verhofstadt
'''Guy Verhofstadt''' Guy Verhofstadt (Dendermonde, 11. travnja 1953.), belgijski političar.
Novi!!: Europski parlament i Guy Verhofstadt · Vidi više »
Hans-Gert Pöttering
Hans-Gert Pöttering (Bersenbrück, 15. rujna 1945. epp-ed.eu (18. kolovoza 2011.)), njemački političar (KDU i EPS), predsjednik Europskog parlamenta od siječnja 2007. do srpnja 2009. Kao predstavnik Njemačke u Europskom parlamentu od njegovog osnivanja 1979., jedan je od njegovih najdugovječnijih članova.
Novi!!: Europski parlament i Hans-Gert Pöttering · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Europski parlament i Homoseksualnost · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europski parlament i Hrvatska · Vidi više »
Identitet i demokracija
Identitet i demokracija ima sveukupno 76 zastupnike u 10 država članica. Tamno plava boja označava države članice koje imaju više članova u Europskom parlamentu, a svijetlo plava označava države koje imaju jednog člana u Europskom parlamentu. Identitet i demokracija (francuski: Identité et démocratie, ID) politička je skupina u Europskom parlamentu koja okuplja stranke desnice i ekstremne desnice.
Novi!!: Europski parlament i Identitet i demokracija · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Europski parlament i Ideologija · Vidi više »
Institucije Europske unije
Institucionalni ustroj Europske unije (EU) čini sedam institucija.
Novi!!: Europski parlament i Institucije Europske unije · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Europski parlament i Irak · Vidi više »
Iranski nuklearni program
Karta Iranskog nuklearnog programa Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih godina u suradnji s SAD-om, čija je suradnja trajala sve do 1979. godine odnosno iranske revolucije, kada su Amerikanci zajedno s pojedinim europskim državama prekinuli suradnju s Iranom.
Novi!!: Europski parlament i Iranski nuklearni program · Vidi više »
Iratxe García
Iratxe García Pérez (Barakaldo, 7. listopada 1974.) španjolska je političarka, član Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE).
Novi!!: Europski parlament i Iratxe García · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Europski parlament i Irska · Vidi više »
Istočni blok
Istočni blok je naziv za komunističke zemlje srednje, istočne i južne Europe koje su bile priklonjene Sovjetskom Savezu.
Novi!!: Europski parlament i Istočni blok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Italija · Vidi više »
Izborne jedinice za Europski parlament
Članove Europskog parlamenta (engleski: Members of the European parliament - MEP) svakih pet godina biraju stanovnici država članica Europske unije (EU) s pravom glasa.
Novi!!: Europski parlament i Izborne jedinice za Europski parlament · Vidi više »
Izborni sustav
Izborni sustav je skup pravila kojima se uređuje izborni postupak, sadrži modus u kojemu će birači izraziti svoju stranačku i/ili kandidatsku preferenciju u glasovima i glasove prevesti u mandate.
Novi!!: Europski parlament i Izborni sustav · Vidi više »
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Novi!!: Europski parlament i Izvršna vlast · Vidi više »
Jacques Santer
Jacques Santer (Wasserbillig, Luksemburg 18. svibnja 1937.) je luksemburški političar koji je obnašao dužnost devetog predsjednika Europske komisije od 1995.
Novi!!: Europski parlament i Jacques Santer · Vidi više »
Jean-Claude Juncker
Jean-Claude Juncker (Redingen, Luksemburg 9. prosinca 1954.) luksemburški je političar i bivši predsjednik Europske komisije od 1.
Novi!!: Europski parlament i Jean-Claude Juncker · Vidi više »
John Major
John Major (Carshalton, 29. ožujka 1943.) britanski je konzervativni političar, bivši predsjednik vlade Ujedinjenog Kraljevstva i čelnik Konzervativne stranke.
Novi!!: Europski parlament i John Major · Vidi više »
José Manuel Durão Barroso
José Manuel Durão Barroso (Lisabon, 23. ožujka 1956.), portugalski političar, bivši predsjednik Europske komisije.
Novi!!: Europski parlament i José Manuel Durão Barroso · Vidi više »
Karlova nagrada
Karlova nagrada (njem. Karlspreis) jedna je od najcjenjenijih europskih nagrada i dodjeljuje se osobama koje promiču europsko jedinstvo.
Novi!!: Europski parlament i Karlova nagrada · Vidi više »
Kazneno pravo
Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Novi!!: Europski parlament i Kazneno pravo · Vidi više »
Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu
Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu su klubovi zastupnika koji okupljaju europske i nacionalne političke stranke kao i nezavisne političare u Europskom parlamentu.
Novi!!: Europski parlament i Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu · Vidi više »
Konrad Adenauer
Konrad Hermann Josef Adenauer (Köln, 5. siječnja 1876. – Bad Honnef-Rhöndorf, 19. travnja, 1967.) bio je njemački političar i državnik.
Novi!!: Europski parlament i Konrad Adenauer · Vidi više »
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Lisabonski ugovor · Vidi više »
Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL
GUE/NGL ima sveukupno 39 zastupnika u Europskom parlamentu. Tamno crvenom bojom označene su države članice koje imaju više eurozastupnika skupine GUE/NGL, svijetlo crvena označava države članice koje imaju jednog člana GUE/NGL u Parlamentu. Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL politička je skupina Europskog parlamenta osnovana 1995. godine a čine je članovi ljevice i krajnje ljevice.
Novi!!: Europski parlament i Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL · Vidi više »
London School of Economics
London School of Economics and Political Science (hrv. Londonska škola ekonomije i političkih znanosti), obično poznat kao London School of Economics (hrv. Londonska škola ekonomije) ili LSE je specijalistički koledž i sastavnica Sveučilišta u Londonu.
Novi!!: Europski parlament i London School of Economics · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Luksemburg · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Europski parlament i Luxembourg · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Europski parlament i Malta · Vidi više »
Manuel Marín
Manuel Marín González (Ciudad Real, 21. listopada 1949. - Madrid, 4. prosinca 2017.) bio je španjolski političar, bivši predsjednik Kongresa zastupnika Španjolske.
Novi!!: Europski parlament i Manuel Marín · Vidi više »
Marco Zanni
Marco Zanni (Lovere, 11. srpnja 1986.) talijanski je političar i zastupnik talijanske parlamentarne stranke Lige u Europskom parlamentu.
Novi!!: Europski parlament i Marco Zanni · Vidi više »
Martin Schirdewan
Martin Schirdewan (Istočni Berlin - 12. srpnja 1975.) njemački je novinar, političar i zastupnik u Europskom parlamentu od 8. studenoga 2017. Preuzeo je mjesto eurozastupnika nakon ostavke Fabija De Masija.
Novi!!: Europski parlament i Martin Schirdewan · Vidi više »
Martin Schulz
Martin Schulz (Eschweiler, 20. prosinca 1955.), njemački političar, predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke, dugogodišnji zastupnik i predsjednik Europskog parlamenta od siječnja 2012. do siječnja 2017. godine, kada ga je na toj dužnosti naslijedio Antonio Tajani.
Novi!!: Europski parlament i Martin Schulz · Vidi više »
Nagrada Saharov
Nagrada Saharov je godišnja nagrada koju dodjeljuje Europski parlament u čast pojedincima ili organizacijama koji su posvetili svoje živote za obranu ljudskih prava i sloboda.
Novi!!: Europski parlament i Nagrada Saharov · Vidi više »
Negroidi
Kenije Negroidi ili crnci su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli, pripadnici ljudske rase karakterizirane crnom bojom kože.
Novi!!: Europski parlament i Negroidi · Vidi više »
Nezavisni (politika)
Nezavisni ili nestranački političar je pojedinac koji ne pripada nijednoj političkoj stranki.
Novi!!: Europski parlament i Nezavisni (politika) · Vidi više »
Nicolas Sarkozy
Nicolas Sarkozy (rođen kao Nicolas Paul Stéphane Sarközy de Nagy-Bocsa, Pariz, 28. siječnja 1955.), francuski političar i bivši predsjednik Francuske.
Novi!!: Europski parlament i Nicolas Sarkozy · Vidi više »
Nicole Fontaine
Nicole Fontaine (Grainville-Ymauville, 16. siječnja 1942.), francuska političarka, predsjednica Europskog parlamenta od srpnja 1999. do siječnja 2002. Članica je Saveza za narodni pokret odnosno Europske pučke stranke unutar parlamenta.
Novi!!: Europski parlament i Nicole Fontaine · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europski parlament i Njemačka · Vidi više »
Odluka Europske unije
Odluka Europske unije, vrsta je pravnog akta Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Odluka Europske unije · Vidi više »
Oporba
Oporba je izraz kojim se u politici označavaju pojedinci, skupine i organizacije koje su iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima, skupinama i organizacijama koje predstavljaju vlast u državi.
Novi!!: Europski parlament i Oporba · Vidi više »
Otok Man
20px Man preusmjerava ovdje.
Novi!!: Europski parlament i Otok Man · Vidi više »
Panafrički parlament
Panafrički parlament, također poznat i kao Afrički parlament je zakonodavno tijelo Afričke unije.
Novi!!: Europski parlament i Panafrički parlament · Vidi više »
Pariški ugovor (1951.)
Pariškim ugovorom, potpisanim 18. travnja 1951. između Belgije, Francuske, Njemačke (tada Zapadna Njemačka), Italije, Luksemburga i Nizozemske, utemeljena je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), koja je 1993. postala dio Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Pariški ugovor (1951.) · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Europski parlament i Parlament · Vidi više »
Paul-Henri Spaak
Paul-Henri Charles Spaak (Schaerbeek, 25. siječnja 1899. – Braine-l'Alleud, 31. srpnja 1972.) bio je utjecajni belgijski političar, diplomat i državnik.
Novi!!: Europski parlament i Paul-Henri Spaak · Vidi više »
Plaća
Plaća je iznos novca, koji poslodavac plaća zaposleniku, obično mjesečno, za njegov rad na temelju sklopljenog ugovora o radu.
Novi!!: Europski parlament i Plaća · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Europski parlament i Poglavar države · Vidi više »
Politički centar
U politici, odnosno političkoj teoriji centar je naziv koji označava pokrete, stranke i ideologije koji promoviraju stavove između tzv.
Novi!!: Europski parlament i Politički centar · Vidi više »
Politički spektar
Politički spektar ili Politički kompas je sustav koji karakterizira i klasificira različite političke pozicije u odnosu jedna prema drugoj.
Novi!!: Europski parlament i Politički spektar · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Europski parlament i Poljska · Vidi više »
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Novi!!: Europski parlament i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Europski parlament i Porez · Vidi više »
Pravo Europske unije
Pravo Europske unije, naziva se još i europsko pravo, čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Pravo Europske unije · Vidi više »
Pravosuđe
vlade, 5. travnja 2017. Pravosuđe je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti.
Novi!!: Europski parlament i Pravosuđe · Vidi više »
Predsjednik Europske komisije
Ursula von der Leyen, trenutačna predsjednica Europske komisije Predsjednik Europske komisije predsjedava Europskom komisijom.
Novi!!: Europski parlament i Predsjednik Europske komisije · Vidi više »
Predsjednik Europske središnje banke
Predsjednik Europske središnje banke je čelnik Europske središnje banke (ESB), glavne institucije odgovorne za upravljanje eurom i za monetarnu politiku u eurozoni.
Novi!!: Europski parlament i Predsjednik Europske središnje banke · Vidi više »
Predsjednik Europskog parlamenta
Predsjednik Europskog parlamenta obnaša dužnost predsjedavanja raspravama i aktivnostima Europskog parlamenta.
Novi!!: Europski parlament i Predsjednik Europskog parlamenta · Vidi više »
Preporuka Europske unije
Preporuka Europske unije, vrsta pravnog akta Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Preporuka Europske unije · Vidi više »
Progresivni savez socijalista i demokrata
Progresivni savez socijalista i demokrata (eng. Progressive Alliance of Socialists and Democrats, S&D) politička je skupina u Europskom parlamentu Stranke europskih socijalista (PES).
Novi!!: Europski parlament i Progresivni savez socijalista i demokrata · Vidi više »
Proračun
Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.
Novi!!: Europski parlament i Proračun · Vidi više »
Rat u Iraku
Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.
Novi!!: Europski parlament i Rat u Iraku · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Europski parlament i Ratifikacija · Vidi više »
Regija glavnoga grada Bruxellesa
Regija glavnoga grada Bruxellesa ili Briselska regija (francuski: Région de Bruxelles-Capitale, nizozemski: Brussels Hoofdstedelijk Gewest) je jedna od tri regije u Belgiji.
Novi!!: Europski parlament i Regija glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Renew Europe
Renew Europe ima sveukupno 97 europarlamentarca iz 22 države članice. Žutom bojom označene su države članice iz kojih dolazi više od jednog člana Europskog parlamenta, a svijetlo žuta označava države članice iz kojih dolazi jedan član. Renew Europe (Renew) je liberalna, proeuropska politička skupina Europskog parlamenta osnovana u devetom mandatu Europskog parlamenta.
Novi!!: Europski parlament i Renew Europe · Vidi više »
Revizorski sud
Revizorski sud posebna je kontrolna institucija Europske unije nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom.
Novi!!: Europski parlament i Revizorski sud · Vidi više »
Rimski ugovori (1957.)
Kapitolskog muzeja u kojoj su potpisani Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
Novi!!: Europski parlament i Rimski ugovori (1957.) · Vidi više »
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Novi!!: Europski parlament i Robert Schuman · Vidi više »
Roberta Metsola
Roberta Metsola Tedesco Triccas (Saint Julian's, Malta, 18. siječnja 1979.) je malteška političarka, te trenutna predsjednica Europskog parlamenta od 18. siječnja 2022..
Novi!!: Europski parlament i Roberta Metsola · Vidi više »
Rocco Buttiglione
Rocco Buttiglione Rocco Buttiglione (Galipoli, Italija, 6. lipnja 1948.) - talijanski političar, pravnik, akademik i filozof Studirao je pravo u Torinu i Rimu.
Novi!!: Europski parlament i Rocco Buttiglione · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europski parlament i Rumunjska · Vidi više »
Savez liberala i demokrata za Europu
Savez liberala i demokrata za Europu (eng. Alliance of Liberals & Democrats for Europe Party, ALDE; prije Europska liberalna, demokratska i reformistička stranka) je transnacionalna europska politička stranka.
Novi!!: Europski parlament i Savez liberala i demokrata za Europu · Vidi više »
Schumanov plan
Schumanov plan je plan o regulaciji odnosa na području crne metalurgije kojeg je 1950. godine izložio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman.
Novi!!: Europski parlament i Schumanov plan · Vidi više »
Simone Veil
Simone Veil (Nica, 13. srpnja 1927. - Pariz, 30. lipnja 2017.) bila je francuska političarka koja je pridonijela emancipaciji žena u Francuskoj te se zalagala za europsku izgradnju, francusko-njemačko pomirenje i ponovno ujedinjenje Europe na temelju vrijednosti poput slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.
Novi!!: Europski parlament i Simone Veil · Vidi više »
Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu
Grad Strasbourg u Francuskoj službeno je sjedište Europskog parlamenta.
Novi!!: Europski parlament i Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Europski parlament i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Ska Keller
Ska Keller ili Franziska Keller (r. 22. studenoga 1981.), njemačka političarka i zastupnica Europskog parlamenta pri klubu Saveza '90. / Zelenih.
Novi!!: Europski parlament i Ska Keller · Vidi više »
Stranka europskih socijalista
Stranka europskih socijalista (engl. Party of European Socialists, njem. Sozialdemokratische Partei Europas, franc. Parti socialiste européen, kratica PES) je druga najveća transnacionalna europska politička stranka lijevoga centra.
Novi!!: Europski parlament i Stranka europskih socijalista · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Europski parlament i Strasbourg · Vidi više »
Sud Europske unije
Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaća.
Novi!!: Europski parlament i Sud Europske unije · Vidi više »
The Economist
Izdanje ''The Economista'' iz rujna 2001. The Economist, britanski ekonomski tjednik i najuglednija tiskovina na polju ekonomije.
Novi!!: Europski parlament i The Economist · Vidi više »
The Washington Post
The Washington Post je američki dnevni list koji izlazi u Washingtonu te predstavlja najpoznatiju, najčitaniju i najutjecajniju publikaciju u tom gradu.
Novi!!: Europski parlament i The Washington Post · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Europski parlament i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Amsterdama rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu, 1996. godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije potpisali su ga u listopadu 1997., a stupio je na snagu u svibnju 1999. Najvažnije izmjene uvedene Ugovorom iz Amsterdama su.
Novi!!: Europski parlament i Ugovor iz Amsterdama · Vidi više »
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Novi!!: Europski parlament i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »
Ugovor iz Nice
Raspodijela glasova u Vijeću Europske unije prema Ugovoru iz Nice, primjenjuje se od 1. studenog 2004.: ZemljaGlasoviStan.
Novi!!: Europski parlament i Ugovor iz Nice · Vidi više »
Uredba Europske unije
Uredbe u pravu Europske unije imaju opću primjenu, u potpunosti su obvezujuće i izravno primjenjive u svim državama članicama Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Uredba Europske unije · Vidi više »
Velika koalicija
Velika koalicija je naziv koji se u državama s parlamentarnim sustavom vladavine rabi za koalicije sačinjene od predstavnike dvije ili više najjačih političkih stranaka koje su ideološki suprotstavljene i/ili predstavljaju dosadašnje izborne suparnike.
Novi!!: Europski parlament i Velika koalicija · Vidi više »
Veto
Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.
Novi!!: Europski parlament i Veto · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Europski parlament i Vijeće Europe · Vidi više »
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Novi!!: Europski parlament i Vijeće Europske unije · Vidi više »
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Josep Borrell, trenutačni visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (engleski: High Representative of the Union for Foreign Affairs and Security Policy) glavni je koordinator i predstavnik Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) Europske unije.
Novi!!: Europski parlament i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Europski parlament i Wales · Vidi više »
Westminsterski sustav
Westminsterska palača, sjedište britanskog paralamenta. Westminsterski sustav je naziv za parlamentarni sustav odnosno društveno-političko uređenje karakteristično za Ujedinjeno Kraljevstvo i države negdašnjeg Britanskog Carstva, koje obilježava ceremonijalni poglavar države, najčešće pripadnik Britanske kraljevske obitelji, podređenost izvršne vlasti parlamentu i dvostranačju, odnosno čvrstoj podjeli na vladajuću stranku i parlamentarnu oporbu.
Novi!!: Europski parlament i Westminsterski sustav · Vidi više »
Willy Brandt
Willy Brandt (Lübeck, 18. prosinca 1913. – Unkel kod Bonna, 8. listopada 1992.), njemački političar i državnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s Njemačkom Demokratskom Republikom, Poljskom i Sovjetskim Savezom. Njegova kontroverznost u Njemačkoj dosegla je vrhunac kad je poslije špijunske afere morao podnijeti ostavku.
Novi!!: Europski parlament i Willy Brandt · Vidi više »
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (eng. Common Foreign and Security Policy), ustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji kao nastavak prijašnje europske političke suradnje.
Novi!!: Europski parlament i Zajednička vanjska i sigurnosna politika · Vidi više »
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Novi!!: Europski parlament i Zakonodavna vlast · Vidi više »
Zeleni – Europski slobodni savez
Zeleni – Europski slobodni savez ima sveukupno 73 europarlamentarca iz 15 država članica. Tamno zelenom bojom označene su države članice iz kojih dolazi više članova Europskog parlamenta, a svijetlo zelena označava države članice iz kojih dolazi jedan član. Zeleni – Europski slobodni savez (Greens – EFA) politička je skupina Europskog parlamenta koju uglavnom čine zelene i regionalističke političke stranke.
Novi!!: Europski parlament i Zeleni – Europski slobodni savez · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Europski parlament i 1. prosinca · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Europski parlament i 1. siječnja · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Europski parlament i 1. veljače · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Europski parlament i 10. rujna · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Europski parlament i 11. srpnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Europski parlament i 13. rujna · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Europski parlament i 13. svibnja · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Europski parlament i 19. ožujka · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1952. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Europski parlament i 1962. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Europski parlament i 1980-ih · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1985. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Europski parlament i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Europski parlament i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Europski parlament i 1999. · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Europski parlament i 2. srpnja · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Europski parlament i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europski parlament i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Europski parlament i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Europski parlament i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Europski parlament i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europski parlament i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Europski parlament i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europski parlament i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Europski parlament i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europski parlament i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Europski parlament i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Europski parlament i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europski parlament i 2020. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Europski parlament i 23. svibnja · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Europski parlament i 26. rujna · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Europski parlament i 26. svibnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Europski parlament i 29. studenoga · Vidi više »
