Otvori u Google MapamaSadržaj
70 odnosi: Anton Dolenc (inženjer), Automatika, Automatizacija, Četvorni metar, Danilo Blanuša, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električni generator, Elektrifikacija, Elektroakustika, Elektronika, Elektrotehnika, Energetika, Fakultet, Fizika, Hrvatska, Hrvoje Požar, Inženjer, Informacija, Latinski jezik, Leo Budin, Matematika, Mislav Grgić, Napon, Obradba informacija, Obrazovanje, Računalo, Računarstvo, Slavko Krajcar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sveučilište u Zagrebu, Tehničke znanosti, Telekomunikacija, Trnje, Vatroslav Lopašić, Vedran Mornar, Vladimir Muljević, Vladimir Naglić, Zagreb, Znanost, 1. srpnja, 1934., 1962., 1965., 1974., 1992., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., ... Proširite indeks (20 više) »
- Znanost i tehnologija u Hrvatskoj
Anton Dolenc (inženjer)
Dr.h.c. Anton Dolenc (Celovec, 15. siječnja 1905. – Zagreb, 3. srpnja 1984.), hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Anton Dolenc (inženjer)
Automatika
točkasto zavarivanje. centrifugalnog regulatora. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Automatika (prema automat) je znanstveno-tehničko područje (disciplina) o teoretskom i praktičnom zasnivanju, konstrukciji, funkcioniranju i održavanju uređaja i sustava koji rade bez izravna čovjekova sudjelovanja, a temelji se na pojavi (fenomenu) promatranja veličina procesa i automatskoga korektivnog djelovanja na procesna stanja i ulaze.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Automatika
Automatizacija
Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Automatizacija
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Četvorni metar
Danilo Blanuša
Danilo Blanuša Danilo Blanuša (Osijek, 7. prosinca 1903. – Krapinske Toplice, 8. kolovoza 1987.) bio je jedan od najvećih hrvatskih matematičara 20.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Danilo Blanuša
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrane i elektroenergetske mreže
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Električni generator
Elektrifikacija
Elektrifikacija je pojam koji se odnosi na postavljanje sistema tako da isti radi koristeći elektricitet.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrifikacija
Elektroakustika
Elektroakustika je područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti pretvaranja zvuka u električni signal, mogućnosti pohrane tonskog zapisa na medije kao što su to gramofonska ploča, magnetna traka ili mogućnosti pohrane tonskog zapisa u digitalnom obliku.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektroakustika
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektronika
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Elektrotehnika
Energetika
Energetika je znanost o energijskim transformacijama.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Energetika
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fizika
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatska
Hrvoje Požar
Hrvoje Požar Hrvoje Požar (Knin, 5. srpnja 1916. – Zagreb, 30. lipnja 1991.), elektroenergetičar, inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, vrhunski svjetski znanstvenik, enciklopedist i hrvatski akademik.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvoje Požar
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Inženjer
Informacija
Informacija je skup podataka s pripisanim značenjem i osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava primateljevo znanje.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Informacija
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Latinski jezik
Leo Budin
Leo Budin (Vinkovci, 26. rujna 1937.), hrvatski akademik.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Leo Budin
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Matematika
Mislav Grgić
Prof.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Mislav Grgić
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Napon
Obradba informacija
Obradba informacija je izmjena (obradba) informacija koja je na bilo koji način prepoznatljiva promatraču.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Obradba informacija
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Obrazovanje
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Računalo
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Računarstvo
Slavko Krajcar
Prof.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Slavko Krajcar
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Sveučilište u Zagrebu
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Tehničke znanosti
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Telekomunikacija
Trnje
Trnje je zagrebačko naselje (kvart) i gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Trnje
Vatroslav Lopašić
Vatroslav Lopašić (Pakrac, 9. prosinca 1911. - Zagreb, 17. prosinca 2003.), hrvatski fizičar, Vladimir Muljević: Vatroslav Lopašić, Zagreb, svibnja 2004.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vatroslav Lopašić
Vedran Mornar
Vedran Mornar (Zagreb, 29. svibnja 1959.) hrvatski je znanstvenik, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva te ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vedran Mornar
Vladimir Muljević
Vladimir Muljević, crtež u olovci Vladimir Muljević (Zagreb, 14. veljače 1913. – Zagreb, 26. veljače 2007.), bio je prof.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vladimir Muljević
Vladimir Naglić
Vladimir Naglić (Banja Luka, 12. srpnja 1930. – Zagreb, 7. prosinca 2022.) umirovljeni je sveučilišni redoviti profesor.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Vladimir Naglić
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Zagreb
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i Znanost
1. srpnja
1.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1. srpnja
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1934.
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1962.
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1965.
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1974.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1992.
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1997.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1998.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1999.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2001.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2002.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2003.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2005.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2012.
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2015.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2016.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2017.
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2018.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2019.
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2020.
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2021.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 2022.
7. veljače
7.
Pogledaj Fakultet elektrotehnike i računarstva i 7. veljače
Vidi također
Znanost i tehnologija u Hrvatskoj
- Crometeo
- Fakultet elektrotehnike i računarstva
- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Također poznat kao ETF, Elektrotehnički fakultet, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, FER, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.