Brže od pregledniku!
41 odnosi: Afrika, Ahemenidsko Carstvo, Akko, Aleksandar Veliki, Arapsko pismo, Arheologija, Artakserkso III., Asirija, Beirut, Biblos, Crveno more, Egipat, Eritreja, Feničani, Feničko pismo, Gibraltar, Glagoljica, Grčki alfabet, Hebrejski alfabet, Herodot, Indijski ocean, Izrael, Jemen, Kanaan, Kreta, Latakija, Latinica, Libanon, Nabukodonosor II., Nil, Rimsko Carstvo, Semiti, Sidon, Sirija, Sredozemno more, Tir, 343. pr. Kr., 530. pr. Kr., 57. pr. Kr., 610. pr. Kr., 875. pr. Kr..
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Fenicija i Afrika · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Fenicija i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Akko
U matematici, filozofiji i logici, i na povezanim tehničkim poljima, akko je najstandardnija skraćenica za „ako i samo ako“.
Novi!!: Fenicija i Akko · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Fenicija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Novi!!: Fenicija i Arapsko pismo · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Fenicija i Arheologija · Vidi više »
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Novi!!: Fenicija i Artakserkso III. · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Fenicija i Asirija · Vidi više »
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Novi!!: Fenicija i Beirut · Vidi više »
Biblos
Biblos (starogrčki: Βύβλος) je grčko ime za fenički grad Gebal (fenički) ili Gubla (asirski, egipatski: Kupna ili Kpn, hebrejski: גְבַל), danas grad Džubail na sjevernoj sredozemnoj obali Libanona, 40 km sjeverno od Bejruta.
Novi!!: Fenicija i Biblos · Vidi više »
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Novi!!: Fenicija i Crveno more · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Fenicija i Egipat · Vidi više »
Eritreja
Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora.
Novi!!: Fenicija i Eritreja · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Fenicija i Feničani · Vidi više »
Feničko pismo
Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.
Novi!!: Fenicija i Feničko pismo · Vidi više »
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.
Novi!!: Fenicija i Gibraltar · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Fenicija i Glagoljica · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Fenicija i Grčki alfabet · Vidi više »
Hebrejski alfabet
Hebrejski alfabet se sastoji od 22 slova i koristi se za pisanje hebrejskog, jidiša i židovskog arapskog.
Novi!!: Fenicija i Hebrejski alfabet · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Fenicija i Herodot · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Fenicija i Indijski ocean · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Fenicija i Izrael · Vidi više »
Jemen
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.
Novi!!: Fenicija i Jemen · Vidi više »
Kanaan
Područje Palestine u kojoj se nalazi zemlja Kanaan Kanaan je naziv za područje zapadno od Jordana i Mrtvog mora u doba prije doseljenja Izraelaca.
Novi!!: Fenicija i Kanaan · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Fenicija i Kreta · Vidi više »
Latakija
Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.
Novi!!: Fenicija i Latakija · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Fenicija i Latinica · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Fenicija i Libanon · Vidi više »
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Novi!!: Fenicija i Nabukodonosor II. · Vidi više »
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Novi!!: Fenicija i Nil · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Fenicija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Semiti
Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
Novi!!: Fenicija i Semiti · Vidi više »
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Novi!!: Fenicija i Sidon · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Fenicija i Sirija · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Fenicija i Sredozemno more · Vidi više »
Tir
Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.
Novi!!: Fenicija i Tir · Vidi više »
343. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Fenicija i 343. pr. Kr. · Vidi više »
530. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Fenicija i 530. pr. Kr. · Vidi više »
57. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Fenicija i 57. pr. Kr. · Vidi više »
610. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Fenicija i 610. pr. Kr. · Vidi više »
875. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Fenicija i 875. pr. Kr. · Vidi više »
