Sličnosti između Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Beč, Budimpešta, Cetinski sabor, Ferdo Šišić, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Istra, Ivan Zapolja, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Ugarska, Kranjska, Ludovik II. Jagelović, Mađarska, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Mohačka bitka, Nikola Jurišić, Osmansko Carstvo, Rijeka, Slavonija, Slovenija, Sveto Rimsko Carstvo.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Austro-Ugarska i Hrvatska povijest ·
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Hrvatska povijest ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Beč i Hrvatska povijest ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Budimpešta i Hrvatska povijest ·
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Cetinski sabor i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Cetinski sabor i Hrvatska povijest ·
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdo Šišić · Ferdo Šišić i Hrvatska povijest ·
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. · Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. i Hrvatska povijest ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburg · Habsburg i Hrvatska povijest ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska povijest ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatski vladari · Hrvatska povijest i Hrvatski vladari ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Istra · Hrvatska povijest i Istra ·
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ivan Zapolja · Hrvatska povijest i Ivan Zapolja ·
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska povijest i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja) ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska ·
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Kranjska · Hrvatska povijest i Kranjska ·
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Ludovik II. Jagelović · Hrvatska povijest i Ludovik II. Jagelović ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Mađarska · Hrvatska povijest i Mađarska ·
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska povijest i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Mohačka bitka · Hrvatska povijest i Mohačka bitka ·
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Nikola Jurišić · Hrvatska povijest i Nikola Jurišić ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Rijeka · Hrvatska povijest i Rijeka ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Slavonija · Hrvatska povijest i Slavonija ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Slovenija · Hrvatska povijest i Slovenija ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Sveto Rimsko Carstvo · Hrvatska povijest i Sveto Rimsko Carstvo ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest
Usporedba između Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva ima 113 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 3.99% = 28 / (113 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: