Brže od pregledniku!
58 odnosi: Agrokor, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Apstraktna umjetnost, Đuro Tiljak, Šestine, Češka, Beč, Budimpešta, Chicago, Detroit, Michigan, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Firenca, Francuska, Franjo Kulmer, Galerija Klovićevi dvori, Grof, Hrvati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivica Todorić, Krsto Hegedušić, Kulmeri, Kulmerovi dvori, Muzej suvremene umjetnosti, Nacionalizacija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, New York (razdvojba), Nova Gradiška, Omer Mujadžić, Pariz, Provansa-Alpe-Azurna obala, Rim, Sjedinjene Američke Države, Slikarstvo, Socijalizam, Sredozemlje, Venecija, Washington, Zagreb, 11. studenoga, 1925., 1936., 1942., 1948., 1950., 1954., 1960., 1964., 1969., 1975., ..., 1976., 1979., 1980., 1985., 1990., 1991., 1998., 29. siječnja. Proširite indeks (8 više) »
Agrokor
Tvrtka Agrokor uselila se 4. siječnja 2000. godine u Cibonin toranj gdje je zauzimala gotovo sve katove nebodera do preseljenja na novu lokaciju 4. prosinca 2017. Agrokor d.d. ili koncern Agrokor do 2017.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Agrokor · Vidi više »
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Apstraktna umjetnost
Vasilij Kandinski, ''Fuga'', 1914., ulje na platnu, 129.5 × 129.5 cm, Basel Apstraktna umjetnost je smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s početka 20.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Apstraktna umjetnost · Vidi više »
Đuro Tiljak
Đuro Tiljak (Zagreb, 25. ožujka 1895. – Zagreb, 11. prosinca 1965.), hrvatski slikar Započeo je studij u Zagrebu, koji prekida i odlazi u Moskvu, gdje studira kod Vasilija Kandinskog.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Đuro Tiljak · Vidi više »
Šestine
200 px Kulmerovi dvori 250 px Šestine su zagrebačko gradsko naselje.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Šestine · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Češka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Beč · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Budimpešta · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Chicago · Vidi više »
Detroit, Michigan
Detroit je najveći grad u američkoj saveznoj državi Michigan, a ujedno je i sjedište okruga Wayne.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Detroit, Michigan · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Francuska · Vidi više »
Franjo Kulmer
Franjo Kulmer (Zagreb, 3. veljače 1806. – Beč, 16. studenog 1853.), hrvatski političar, barun.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Franjo Kulmer · Vidi više »
Galerija Klovićevi dvori
Jurja Julija Klovića ispred ulaza u galeriju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Galerija Klovićevi dvori · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Grof · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivica Todorić
Ivica Todorić (Kloštar Ivanić, 2. siječnja 1951.), hrvatski je poduzetnik i bivši predsjednik Uprave koncerna Agrokor – najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj i jedne od vodećih tvrtki u jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Ivica Todorić · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Kulmeri
Kulmer, hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla koja se doselila u Hrvatsku u 18. stoljeću.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Kulmeri · Vidi više »
Kulmerovi dvori
Kulmerovi dvori Kulmerovi dvori su arhitektonsko zdanje podno Sljemena u zagrebačkom naselju Šestine.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Kulmerovi dvori · Vidi više »
Muzej suvremene umjetnosti
*Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Muzej suvremene umjetnosti · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Nacionalizacija · Vidi više »
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Vanje Radauša smještena na cvjetnom rondu u dvorištu Moderne galerije Nacionalni muzej moderne umjetnosti (do. 2021. Moderna galerija), hrvatski je umjetnički muzej u Zagrebu.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Nacionalni muzej moderne umjetnosti · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Nova Gradiška · Vidi više »
Omer Mujadžić
Omer Mujadžić, (Bosanska Gradiška, 1. veljače 1903. — Zagreb, 28. listopada 1991.), hrvatski i bosanskohercegovački slikar, član umjetničke grupe Zemlja i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1931. – 1973.).
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Omer Mujadžić · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Pariz · Vidi više »
Provansa-Alpe-Azurna obala
Provansa-Alpe-Azurna obala (fra. Provence-Alpes-Côte d'Azur) je regija na jugu Francuske.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Provansa-Alpe-Azurna obala · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Rim · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Slikarstvo · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Socijalizam · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Sredozemlje · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Venecija · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Washington · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i Zagreb · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 11. studenoga · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1925. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1936. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1942. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1954. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1964. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1969. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1985. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 1998. · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Ferdinand Kulmer i 29. siječnja · Vidi više »
