Sadržaj
31 odnosi: Admiral flote, Adolf Hitler, Željezni križ, Bitka za Berlin, Bitka za Caporetto, Der Spiegel, Drugi svjetski rat, Erich von Manstein, Feldmaršal, General, Hitlerov puč, Istočno bojište (Drugi svjetski rat), Karl Dönitz, Kraljevina Bavarska, München, Nacionalsocijalizam, Nijemci, Njemačka Demokratska Republika, Njemački jezik, Njemačko Carstvo, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Operacija Barbarossa, Prvi svjetski rat, Sovjetski Savez, Travanj, Travanjski rat, Treći Reich, Wehrmacht, Zapadna Njemačka, 12. lipnja, 2. srpnja.
Admiral flote
Admiral flote je najviši čin u nekim ratnim mornaricama (iznad čina admirala).
Pogledaj Ferdinand Schörner i Admiral flote
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Adolf Hitler
Željezni križ
Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Željezni križ
Bitka za Berlin
Bitka za Berlin bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Bitka za Berlin
Bitka za Caporetto
Bitka za Caporetto ili Bitka kod Kobarida bila je jedna od važnijih bitaka Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Bitka za Caporetto
Der Spiegel
Glavna zgrada Spiegel-Gruppe u Hamburgu. Der Spiegel (njemački ogledalo) je njemački tjednik koji izvještava o aktualnim događajima u zemlji i inozemstvu.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Der Spiegel
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Drugi svjetski rat
Erich von Manstein
Erich von Manstein, pravim imenom Fritz Erich von Lewinski (Berlin, 24. studenog 1887. – 9. lipnja 1973.) je dugo bio profesionalni vojnik i bio jedan od najvažnijih zapovjednika Njemačkih oklopnih jedinica tijekom Drugog svjetskog rata, dobivši čin feldmaršala, iako nikad nije bio pripadnik nacističke stranke.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Erich von Manstein
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Feldmaršal
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Ferdinand Schörner i General
Hitlerov puč
Hitlerov puč (ili Münchenski puč), naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenoga 1923. godine.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Hitlerov puč
Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
Karl Dönitz
Karl Dönitz (Berlin-Grünau, 16. rujna 1891. – Aumühle, 24. prosinca 1980.) bio je zapovjednik podmornice u Prvom svjetskom ratu, u Drugom svjetskom ratu zapovjednik podmorničke flote i admiral flote, a nakon samoubojstva Adolfa Hitlera postao je posljednji predsjednik Trećeg Reicha.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Karl Dönitz
Kraljevina Bavarska
Kraljevina Bavarska (njem. Königreich Bayern) je bila njemačka država koja je postojala od 1806. do 1918. godine.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Kraljevina Bavarska
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Pogledaj Ferdinand Schörner i München
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Ferdinand Schörner i Nacionalsocijalizam
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Nijemci
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Njemačka Demokratska Republika
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Njemački jezik
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Njemačko Carstvo
Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Invaziju na Poljsku 1939.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Operacija Barbarossa
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Prvi svjetski rat
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Sovjetski Savez
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Travanj
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Travanjski rat
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Treći Reich
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Wehrmacht
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Pogledaj Ferdinand Schörner i Zapadna Njemačka
12. lipnja
12.
Pogledaj Ferdinand Schörner i 12. lipnja
2. srpnja
2.
Pogledaj Ferdinand Schörner i 2. srpnja