Brže od pregledniku!
58 odnosi: Austrija, Balada, Beč, Celje, Dirigiranje, Dragutin Rakovec, Ferdo Ivanščak, Franz Liszt, Franz Schubert, Glasovir, Glazbena škola Ferdo Livadić, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska glazba, Hrvatski narodni preporod, Ilirski pokret, Ivan Zajc, Još Hrvatska ni propala, Klasična gimnazija u Zagrebu, Ljubav i zloba, Ljudevit Gaj, Ljudevit Vukotinović, Lovro Županović, Ludwig van Beethoven, Opera, Orkestar, Petar Preradović, Pjevački zbor, Pristav, Romanca, Rudolf Valdec, Samobor, Sidonija Erdődy Rubido, Skladatelj, Slovenija, Stanko Vraz, Svetislav Stančić, Vatroslav Lisinski, Zagreb, 1799., 1807., 1809., 1815., 1823., 1833., 1835., 1838., 1841., 1842., ..., 1845., 1846., 1847., 1850., 1879., 24. veljače, 30. svibnja, 8. siječnja. Proširite indeks (8 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ferdo Livadić i Austrija · Vidi više »
Balada
Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.
Novi!!: Ferdo Livadić i Balada · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ferdo Livadić i Beč · Vidi više »
Celje
Celje (mađarski Cille, njemački Cilli) je ime grada kao i jedne od jedanaest gradskih općina u Sloveniji.
Novi!!: Ferdo Livadić i Celje · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Ferdo Livadić i Dirigiranje · Vidi više »
Dragutin Rakovec
Dragutin Rakovec (Rakovac) (Vugrovec, 1. studenog 1813. – Zagreb, 22. studenog 1854.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik.
Novi!!: Ferdo Livadić i Dragutin Rakovec · Vidi više »
Ferdo Ivanščak
Ferdo Ivanščak (Samobor, 1882. – 1926.) bio je prvi samoborski akademski kipar.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ferdo Ivanščak · Vidi više »
Franz Liszt
Franz Liszt (na mađarskom: Liszt Ferenc), (Rajnof, 22. listopada 1811. – Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Ferdo Livadić i Franz Liszt · Vidi više »
Franz Schubert
Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Ferdo Livadić i Franz Schubert · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Ferdo Livadić i Glasovir · Vidi više »
Glazbena škola Ferdo Livadić
Glazbena škola Ferdo Livadić je službeni naziv samoborske glazbene škole koja je ime dobila po Ferdi Livadiću, jednome od najpoznatijih Iliraca.
Novi!!: Ferdo Livadić i Glazbena škola Ferdo Livadić · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ferdo Livadić i Graz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ferdo Livadić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska glazba
KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Ferdo Livadić i Hrvatska glazba · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ferdo Livadić i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ivan Zajc · Vidi više »
Još Hrvatska ni propala
Još Hrvatska ni propala hrvatska je domoljubna budnica koju je napisao Ljudevit Gaj, a uglazbio Ferdo Livadić 1833. godine.
Novi!!: Ferdo Livadić i Još Hrvatska ni propala · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Ferdo Livadić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Ljubav i zloba
Vatroslav Lisinski Ljubav i zloba je opera hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ljubav i zloba · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »
Lovro Županović
Lovro Županović (Šibenik, 21. srpnja 1925. – Zagreb, 18. ožujka 2004.), akademik, skladatelj, muzikolog, profesor.
Novi!!: Ferdo Livadić i Lovro Županović · Vidi više »
Ludwig van Beethoven
Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18.
Novi!!: Ferdo Livadić i Ludwig van Beethoven · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Ferdo Livadić i Opera · Vidi više »
Orkestar
Nizozemski klasični orkestar O&U u Eindhovenu Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, najčešće sa sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s udaraljkama.
Novi!!: Ferdo Livadić i Orkestar · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Ferdo Livadić i Petar Preradović · Vidi više »
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Novi!!: Ferdo Livadić i Pjevački zbor · Vidi više »
Pristav
Pristav (u lat. srednjovj. ispravama: pristaldus) pristav (pristupljeno 22. studenoga 2016.) je višeznačni starohrvatski naziv.
Novi!!: Ferdo Livadić i Pristav · Vidi više »
Romanca
Romanca ili romansa (engleski i francuski: romance, njemački: Romanze, talijanski: romanza) glazbena je vokalno-instrumentalna kompozicija lirskog karaktera pisana za glas uz pratnju jednog ili više instrumenata (tj. ansambla).
Novi!!: Ferdo Livadić i Romanca · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Ferdo Livadić i Rudolf Valdec · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Ferdo Livadić i Samobor · Vidi više »
Sidonija Erdődy Rubido
Sidonija Erdődy Rubido (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. veljače 1884.), grofica, hrvatska operna pjevačica (sopran).
Novi!!: Ferdo Livadić i Sidonija Erdődy Rubido · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Ferdo Livadić i Skladatelj · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ferdo Livadić i Slovenija · Vidi više »
Stanko Vraz
Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Ferdo Livadić i Stanko Vraz · Vidi više »
Svetislav Stančić
Svetislav Stančić (Zagreb, 7. srpnja 1895. – Zagreb, 7. siječnja 1970.), hrvatski pijanist, skladatelj i glazbeni pedagog; utemeljitelj tzv.
Novi!!: Ferdo Livadić i Svetislav Stančić · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Ferdo Livadić i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ferdo Livadić i Zagreb · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1799. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1807. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1809. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1815. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1823. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1833. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1835. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1838. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1842. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1845. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1847. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1850. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdo Livadić i 1879. · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Ferdo Livadić i 24. veljače · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Ferdo Livadić i 30. svibnja · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Ferdo Livadić i 8. siječnja · Vidi više »
