Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost

Feromagnetizam vs. Relativna magnetska permeabilnost

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Histerezisna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskih momenata. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Feromagnetizam (od lat. ferrum. željeza je 5 000. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Relativna magnetska permeabilnost (oznaka μr)) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; količnik je magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0, to jest: Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1). Relativna magnetska permeabilnost dijamagnetičnih tvari nešto je manja od 1, na primjer relativana je magnetska permeabilnost vode 0,999991, srebra 0,9999975, bakra 0,999994. Relativna magnetska permeabilnost paramagnetičnih tvari nešto je veća od 1, na primjer platine 1,000265, aluminija 1,0000082, zraka 1,00000037, a relativna magnetska permeabilnost feromagnetičnih tvari značajno je veća od 1, na primjer relativna je magnetska permeabilnost čistog željeza 5 000, a mi-metala (slitina od 77% nikla, 16% željeza, 5% bakra, 2% kroma ili molibdena) 50 000 do 80 000.

Sličnosti između Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost

Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Željezo, Bakar, Cink, Ferit (magnet), Frekvencija, Kobalt, Legura, Magnet, Magnetizacija, Magnetizam, Magnetska permeabilnost, Magnetsko polje, Mangan, Metar, Nikal, Vakuum.

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Feromagnetizam i Željezo · Relativna magnetska permeabilnost i Željezo · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Bakar i Feromagnetizam · Bakar i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Cink i Feromagnetizam · Cink i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Ferit (magnet)

Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Curiejeve temperature, ferimagnetski materijali gube magnetizam. Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je elektrokeramički tehnički materijal, mješoviti oksid koji se sastoji od spoja željeznog(III) oksida (Fe2O3), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće dvovalentnog metala (kobalt, mangan, magnezij, kadmij, olovo, bakar, nikal, cink, barij).

Ferit (magnet) i Feromagnetizam · Ferit (magnet) i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Feromagnetizam i Frekvencija · Frekvencija i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Feromagnetizam i Kobalt · Kobalt i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Feromagnetizam i Legura · Legura i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Feromagnetizam i Magnet · Magnet i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetizacija

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Histerezna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. Magnetizacija (oznaka M) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje razlika između jakosti magnetskoga polja u vakuumu i u nekom sredstvu.

Feromagnetizam i Magnetizacija · Magnetizacija i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Feromagnetizam i Magnetizam · Magnetizam i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetska permeabilnost

feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.

Feromagnetizam i Magnetska permeabilnost · Magnetska permeabilnost i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Feromagnetizam i Magnetsko polje · Magnetsko polje i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Feromagnetizam i Mangan · Mangan i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Feromagnetizam i Metar · Metar i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Feromagnetizam i Nikal · Nikal i Relativna magnetska permeabilnost · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Feromagnetizam i Vakuum · Relativna magnetska permeabilnost i Vakuum · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost

Feromagnetizam ima 56 odnose, a Relativna magnetska permeabilnost ima 53. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 14.68% = 16 / (56 + 53).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Feromagnetizam i Relativna magnetska permeabilnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »