Brže od pregledniku!
158 odnosi: Aforizam, Akademija, Analitička filozofija, Analitička geometrija, Antička filozofija, Antika, Antropologija, Apolon, Apstrakcija, Arhetip, Aristotel, Aritmetika, Atena (polis), Školska knjiga, Biće, Bit, Bitak, Bogoslovlje, Boris Kalin (filozof), Branko Bošnjak (filozof), Ciceron, Definicija, Delfi, Dijalektika, Dijalog, Diogen Laertije, Dioniz, Diskurs, Dogma, Drevni Egipat, Edmund Husserl, Egzistencija, Ekonomija, Ekonomika, Epistemologija, Eros, Erotika, Estetika, Etika, Etnografija, Ezoterija, Filozofija egzistencije, Filozofija matematike, Filozofija povijesti, Filozofija uma, Fizika, Galileo Galilei, Geografija, Geometrija, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, ..., Gnosticizam, Gottfried Leibniz, Grčka retorika, Grčki jezik, Heraklit, Herodot, Historija, Ideja, Ideologija, Immanuel Kant, Inicijacija, Isaac Newton, Islam, Istina, Jacques Monod, Jezik, Johann Gottlieb Fichte, Karl Popper, Književnost, Kršćanstvo, Kritika, Kukuta, Kvantna fizika, Lao Ce, Latinski jezik, Ljepota, Ljubav, Logički pozitivizam, Logika, Logos, Ludwig Wittgenstein, Martin Heidegger, Matematička analiza, Matematika, Materija, Matica hrvatska, Metafizika, Misao, Misterij, Misticizam, Mit, Mitologija, Monoteizam, Moral, Mudrost, Novi vijek, Novogrčki jezik, Novoplatonizam, Objekt (razdvojba), Održivi razvoj, Ontologija, Peripatetička škola, Pitagora, Pitagorejska škola, Platon, Platonizam, Poetika, Poezija, Pojam, Pojava, Politika, Povijest filozofije, Pravda, Priroda, Prirodne znanosti, Protagora, Publije Elije Aristid, Racionalizam, Razum, Religija, René Descartes, Renesansa, Renesansna filozofija, Samopoštovanje, Sedam mudraca stare Grčke, Simpozij, Sociologija, Sofisti, Sokrat, Solon, Spoznaja, Srednjovjekovna filozofija, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Struktura, Stvarnost, Supstancija, Sustav, Svijest, Svijet, Tales, Tehnika, Teorija, Teorija relativnosti, Teorija spoznaje, Tukidid, Um, Umjetnost, Ustav, Uvodi u filozofiju, Vladimir Filipović, Vrijednosni sustav, Zaključak, Zen, Znanje, Znanost, 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (108 više) »
Aforizam
Aforizam (grč. aphorismos) je kratak oblik jednostavne i duhovito izrečene tvrdnje ili sažete misli sa svojstvima paradoksa.
Novi!!: Filozofija i Aforizam · Vidi više »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Filozofija i Akademija · Vidi više »
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: Filozofija i Analitička filozofija · Vidi više »
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Novi!!: Filozofija i Analitička geometrija · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Filozofija i Antička filozofija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Filozofija i Antika · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Filozofija i Antropologija · Vidi više »
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Filozofija i Apolon · Vidi više »
Apstrakcija
Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.
Novi!!: Filozofija i Apstrakcija · Vidi više »
Arhetip
Arhetip - u psihologiji, arhetip je model osobe, osobnosti ili ponašanja.
Novi!!: Filozofija i Arhetip · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Filozofija i Aristotel · Vidi više »
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Novi!!: Filozofija i Aritmetika · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Filozofija i Atena (polis) · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Filozofija i Školska knjiga · Vidi više »
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Novi!!: Filozofija i Biće · Vidi više »
Bit
Bit je mjerna jedinica za količinu informacije.
Novi!!: Filozofija i Bit · Vidi više »
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Novi!!: Filozofija i Bitak · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Filozofija i Bogoslovlje · Vidi više »
Boris Kalin (filozof)
Boris Kalin (Biograd na Moru, 17. veljače 1930. – Zagreb, 13. rujna 2023.) bio je hrvatski filozof.
Novi!!: Filozofija i Boris Kalin (filozof) · Vidi više »
Branko Bošnjak (filozof)
Branko Bošnjak (Stojčinovac, 1923. – Zagreb, 1996.) bio je hrvatski filozof i povjesničar filozofije.
Novi!!: Filozofija i Branko Bošnjak (filozof) · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Filozofija i Ciceron · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Filozofija i Definicija · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Filozofija i Delfi · Vidi više »
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Novi!!: Filozofija i Dijalektika · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Filozofija i Dijalog · Vidi više »
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Novi!!: Filozofija i Diogen Laertije · Vidi više »
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Filozofija i Dioniz · Vidi više »
Diskurs
Diskurs (lat. discursus) je imenica koja znači govor, razgovor, odnosno raščlanjivanje, analizu.
Novi!!: Filozofija i Diskurs · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Filozofija i Dogma · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Filozofija i Drevni Egipat · Vidi više »
Edmund Husserl
Edmund Husserl (Pronitz, 8. travnja 1859. – Freiburg, 27. travnja 1938.), njemački filozof, osnivač fenomenologije.
Novi!!: Filozofija i Edmund Husserl · Vidi više »
Egzistencija
Egzistencija u filozofiji znači postojanje, opstojnost.
Novi!!: Filozofija i Egzistencija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Filozofija i Ekonomija · Vidi više »
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Filozofija i Ekonomika · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: Filozofija i Epistemologija · Vidi više »
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Novi!!: Filozofija i Eros · Vidi više »
Erotika
Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.
Novi!!: Filozofija i Erotika · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Filozofija i Estetika · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Filozofija i Etika · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Filozofija i Etnografija · Vidi više »
Ezoterija
Ezoterični simbol Mikrokozmos i makrokozmos, bakrorez iz knjige Opus Medico-Chymicum Johanna Daniela Myliusa Ezoterija (grč. ezotheo „nutarnji“) skup je učenja i znanja koja se bave proučavanjem zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova.
Novi!!: Filozofija i Ezoterija · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Filozofija i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Filozofija matematike
Filozofija matematike postavlja temeljna pitanja: što je to matematika i kako se matematika treba koristiti.
Novi!!: Filozofija i Filozofija matematike · Vidi više »
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Novi!!: Filozofija i Filozofija povijesti · Vidi više »
Filozofija uma
mozga. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga. Filozofija uma je grana suvremene analitičke filozofije koja proučava prirodu uma, mentalnih događaja, mentalnih funkcija, svijesti te njihov odnos s tijelom, osobito s mozgom.
Novi!!: Filozofija i Filozofija uma · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Filozofija i Fizika · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Filozofija i Galileo Galilei · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Filozofija i Geografija · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Filozofija i Geometrija · Vidi više »
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Novi!!: Filozofija i Georg Wilhelm Friedrich Hegel · Vidi više »
Gnosticizam
Gnoza je učenje koje je težilo sintetizirati kršćanstvo sa židovskim učenjem i poganskom (pretkršćanskom) filozofijom; gnosticizam, -zma - učenje gnostika.
Novi!!: Filozofija i Gnosticizam · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Filozofija i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Filozofija i Grčka retorika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Filozofija i Grčki jezik · Vidi više »
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Filozofija i Heraklit · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Filozofija i Herodot · Vidi više »
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Novi!!: Filozofija i Historija · Vidi više »
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Novi!!: Filozofija i Ideja · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Filozofija i Ideologija · Vidi više »
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Novi!!: Filozofija i Immanuel Kant · Vidi više »
Inicijacija
Inicijacija (lat. initiatio, posveta), postupak upućivanja u principe, tajne ili tehnike rada.
Novi!!: Filozofija i Inicijacija · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Filozofija i Isaac Newton · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Filozofija i Islam · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Filozofija i Istina · Vidi više »
Jacques Monod
Jacques Monod (čitaj: Žak Môn'o; Pariz, 9. veljače 1910. – Cannes, 31. svibnja 1976.), francuski bio je biolog i filozofski pisac.
Novi!!: Filozofija i Jacques Monod · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Filozofija i Jezik · Vidi više »
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Novi!!: Filozofija i Johann Gottlieb Fichte · Vidi više »
Karl Popper
Karl Popper Grob Karla Poppera Sir Karl Raimund Popper (Beč, 28. srpnja 1902. – London, 17. rujna 1994.), austrijsko-britanski filozof.
Novi!!: Filozofija i Karl Popper · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Filozofija i Književnost · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Filozofija i Kršćanstvo · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: Filozofija i Kritika · Vidi više »
Kukuta
Kukuta (pjegava velika kukuta, lat. Conium maculatum) je vrlo otrovna štitarka koja se koristi u narodnoj medicini.
Novi!!: Filozofija i Kukuta · Vidi više »
Kvantna fizika
Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.
Novi!!: Filozofija i Kvantna fizika · Vidi više »
Lao Ce
vodenom bivolu Lao-Ce (Lao-Cu, kineski: 老子, pinyin: Lǎozǐ, Wade-Giles: Lao Tzu) kineski je filozof iz 6. stoljeća pr. Kr. Počasno ime mu je stari majstor.
Novi!!: Filozofija i Lao Ce · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Filozofija i Latinski jezik · Vidi više »
Ljepota
Cvijet je primjer prirodne ljepote Ljepota je estetska kategorija koja tradicionalno označava savršenstvo sklada.
Novi!!: Filozofija i Ljepota · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Filozofija i Ljubav · Vidi više »
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Novi!!: Filozofija i Logički pozitivizam · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Filozofija i Logika · Vidi više »
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Novi!!: Filozofija i Logos · Vidi više »
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.
Novi!!: Filozofija i Ludwig Wittgenstein · Vidi više »
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Novi!!: Filozofija i Martin Heidegger · Vidi više »
Matematička analiza
Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.
Novi!!: Filozofija i Matematička analiza · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Filozofija i Matematika · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Filozofija i Materija · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Filozofija i Matica hrvatska · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Filozofija i Metafizika · Vidi više »
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Novi!!: Filozofija i Misao · Vidi više »
Misterij
Misterij (grč. Μυστήρια) je naziv za tajni obred u starim religijama, povezan s kultom pojedinih božanstava i nastao vjerojatno iz običaja inicijacije.
Novi!!: Filozofija i Misterij · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Filozofija i Misticizam · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Filozofija i Mit · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Filozofija i Mitologija · Vidi više »
Monoteizam
Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.
Novi!!: Filozofija i Monoteizam · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Filozofija i Moral · Vidi više »
Mudrost
''Simbol mudrosti'', Utrecht Mudrost je pojam koji označava duboko znanje, uvid, dobro rasuđivanje.
Novi!!: Filozofija i Mudrost · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Filozofija i Novi vijek · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Filozofija i Novogrčki jezik · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Filozofija i Novoplatonizam · Vidi više »
Objekt (razdvojba)
Objekt (srednjovj. lat. obiectum, poimeničeni srednji rod participa perfekta od klas. lat. obicere: staviti ispred, izložiti) može značiti.
Novi!!: Filozofija i Objekt (razdvojba) · Vidi više »
Održivi razvoj
Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Održivi razvoj, uravnoteženi razvoj ili postojani razvoj je gospodarski razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje gospodarske aktivnosti na okoliš i osniva se na obnovljivim izvorima dobara.
Novi!!: Filozofija i Održivi razvoj · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Filozofija i Ontologija · Vidi više »
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Novi!!: Filozofija i Peripatetička škola · Vidi više »
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Novi!!: Filozofija i Pitagora · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Filozofija i Pitagorejska škola · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Filozofija i Platon · Vidi više »
Platonizam
Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.
Novi!!: Filozofija i Platonizam · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Filozofija i Poetika · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Filozofija i Poezija · Vidi više »
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Novi!!: Filozofija i Pojam · Vidi više »
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Novi!!: Filozofija i Pojava · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Filozofija i Politika · Vidi više »
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Novi!!: Filozofija i Povijest filozofije · Vidi više »
Pravda
Justicije, personifikacije pravde Pravda označava idealno stanje društvenih međudjelovanja u kojim vlada poštena i nepristrana ravnoteža interesa i raspodjela dobara kao i mogućnosti između osoba ili skupina.
Novi!!: Filozofija i Pravda · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Filozofija i Priroda · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Filozofija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Novi!!: Filozofija i Protagora · Vidi više »
Publije Elije Aristid
Publije Elije Aristid, (117. – oko 189.), grčki retor.
Novi!!: Filozofija i Publije Elije Aristid · Vidi više »
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Novi!!: Filozofija i Racionalizam · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: Filozofija i Razum · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Filozofija i Religija · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Filozofija i René Descartes · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Filozofija i Renesansa · Vidi više »
Renesansna filozofija
Renesansa je period koji je bio u 15.
Novi!!: Filozofija i Renesansna filozofija · Vidi više »
Samopoštovanje
Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.
Novi!!: Filozofija i Samopoštovanje · Vidi više »
Sedam mudraca stare Grčke
Apolonov hram u Delfima Pod nazivom Sedam mudraca stare Grčke razumijevamo niz osoba iz javnog života stare Grčke, čije su živote, djela i ideje njihovi suvremenici smatrali primjernima.
Novi!!: Filozofija i Sedam mudraca stare Grčke · Vidi više »
Simpozij
Grobnici ronioca u grčkoj kolonije Paestum u Italiji, 480.-470. pr. Kr. krateru, ''c.'' 420 godina pr. Kr. U staroj Grčkoj simpozij (ili symposio, od συμπίνειν sympínein, "piti zajedno") bio je dio banketa koji se održavao nakon obroka, kada je druženje uz piće bilo popraćeno glazbom, plesom, recitalima ili razgovorom.
Novi!!: Filozofija i Simpozij · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Filozofija i Sociologija · Vidi više »
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Novi!!: Filozofija i Sofisti · Vidi više »
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Novi!!: Filozofija i Sokrat · Vidi više »
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Novi!!: Filozofija i Solon · Vidi više »
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Novi!!: Filozofija i Spoznaja · Vidi više »
Srednjovjekovna filozofija
Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476.) završava antičko razdoblje.
Novi!!: Filozofija i Srednjovjekovna filozofija · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Filozofija i Stara Grčka · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Filozofija i Starogrčki jezik · Vidi više »
Struktura
Struktura (lat.: structura.
Novi!!: Filozofija i Struktura · Vidi više »
Stvarnost
Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.
Novi!!: Filozofija i Stvarnost · Vidi više »
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Novi!!: Filozofija i Supstancija · Vidi više »
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Novi!!: Filozofija i Sustav · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Filozofija i Svijest · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Filozofija i Svijet · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Filozofija i Tales · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Filozofija i Tehnika · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Filozofija i Teorija · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Filozofija i Teorija relativnosti · Vidi više »
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Novi!!: Filozofija i Teorija spoznaje · Vidi više »
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Novi!!: Filozofija i Tukidid · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Filozofija i Um · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Filozofija i Umjetnost · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Filozofija i Ustav · Vidi više »
Uvodi u filozofiju
Postoji relativno velik broj knjiga naslovljenih Uvod u filozofiju, Povijest filozofije ili slično.
Novi!!: Filozofija i Uvodi u filozofiju · Vidi više »
Vladimir Filipović
Vladimir Filipović (Ludbreg, 26. srpnja 1906. – Silba, 26. lipnja 1984.), hrvatski filozof.
Novi!!: Filozofija i Vladimir Filipović · Vidi više »
Vrijednosni sustav
Inglehart-Welzer karta svijeta s različitim svjetskim sustavima vrijednosti Vrijednosni sustav su kategorije koje cijenimo.
Novi!!: Filozofija i Vrijednosni sustav · Vidi više »
Zaključak
Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti.
Novi!!: Filozofija i Zaključak · Vidi više »
Zen
Enso, simbol Zen Budizma Zen (kineski: chan, korejski: seon, iz sanskrtskoga dhyana: "usredotočenje, meditacija") je škola unutar mahajana budizma nastala u Kini pod utjecajem taoizma.
Novi!!: Filozofija i Zen · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Filozofija i Znanje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Filozofija i Znanost · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Filozofija i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Filozofija i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
