Brže od pregledniku!
68 odnosi: Analitička filozofija, Aristotel, Baruch de Spinoza, Bertrand Russell, Biheviorizam, Biologija, David Chalmers, Duša, Epifenomenalizam, Epistemologija, Ernst Mach, Evolucijska biologija, Evolucijska psihologija, Farmakologija, Fenomenologija, Filogeneza, Filozofija, Filozofija egzistencije, Frans Hals, George Berkeley, Glutaminska kiselina, Gottfried Leibniz, Herodot, Hinduizam, Hipokampus, Idealizam, Jezikoslovlje, Joga, John Carew Eccles, Karl Popper, Kauzalnost, Kibernetika, Kognitivna znanost, Kontinentalna filozofija, Logički pozitivizam, Ludwig Wittgenstein, Martha Nussbaum, Materija, Medicina, Monizam, Mozak, Naturalizam (filozofija), Neuron, Neuropsihologija, Neuroznanost, Okazionalizam, Ontologija, Panpsihizam, Parmenid, Percepcija, ..., Platon, Pojava, Priroda, Prirodne znanosti, Psihologija, Računarstvo, Racionalizam, René Descartes, Samopoštovanje, Semantika, Sigmund Freud, Strah, Svijest, Thomas Henry Huxley, Thomas Nagel, Tijelo (biologija), Um, Zapadnjačka filozofija. Proširite indeks (18 više) »
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: Filozofija uma i Analitička filozofija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Filozofija uma i Aristotel · Vidi više »
Baruch de Spinoza
Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.
Novi!!: Filozofija uma i Baruch de Spinoza · Vidi više »
Bertrand Russell
Bertrand Arthur William Russell, 3.
Novi!!: Filozofija uma i Bertrand Russell · Vidi više »
Biheviorizam
Nobelovu nagrad za fiziologiju ili medicinu. Biheviorizam (eng. behaviour ponašanje), pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji da je ponašanje zanimljivo i vrijedno znanstvenoga istraživanja.
Novi!!: Filozofija uma i Biheviorizam · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Filozofija uma i Biologija · Vidi više »
David Chalmers
David Chalmers David John Chalmers, (20. travnja 1966.), je filozof poznat po svom djelovanju u okvirima filozofije uma.
Novi!!: Filozofija uma i David Chalmers · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Filozofija uma i Duša · Vidi više »
Epifenomenalizam
Epifenomenalizam je teorija unutar filozofije uma da su mentalni procesi prouzrokovani fizičkim aktivnosti u mozgu ali sami ne utječu na ovu aktivnost, tj.
Novi!!: Filozofija uma i Epifenomenalizam · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: Filozofija uma i Epistemologija · Vidi više »
Ernst Mach
Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.
Novi!!: Filozofija uma i Ernst Mach · Vidi više »
Evolucijska biologija
Drva života na mreži'' Evolucijska biologija grana je biologije koja se bavi evolucijskim procesima koji su proizveli svu raznolikost života na Zemlji.
Novi!!: Filozofija uma i Evolucijska biologija · Vidi više »
Evolucijska psihologija
Evolucijska psihologija (EP) pristup je u društvenim i prirodnim znanostima koja proučava psihološke crte poput pamćenja, percepcije i jezika iz moderne evolucijske perspektive.
Novi!!: Filozofija uma i Evolucijska psihologija · Vidi više »
Farmakologija
Farmakologija znanost je u kojoj se proučavaju porijekla, fizičke i kemijske osobine, sastavi i djelovanje lijekova, sudbina u organizmu i eliminacija, kao i njihova terapijska uporaba.
Novi!!: Filozofija uma i Farmakologija · Vidi više »
Fenomenologija
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari.
Novi!!: Filozofija uma i Fenomenologija · Vidi više »
Filogeneza
Filogeneza (grčki φυλογένεση, složenica od φῦλον, novogrčki izgovor: filon - koljeno, rodbina, i γéνeσiς, novogrčki izgovor: jénnissi - rođenje, nastajanje) označava razvoj živih bića (biološka evolucija) kroz povijest Zemlje.
Novi!!: Filozofija uma i Filogeneza · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Filozofija uma i Filozofija · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Filozofija uma i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Frans Hals
Frans Hals (oko 1580./84., Antwerpen – 26. kolovoza 1666., Haarlem) je bio nizozemski barokni slikar; uz Rembrandta i Vermeera, najveći slikar tzv.
Novi!!: Filozofija uma i Frans Hals · Vidi više »
George Berkeley
'''George Berkeley''' George Berkeley (12. ožujka 1685. – 14. siječnja 1753.), je bio irski biskup i idealistički filozof čiji je glavni filozofski rad bio promoviranje subjektivnog idealizma, koji se najbolje može izraziti kroz Barkeley fundamentalno načelo: "Postojati znači biti opažen" (Esse est percipi).
Novi!!: Filozofija uma i George Berkeley · Vidi više »
Glutaminska kiselina
Gultaminska kiselina Glutaminska kiselina je jedna od 20 aminokiselina koje sudjeluju u izgradnji proteina čovjeka.
Novi!!: Filozofija uma i Glutaminska kiselina · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Filozofija uma i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Filozofija uma i Herodot · Vidi više »
Hinduizam
Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.
Novi!!: Filozofija uma i Hinduizam · Vidi više »
Hipokampus
Hipokampus (iz grčkog ἱππόκαμπος, "morski konj") važna je neuronska struktura u mozgovima ljudi i ostalih kralježnjaka.
Novi!!: Filozofija uma i Hipokampus · Vidi više »
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Novi!!: Filozofija uma i Idealizam · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Filozofija uma i Jezikoslovlje · Vidi više »
Joga
Joga (Sanskrt: योग joga, IPA:; u značenju „sprega”, „stega”, prema yuj: „ujarmiti”, „spregnuti”) označava sustavan pristup duhovnim vježbama unutar Indijskih i religijskih tradicija u njenoj sferi utjecaja.
Novi!!: Filozofija uma i Joga · Vidi više »
John Carew Eccles
Sir John Carew Eccles (27. siječnja, 1903. – 2. svibnja, 1997.) bio je australski neurofiziolog koji je 1963.
Novi!!: Filozofija uma i John Carew Eccles · Vidi više »
Karl Popper
Karl Popper Grob Karla Poppera Sir Karl Raimund Popper (Beč, 28. srpnja 1902. – London, 17. rujna 1994.), austrijsko-britanski filozof.
Novi!!: Filozofija uma i Karl Popper · Vidi više »
Kauzalnost
centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.
Novi!!: Filozofija uma i Kauzalnost · Vidi više »
Kibernetika
Kibernetika je dio znanosti o općim zakonitostima procesa upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u sustavima neovisno o njihovoj prirodi.
Novi!!: Filozofija uma i Kibernetika · Vidi više »
Kognitivna znanost
ljudskog mozga. Kognitivna znanost je jednostavno definirana kao znanstveno proučavanje ili uma ili inteligencije.
Novi!!: Filozofija uma i Kognitivna znanost · Vidi više »
Kontinentalna filozofija
Kontinentalna filozofija, izraz za široku filozofsku paradigmu koja obuhvaća različite filozofske tradicije što su se u 19.
Novi!!: Filozofija uma i Kontinentalna filozofija · Vidi više »
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Novi!!: Filozofija uma i Logički pozitivizam · Vidi više »
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.
Novi!!: Filozofija uma i Ludwig Wittgenstein · Vidi više »
Martha Nussbaum
Martha C. Nussbaum (rođ. Martha Craven, New York, 6. svibnja, 1947.), američka je filozofkinja, s posebnim interesom za antičku filozofiju, pravo i ćudoređe.
Novi!!: Filozofija uma i Martha Nussbaum · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Filozofija uma i Materija · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Filozofija uma i Medicina · Vidi više »
Monizam
Monizam je metafizički ili filozofski stav koji sve pojave svodi na jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip po kojem je svijet ono apsolutno razumljivo samo po sebi i objašnjava se samim sobom, za razliku od dualizma i pluralizma koji prihvaćaju dva ili više temeljnih principa.
Novi!!: Filozofija uma i Monizam · Vidi više »
Mozak
Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.
Novi!!: Filozofija uma i Mozak · Vidi više »
Naturalizam (filozofija)
Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji; ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim; Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.
Novi!!: Filozofija uma i Naturalizam (filozofija) · Vidi više »
Neuron
Neuron ili živčana stanica se smatra osnovnom jedinicom živčanog sustava i najsloženija je u ljudskom organizmu.
Novi!!: Filozofija uma i Neuron · Vidi više »
Neuropsihologija
Neuropsihologija je specijalistička grana psihologije, a obuhvaća znanja iz područja biološke psihologije, kliničke psihologije, neuropsihijatrije i neurologije.
Novi!!: Filozofija uma i Neuropsihologija · Vidi više »
Neuroznanost
Neuroznanost je interdisciplinarna te jedna od temeljnih medicinskih znanosti.
Novi!!: Filozofija uma i Neuroznanost · Vidi više »
Okazionalizam
Okazionalizam je filozofska teorija o uzročnosti koja kaže da stvorene tvari ne mogu biti učinkoviti uzroci događaja.
Novi!!: Filozofija uma i Okazionalizam · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Filozofija uma i Ontologija · Vidi više »
Panpsihizam
Panpsihizam je teorija po kojoj je svijest ili um fundamentalno i sveprisutno svojstvo stvarnosti.
Novi!!: Filozofija uma i Panpsihizam · Vidi više »
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Novi!!: Filozofija uma i Parmenid · Vidi više »
Percepcija
Percepcija ili opažanje jest proces kojim mozak organizira podatke dospjele iz raznih osjetila i tumači ih tvoreći smislenu cjelinu.
Novi!!: Filozofija uma i Percepcija · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Filozofija uma i Platon · Vidi više »
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Novi!!: Filozofija uma i Pojava · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Filozofija uma i Priroda · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Filozofija uma i Prirodne znanosti · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Filozofija uma i Psihologija · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Filozofija uma i Računarstvo · Vidi više »
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Novi!!: Filozofija uma i Racionalizam · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Filozofija uma i René Descartes · Vidi više »
Samopoštovanje
Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.
Novi!!: Filozofija uma i Samopoštovanje · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Filozofija uma i Semantika · Vidi više »
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Novi!!: Filozofija uma i Sigmund Freud · Vidi više »
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Novi!!: Filozofija uma i Strah · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Filozofija uma i Svijest · Vidi više »
Thomas Henry Huxley
Thomas Henry Huxley. Thomas Henry Huxley (4. svibnja 1825. – 29. lipnja 1895.), engleski biolog poznat kao "Darwinov buldog" zbog njegovog zdušnog podržavanja Darwinove teorije evolucije.
Novi!!: Filozofija uma i Thomas Henry Huxley · Vidi više »
Thomas Nagel
Thomas Nagel, (Beograd, 4. srpnja 1937.), je poznati američki filozof, profesor filozofije i prava pri Sveučilištu u New Yorku.
Novi!!: Filozofija uma i Thomas Nagel · Vidi više »
Tijelo (biologija)
Tijelo je osnovni dio živih bića.
Novi!!: Filozofija uma i Tijelo (biologija) · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Filozofija uma i Um · Vidi više »
Zapadnjačka filozofija
Zapadnjačka filozofija je filozofska tradicija koja se razvijala u okvirima Zapadnog svijeta.
Novi!!: Filozofija uma i Zapadnjačka filozofija · Vidi više »
