Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Finska

Indeks Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

208 odnosi: Arhaik, Arhitektura, Arktička lisica, Arktički ocean, Asfalt, Azbest, Šećerna repa, Šveđani, Švedska, Životinje, Ålandski otoci, Bakalar, Bakar, Baltički štit, Baltičko more, Baltik, Barentsovo more, Benzin, Biljke, Botnički zaljev, Brijest, Brončano doba, Celzij, Cink, Crnogorična šuma, Divlja guska, Divlja mačka, Domaća ovca, Država, Drugi svjetski rat, Epska poezija, Erozija, Estonci, Estonski jezik, Euro, Europa, Europska unija, Eurozona, Finci, Finnair, Finska marka, Finski jezici, Finski jezik, Finski zaljev, Finski znakovni jezik, Finsko-švedski znakovni jezik, Frankfurt na Majni, Geološka depresija, Geomorfologija, Geotektonika, ..., Germani, Glina (tlo), Gnajs, Granit, Grgeč, Grožđe, Gustoća stanovništva, Guverner, Haringe, Hektar, Helsinki, Hidroenergija, Inari (jezero), Inarijskolaponski jezik, Jasen, Javor, Ječam, Jezero, Kalo-finski romski jezik, Kameno doba, Karelija, Karelijci, Karelski jezik, Katolička Crkva, Klima, Koža, Kola (poluotok), Komunistička partija, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kovine, Krom, Krumpir, Kuopio, Kvarc, Labudovi, Ladoga, Lahti, Laponija, Laponski jezici, Ledenjačko jezero, Ledenjak, Lišajevi, Ljeto, Lov, Luterani, Maamme, Mađari, Manchester, Medvjedi, Močvara, Morena, Nadmorska visina, NATO, Nemetali, Nepismenost, Nezaposlenost, Nikal, Nomadi, Nordijska regija, Norveška, Novine, Obični bor, Oborina, Oledba, Olonecki jezik, Olovo (element), Oulu, Oulu (grad), Oulu (rijeka), Pančićeva omorika, Panonska nizina, Papir, Paprat, Parlament, Partnerstvo za mir, Pastrvke, Pšenica, Perad, Pijesak, Planina, Pleistocen, Poljoprivreda, Pori, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Predsjednik, Predsjednik vlade, Prekambrij, Ptice, Radio, Republika, Ribe, Ribolov, Rovaniemi, Rudarstvo, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Saami, Saimaa, Sanna Marin, Sauna, Sindikat, Sivi vuk, Sjeverna Europa, Sjevernolaponski jezik, Skoltskolaponski jezik, Slaveni, Sloboda vjeroispovjesti, Snijeg, Sob, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Stočarstvo, Svinja, Tampere, Tekstilna industrija, Telefon, Televizija, Tlo, Tona, Tornedalski finski (jezik), Treset, Tundra, Turizam, Turku, Ugrofinski narodi, Ujedinjeni narodi, Vaasa, Vapnenac, Vladimir Iljič Lenjin, Zemljopisna širina, Zima, Zimski športovi, Znakovni jezici, Zob, Zračna luka Helsinki-Vantaa, 1. siječnja, 1809., 1906., 1917., 1919., 1929., 1947., 1948., 1952., 1961., 1968., 1972., 1990-ih, 1995., 1997., 1999., 2001., 2002., 2023., 4. travnja, 6. prosinca. Proširite indeks (158 više) »

Arhaik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Arhaik je geološki eon koji se nastavlja na hadij, a prije 2,5 milijarda godina prelazi u proterozoik.

Novi!!: Finska i Arhaik · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Finska i Arhitektura · Vidi više »

Arktička lisica

Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.

Novi!!: Finska i Arktička lisica · Vidi više »

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Finska i Arktički ocean · Vidi više »

Asfalt

Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.

Novi!!: Finska i Asfalt · Vidi više »

Azbest

Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa Azbest (starogrčki: ἄσβεστος, asbestos;„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti mineral (kao pamučna vlakna) iz skupine silikata (kalcijevih, magnezijevih i željeznih).

Novi!!: Finska i Azbest · Vidi više »

Šećerna repa

Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.

Novi!!: Finska i Šećerna repa · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Finska i Šveđani · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Finska i Švedska · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Finska i Životinje · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Finska i Ålandski otoci · Vidi više »

Bakalar

Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.

Novi!!: Finska i Bakalar · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Finska i Bakar · Vidi više »

Baltički štit

Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.

Novi!!: Finska i Baltički štit · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Finska i Baltičko more · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Finska i Baltik · Vidi više »

Barentsovo more

Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.

Novi!!: Finska i Barentsovo more · Vidi više »

Benzin

Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku Benzin (njem. benzin, prema benzoe: benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih ugljikovodika, vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava.

Novi!!: Finska i Benzin · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Finska i Biljke · Vidi više »

Botnički zaljev

Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.

Novi!!: Finska i Botnički zaljev · Vidi više »

Brijest

Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.

Novi!!: Finska i Brijest · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Finska i Brončano doba · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Finska i Celzij · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Novi!!: Finska i Cink · Vidi više »

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Novi!!: Finska i Crnogorična šuma · Vidi više »

Divlja guska

Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu.

Novi!!: Finska i Divlja guska · Vidi više »

Divlja mačka

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.

Novi!!: Finska i Divlja mačka · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Finska i Domaća ovca · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Finska i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Finska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Epska poezija

Epska pjesma obimom je manja od epa.

Novi!!: Finska i Epska poezija · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Finska i Erozija · Vidi više »

Estonci

Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.

Novi!!: Finska i Estonci · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Finska i Estonski jezik · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Finska i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Finska i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Finska i Europska unija · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: Finska i Eurozona · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Novi!!: Finska i Finci · Vidi više »

Finnair

Finnair je nacionalna zračna kompanija Finske i ujedno najveća kompanija u Finskoj.

Novi!!: Finska i Finnair · Vidi više »

Finska marka

Finska marka, ISO 4217: FIM je bila službeno sredstvo plaćanja u Finskoj.

Novi!!: Finska i Finska marka · Vidi više »

Finski jezici

Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.

Novi!!: Finska i Finski jezici · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Finska i Finski jezik · Vidi više »

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Finska i Finski zaljev · Vidi više »

Finski znakovni jezik

Finski znakovni jezik (viittomakieli; ISO 639-3: fse), jedan od dva znakovna jezika gluhih osoba Finske, kojim se služi oko 5 000 osoba od najmanje 8 000 gluhih Finaca, kao i 10 000 ljudi koji ga koriste kao drugi jezik (članovi obitelji gluhih).

Novi!!: Finska i Finski znakovni jezik · Vidi više »

Finsko-švedski znakovni jezik

Finsko-švedski znakovni jezik (FinSSL, suomenruotsalainen viittomakieli, finlandssvenskt teckenspråk; ISO 639-3: fss), jedan od dva znakovna jezika kojima se služe gluhe osobe Finske.

Novi!!: Finska i Finsko-švedski znakovni jezik · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Finska i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Geološka depresija

Velika Plava Rupa Depresija (ili ulegnuće) je dio zemljine površine spušten.

Novi!!: Finska i Geološka depresija · Vidi više »

Geomorfologija

Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.

Novi!!: Finska i Geomorfologija · Vidi više »

Geotektonika

Geotektonika ili kraće, tektonika bavi se pokretima i deformacijama u Zemljinoj kori odnosno litosferi i to na globalnoj razini, te kontaktima pojedinih kontinentalnih i ocenaskih ploča koje se kreću po gornjem sloju astenosfere, tj.

Novi!!: Finska i Geotektonika · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Finska i Germani · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Finska i Glina (tlo) · Vidi više »

Gnajs

Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.

Novi!!: Finska i Gnajs · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Finska i Granit · Vidi više »

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Novi!!: Finska i Grgeč · Vidi više »

Grožđe

Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.

Novi!!: Finska i Grožđe · Vidi više »

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Novi!!: Finska i Gustoća stanovništva · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: Finska i Guverner · Vidi više »

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Novi!!: Finska i Haringe · Vidi više »

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Finska i Hektar · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Finska i Helsinki · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Novi!!: Finska i Hidroenergija · Vidi više »

Inari (jezero)

Jezero Inari (finski: Inarijärvi / Inarinjärvi, švedski: Enare Trask, norveški: Enaresjøen) je jezero u Finskoj.

Novi!!: Finska i Inari (jezero) · Vidi više »

Inarijskolaponski jezik

Inarijskolaponski jezik (izvorno anarâškielâ, fin. inarinsaame, ISO 639-3: smn), istočnolaponski jezik kojim na području krajnjeg sjevera Finske između jezera Inarija i norveške granice govori 300 ljudi (popis iz 2001.) od 700 etničkih inarijskih Laponaca (M. Krauss, 1995.). Većina govornika živi u području općine Utsjokija.

Novi!!: Finska i Inarijskolaponski jezik · Vidi više »

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Finska i Jasen · Vidi više »

Javor

Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.

Novi!!: Finska i Javor · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Finska i Ječam · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Finska i Jezero · Vidi više »

Kalo-finski romski jezik

Kalo-finski romski jezik (Fíntika Rómma, u vlastitom jeziku kaalengo tšimb; ISO 639-3: rmf), jedan od romskih jezika, centralna indoarijska skupina, kojim govori preko 11 000 ljudi na zapadu i jugu Finske i u Švedskoj.

Novi!!: Finska i Kalo-finski romski jezik · Vidi više »

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Novi!!: Finska i Kameno doba · Vidi više »

Karelija

Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.

Novi!!: Finska i Karelija · Vidi više »

Karelijci

Karelijci ili Karelci (finski: karjalaiset, karelski: karjalaižet, karjalazet, karjalaiset, ruski: Карелы, švedski: kareler, karelare) baltofinski je narod koji živi u Kareliji.

Novi!!: Finska i Karelijci · Vidi više »

Karelski jezik

Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.

Novi!!: Finska i Karelski jezik · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Finska i Katolička Crkva · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Finska i Klima · Vidi više »

Koža

slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.

Novi!!: Finska i Koža · Vidi više »

Kola (poluotok)

Smještaj poluotoka Poluotok Kola (od laponskog Guoládat) (rus. Кольский полуостров, Kol'skij poluostrov) je poluotok na dalekom sjeveru Rusije, dio Murmanske Oblasti.

Novi!!: Finska i Kola (poluotok) · Vidi više »

Komunistička partija

Komunistička partija ili komunistička stranka su izrazi koji se rabe za političku stranku koja se zalaže za praktičnu primjenu komunističke ideologije, odnosno uspostavljanje komunističkog državnog uređenja.

Novi!!: Finska i Komunistička partija · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Finska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Finska i Kovine · Vidi više »

Krom

Krom (Cr) je otkrio 1791.

Novi!!: Finska i Krom · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Finska i Krumpir · Vidi više »

Kuopio

Kuopio je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske od 121 572 stanovnika.

Novi!!: Finska i Kuopio · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Finska i Kvarc · Vidi više »

Labudovi

Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.

Novi!!: Finska i Labudovi · Vidi više »

Ladoga

Jezero Ladoga (Ruski: Ладожское озеро, Ladožskoje ozero; Finski: Laatokka) najveće je europsko slatkovodno jezero, a 15.

Novi!!: Finska i Ladoga · Vidi više »

Lahti

Lahti je grad i općina na jugu Finske od 118,885 stanovnika.

Novi!!: Finska i Lahti · Vidi više »

Laponija

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.

Novi!!: Finska i Laponija · Vidi više »

Laponski jezici

Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.

Novi!!: Finska i Laponski jezici · Vidi više »

Ledenjačko jezero

Ledenjačko jezero Ledenjačko jezero je vrsta jezera koji se javlja najčešće u visokoplaninskim predjelima.

Novi!!: Finska i Ledenjačko jezero · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Finska i Ledenjak · Vidi više »

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Novi!!: Finska i Lišajevi · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Finska i Ljeto · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Finska i Lov · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Finska i Luterani · Vidi više »

Maamme

Maamme (finski) ili Vårt land (švedski) znači "Naša zemlja" i naziv je neslužbene himne Finske.

Novi!!: Finska i Maamme · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Finska i Mađari · Vidi više »

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Novi!!: Finska i Manchester · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Finska i Medvjedi · Vidi više »

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Novi!!: Finska i Močvara · Vidi više »

Morena

Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Novi!!: Finska i Morena · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Finska i Nadmorska visina · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Finska i NATO · Vidi više »

Nemetali

Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.

Novi!!: Finska i Nemetali · Vidi više »

Nepismenost

Stopa pismenosti u svijetu Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja.

Novi!!: Finska i Nepismenost · Vidi više »

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Novi!!: Finska i Nezaposlenost · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Finska i Nikal · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Novi!!: Finska i Nomadi · Vidi više »

Nordijska regija

Nordijska regija – grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od.

Novi!!: Finska i Nordijska regija · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Finska i Norveška · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Finska i Novine · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Finska i Obični bor · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Finska i Oborina · Vidi više »

Oledba

Karta pokazuje oledbu Japana prije 20,000 godina. Oledba ili glacijacija (zaleđivanje) (za koju se ponekad koristi izraz glacijalno razdoblje, označavajući posebno razdoblje određene ere, kao i proces visokoglacijalne aktivnosti), često nazivana i ledeno doba, geološki je fenomen tijekom kojega se masovni ledeni pokrov formira na Arktiku i Antarktiku te prodire prema ekvatoru.

Novi!!: Finska i Oledba · Vidi više »

Olonecki jezik

Olonecki jezik /po nazivu grada Olonec (rus. Олонец; karel. Anus; Finn. Aunus /(olonecki-karelski, aunus, lívõnkél, livvikovian, olonets, olonetsian, livvi-karelian, livvi, livvikovskij jazyk; ISO 639-3: olo), finski jezik kojim govori 14 100 ljudi u Ruskoj Federaciji (2000 WCD; 65 000 etničkih) i 5 170 u Finskoj (2000; 140 000 etničkih). Na području Rusije služe se i ruskim, a u Finskoj i finskim. U Rusiji se uči u osnovnim školama. Sličan je ali različit je od karelskog i ludijskog.

Novi!!: Finska i Olonecki jezik · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Finska i Olovo (element) · Vidi više »

Oulu

;Finska.

Novi!!: Finska i Oulu · Vidi više »

Oulu (grad)

Oulu. Oulu (švedski: Uleåborg) je šesti po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Finska i Oulu (grad) · Vidi više »

Oulu (rijeka)

Oulujoki je rijeka u središnjoj finskoj u pokrajini Oulu.

Novi!!: Finska i Oulu (rijeka) · Vidi više »

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je raširena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce.

Novi!!: Finska i Pančićeva omorika · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Finska i Panonska nizina · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Finska i Papir · Vidi više »

Paprat

Paprat (lat. Dryopteris), rod paprati iz porodice papratki (Dryopteridaceae), red Polypodiales, preko 400 vrsta.

Novi!!: Finska i Paprat · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Finska i Parlament · Vidi više »

Partnerstvo za mir

Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.

Novi!!: Finska i Partnerstvo za mir · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Finska i Pastrvke · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Finska i Pšenica · Vidi više »

Perad

Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.

Novi!!: Finska i Perad · Vidi više »

Pijesak

Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.

Novi!!: Finska i Pijesak · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Finska i Planina · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Finska i Pleistocen · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Finska i Poljoprivreda · Vidi više »

Pori

Pori (švedski: Björneborg) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske.

Novi!!: Finska i Pori · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Finska i Pravoslavlje · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: Finska i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Novi!!: Finska i Predsjednik · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Finska i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prekambrij

Prekambrij (skraćeno pЄ ili Kriptozoik) je najstariji period Zemljine povijesti, koji prethodi trenutnom eonu fanerozoiku.

Novi!!: Finska i Prekambrij · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Finska i Ptice · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Finska i Radio · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Finska i Republika · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Finska i Ribe · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Finska i Ribolov · Vidi više »

Rovaniemi

Rovaniemi je grad (fin. kaupunki, šve. stad) i općina u Finskoj.

Novi!!: Finska i Rovaniemi · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Finska i Rudarstvo · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Finska i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Finska i Rusija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Finska i Rusko Carstvo · Vidi više »

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Novi!!: Finska i Saami · Vidi više »

Saimaa

Saimaa (čita se Sajma) najveće je finsko jezero, leži na jugoistoku zemlje.

Novi!!: Finska i Saimaa · Vidi više »

Sanna Marin

Sanna Mirella Marin (Helsinki, 16. studenoga 1985.) finska je političarka i bivša predsjednica vlade Finske od 2019. do 2023. Sanna Marin rođena je u Helsinkiju, kasnije se preselila u Tampere gdje je diplomirala na gradskom sveučilištu.

Novi!!: Finska i Sanna Marin · Vidi više »

Sauna

Unutrašnjost saune. Sauna (iz finskog izraza) je manja prostorija ili mala kuća koja se u cijelosti sastoji od drveta.

Novi!!: Finska i Sauna · Vidi više »

Sindikat

Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.

Novi!!: Finska i Sindikat · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Finska i Sivi vuk · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Finska i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjevernolaponski jezik

Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.

Novi!!: Finska i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »

Skoltskolaponski jezik

Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.

Novi!!: Finska i Skoltskolaponski jezik · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Finska i Slaveni · Vidi više »

Sloboda vjeroispovjesti

Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi.

Novi!!: Finska i Sloboda vjeroispovjesti · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Finska i Snijeg · Vidi više »

Sob

Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.

Novi!!: Finska i Sob · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Finska i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Finska i Srednji vijek · Vidi više »

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Novi!!: Finska i Stočarstvo · Vidi više »

Svinja

Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.

Novi!!: Finska i Svinja · Vidi više »

Tampere

Tampere. Pogled na jezero Pyhäjärvi Tampere (švedski: Tammerfors) je treći po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Finska i Tampere · Vidi više »

Tekstilna industrija

Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.

Novi!!: Finska i Tekstilna industrija · Vidi više »

Telefon

škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.

Novi!!: Finska i Telefon · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Finska i Televizija · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Finska i Tlo · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Finska i Tona · Vidi više »

Tornedalski finski (jezik)

Tornedalski finski jezik (ISO 639-3: fit), jedan od finskih jezika, kojim govori oko 109 600 ljudi u Skandinaviji, posebno na području Švedske (79 600; 2000) u opčinama Gällivare, Kiruna, Pajala, Övertorneä i Haparanda, okrug Norrbotten, i u Finskoj oko 30 000 (1997 Birger Winsa).

Novi!!: Finska i Tornedalski finski (jezik) · Vidi više »

Treset

Treset na otoku Lewisu, Škotska Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima, akumulacija je djelomično sagnjile vegetacije.

Novi!!: Finska i Treset · Vidi više »

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Novi!!: Finska i Tundra · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Finska i Turizam · Vidi više »

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Novi!!: Finska i Turku · Vidi više »

Ugrofinski narodi

Ugrofinski narodi je jedna od dviju glavnih grana Uralskih naroda naseljenih od današnje Finske pa na istok do Oba.

Novi!!: Finska i Ugrofinski narodi · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Finska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vaasa

Vaasa (šved. Vasa) je grad u zapadnoj finskoj na botničkom zaljevu.

Novi!!: Finska i Vaasa · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Finska i Vapnenac · Vidi više »

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Novi!!: Finska i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Finska i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Finska i Zima · Vidi više »

Zimski športovi

Zimski športovi Biatlon Zimski športovi - športovi koji se najčešće igraju zimi, vezani su za obično snijeg i led.

Novi!!: Finska i Zimski športovi · Vidi više »

Znakovni jezici

Znakovni jezici jesu jezici koji se koriste dogovorenim pokretima ruku pri prenošenju značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor.

Novi!!: Finska i Znakovni jezici · Vidi više »

Zob

Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Novi!!: Finska i Zob · Vidi više »

Zračna luka Helsinki-Vantaa

Međunarodna zračna luka Helsinki-Vantaa je zračna luka u Finskoj. Najveća zračna luka u Finskoj može godišnje poslužiti oko 13,5 milijuna putnika i svrstava se kao četvrta po veličini u Skandinaviji. Od ljeta 2009. Blue1 izravno povezuje Dubrovnik i Split s Helsinkijem, dok Dubrovnik Airline povezuje Zagreb i Helsinki.

Novi!!: Finska i Zračna luka Helsinki-Vantaa · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Finska i 1. siječnja · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1809. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1906. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1917. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1919. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1929. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1952. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1961. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1968. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1972. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1990-ih · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Finska i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Finska i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Finska i 1999. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Finska i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Finska i 2002. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Finska i 2023. · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Finska i 4. travnja · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: Finska i 6. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Republika Finska.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »