Fizika i Wolfgang Pauli

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Fizika i Wolfgang Pauli

Fizika vs. Wolfgang Pauli

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Albert Einstein i Fizika · Albert Einstein i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Bozoni i Fizika · Bozoni i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Električni naboj i Fizika · Električni naboj i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Elektron i Fizika · Elektron i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Engleski jezik i Fizika · Engleski jezik i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Enrico Fermi

Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.

Enrico Fermi i Fizika · Enrico Fermi i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Fermion

Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Fermion (po E. Fermiju) je subatomska čestica polucjelobrojnoga spina (1/2 ili 3/2) kojoj se svojstva mogu opisati Fermi-Diracovom statistikom.

Fermion i Fizika · Fermion i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Kvantna fizika

Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.

Fizika i Kvantna fizika · Kvantna fizika i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Fizika i Kvantna mehanika · Kvantna mehanika i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Kvantna teorija polja

Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.

Fizika i Kvantna teorija polja · Kvantna teorija polja i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Fizika i Masa · Masa i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Fizika i Max Planck · Max Planck i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Fizika i Neutrino · Neutrino i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Fizika i Niels Bohr · Niels Bohr i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Fizika i Nobelova nagrada za fiziku · Nobelova nagrada za fiziku i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Fizika i Opća teorija relativnosti · Opća teorija relativnosti i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Fizika i Paul Dirac · Paul Dirac i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Fizika i Pokus · Pokus i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Fizika i Proton · Proton i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Fizika i Spin · Spin i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Fizika i Teorija relativnosti · Teorija relativnosti i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Teorijska fizika

Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.

Fizika i Teorijska fizika · Teorijska fizika i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Fizika i Val · Val i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Fizika i Vodik · Vodik i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Fizika i Werner Heisenberg · Werner Heisenberg i Wolfgang Pauli · Vidi više »