Fizička meteorologija i Meteorologija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Fizička meteorologija i Meteorologija

Fizička meteorologija vs. Meteorologija

Zemljine atmosfere. Dvostruka duga. grmljavinske oluje. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. Stopa opadanja temperature u troposferi: emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom. atmosferi. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005.). tropskoj šumi. vlagu i da se pri tom produžava. Fizička meteorologija proučava fizikalna svojstva i procese Zemljine atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere. satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Fizička meteorologija · Atmosfera i Meteorologija · Vidi više »

Atmosferski elektricitet

grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.

Atmosferski elektricitet i Fizička meteorologija · Atmosferski elektricitet i Meteorologija · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Atom i Fizička meteorologija · Atom i Meteorologija · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Bar (jedinica) i Fizička meteorologija · Bar (jedinica) i Meteorologija · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Celzij i Fizička meteorologija · Celzij i Meteorologija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Fizika i Fizička meteorologija · Fizika i Meteorologija · Vidi više »

Gradijent

Gradijent (lat. gradiens: koji korača) obično znači smjer i veličinu najbržeg prirasta neke veličine ili funkcije u prostoru.

Fizička meteorologija i Gradijent · Gradijent i Meteorologija · Vidi više »

Grmljavinska oluja

Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Fizička meteorologija i Grmljavinska oluja · Grmljavinska oluja i Meteorologija · Vidi više »

Izobara

meteorološkoj karti. P-V (tlak - volumen) dijagram za idealni Dieselov ciklus. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu. Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje (crveno). Izobare (grč. isos.

Fizička meteorologija i Izobara · Izobara i Meteorologija · Vidi više »

Izoterma

obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).

Fizička meteorologija i Izoterma · Izoterma i Meteorologija · Vidi više »

Jednadžba

Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.

Fizička meteorologija i Jednadžba · Jednadžba i Meteorologija · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Fizička meteorologija i Kelvin · Kelvin i Meteorologija · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Fizička meteorologija i Kilogram · Kilogram i Meteorologija · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Fizička meteorologija i Kondenzacija · Kondenzacija i Meteorologija · Vidi više »

Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Fizička meteorologija i Kosa · Kosa i Meteorologija · Vidi više »

Kubični metar

Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Fizička meteorologija i Kubični metar · Kubični metar i Meteorologija · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Fizička meteorologija i Masa · Masa i Meteorologija · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Fizička meteorologija i Mehanika fluida · Mehanika fluida i Meteorologija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Fizička meteorologija i Metar · Metar i Meteorologija · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Fizička meteorologija i Oblaci · Meteorologija i Oblaci · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Fizička meteorologija i Obujam · Meteorologija i Obujam · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Fizička meteorologija i Optika atmosfere · Meteorologija i Optika atmosfere · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Fizička meteorologija i Paskal · Meteorologija i Paskal · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Fizička meteorologija i Plin · Meteorologija i Plin · Vidi više »

Plinska konstanta

Plinska konstanta ili univerzalna plinska konstanta je fizikalna konstanta koja je vezana za jednadžbu stanja idealnog plina.

Fizička meteorologija i Plinska konstanta · Meteorologija i Plinska konstanta · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Fizička meteorologija i Radijacija · Meteorologija i Radijacija · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Fizička meteorologija i Sila · Meteorologija i Sila · Vidi više »

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Fizička meteorologija i Smjesa · Meteorologija i Smjesa · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Fizička meteorologija i Temperatura · Meteorologija i Temperatura · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Fizička meteorologija i Termodinamika · Meteorologija i Termodinamika · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Fizička meteorologija i Tlak · Meteorologija i Tlak · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Fizička meteorologija i Toplina · Meteorologija i Toplina · Vidi više »

Tropska kišna šuma

Tropska kišna šuma vegetacijski je oblik koji se sreće samo u tropskim klimatskim područjima.

Fizička meteorologija i Tropska kišna šuma · Meteorologija i Tropska kišna šuma · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Fizička meteorologija i Vjetar · Meteorologija i Vjetar · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Fizička meteorologija i Vlaga · Meteorologija i Vlaga · Vidi više »

Vlagomjer

vlagu i da se pri tom produžava. meteorološkoj kućici. termometra smještena na istom stalku. Vlagomjer ili higrometar je mjerni instrument za mjerenje apsolutne ili relativne vlažnosti (to jest udjela vodene pare) u nekoj kemijskoj tvari, najčešće u plinovima, a osobito u zraku.

Fizička meteorologija i Vlagomjer · Meteorologija i Vlagomjer · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Fizička meteorologija i Vodena para · Meteorologija i Vodena para · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Fizička meteorologija i Zemljina atmosfera · Meteorologija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Fizička meteorologija i Zrak · Meteorologija i Zrak · Vidi više »