Brže od pregledniku!Sličnosti između Fotosinteza i Klorofil
Fotosinteza i Klorofil imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alge, Bakterije, Biljke, Bjelančevine, Crvene alge, Cyanobacteria, Elektron, Energija, Fikocijan, Fikoeritrin, Foton, Glukoza, Infracrveno zračenje, Karotenoidi, Kemijska energija, Kinoni, Kisik, Kloroplast, Ksantofil, List, Pigment, Plastid, Porfirin, Refleksija, Smeđe alge, Stanica, Sunce, Svjetlost, Toplina, Ugljikov(IV) oksid, ..., Valna duljina, Voda, Zelena. Proširite indeks (3 više) »
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Alge i Fotosinteza · Alge i Klorofil ·
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Bakterije i Fotosinteza · Bakterije i Klorofil ·
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Biljke i Fotosinteza · Biljke i Klorofil ·
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Bjelančevine i Fotosinteza · Bjelančevine i Klorofil ·
Crvene alge
Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.
Crvene alge i Fotosinteza · Crvene alge i Klorofil ·
Cyanobacteria
Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.
Cyanobacteria i Fotosinteza · Cyanobacteria i Klorofil ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Fotosinteza · Elektron i Klorofil ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Fotosinteza · Energija i Klorofil ·
Fikocijan
modrozelenih algi ''Microcystis aeruginosa''. Fikocijan (grč. φῦϰος: alga + ϰύανος: modra boja) je modri pigment modrozelenih algi (cijanobakterija) koji znatno pridonosi njihovoj boji.
Fikocijan i Fotosinteza · Fikocijan i Klorofil ·
Fikoeritrin
Crvene alge reda ''Gracilaria'' sadrže R-fikoeritrin. Fikoeritrin (grč. φῦϰος: alga + ἐρυϑρός: crven) je crveni pigment u crvenih alga koji prekriva klorofil pa im daje crvenu boju.
Fikoeritrin i Fotosinteza · Fikoeritrin i Klorofil ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Foton i Fotosinteza · Foton i Klorofil ·
Glukoza
grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.
Fotosinteza i Glukoza · Glukoza i Klorofil ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Fotosinteza i Infracrveno zračenje · Infracrveno zračenje i Klorofil ·
Karotenoidi
životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.
Fotosinteza i Karotenoidi · Karotenoidi i Klorofil ·
Kemijska energija
Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.
Fotosinteza i Kemijska energija · Kemijska energija i Klorofil ·
Kinoni
lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. Kinoni (kin + oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne kemijske tvari prisutne u biljkama i nekim životinjama.
Fotosinteza i Kinoni · Kinoni i Klorofil ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Fotosinteza i Kisik · Kisik i Klorofil ·
Kloroplast
Biljne stanice i kloroplast Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane.
Fotosinteza i Kloroplast · Klorofil i Kloroplast ·
Ksantofil
žumanjka ukazuje na prisustvo pigmenta ksantofila. oksidacije razgrađuje brže, a na lišću se ukazuje žućkasta boja ksantofila. Ksantofil (grč. ξανϑός: žućkast, smeđ) je žuti do smećkasti pigment, oksidacijski produkt karotena, s kojim zajedno čini skupinu karotenoida.
Fotosinteza i Ksantofil · Klorofil i Ksantofil ·
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Fotosinteza i List · Klorofil i List ·
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Fotosinteza i Pigment · Klorofil i Pigment ·
Plastid
Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.
Fotosinteza i Plastid · Klorofil i Plastid ·
Porfirin
Porfin, najjednostavnija vrsta porfirina. Porfirin je planarni ligand s centralnom prstenastom strukturom i različitim substituentima na rubu prstena.
Fotosinteza i Porfirin · Klorofil i Porfirin ·
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Fotosinteza i Refleksija · Klorofil i Refleksija ·
Smeđe alge
Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.
Fotosinteza i Smeđe alge · Klorofil i Smeđe alge ·
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Fotosinteza i Stanica · Klorofil i Stanica ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Fotosinteza i Sunce · Klorofil i Sunce ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Fotosinteza i Svjetlost · Klorofil i Svjetlost ·
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Fotosinteza i Toplina · Klorofil i Toplina ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Fotosinteza i Ugljikov(IV) oksid · Klorofil i Ugljikov(IV) oksid ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Fotosinteza i Valna duljina · Klorofil i Valna duljina ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Fotosinteza i Voda · Klorofil i Voda ·
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Fotosinteza i Klorofil imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Fotosinteza i Klorofil
Usporedba između Fotosinteza i Klorofil
Fotosinteza ima 165 odnose, a Klorofil ima 86. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 13.15% = 33 / (165 + 86).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Fotosinteza i Klorofil. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
