Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Fotosinteza

Indeks Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Sadržaj

  1. 165 odnosi: Adenozin trifosfat, Alge, Alge kremenjašice, Alveolata, Aminokiselina, Amonijak, Ananas (rod), Antocerote, Apsorpcijska spektroskopija, Arhaik, Arheje, Arheplastidi, Aridna klima, ATP sintaza, Šećerna trska, Željezo, Životinje, Bakterije, Biljke, Biljna stanica, Bjelančevine, Celuloza, Cercozoa, Chlorella, Civilizacija, Colobanthus quitensis, Crvena, Crvene alge, Cyanobacteria, Derivat, Difuzija, Disanje, Dvosupnice, Električna energija, Elektron, Endocitoza, Endotermni proces, Energija, Enzim, Epikontinentalni pojas, Eukarioti, Evolucija, Evolucijska povijest života, Fikocijan, Fikoeritrin, Fotokemija, Foton, Fruktoza, Glaukofite, Glikogen, ... Proširite indeks (115 više) »

  2. Agronomija
  3. Botanika
  4. Metabolizam

Adenozin trifosfat

Adenozin trifosfat ili ATP je glavno unutarstanično skladište energije.

Pogledaj Fotosinteza i Adenozin trifosfat

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Pogledaj Fotosinteza i Alge

Alge kremenjašice

Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat., Bacillariophyta, Diatomeae) pripadaju skupini protista.

Pogledaj Fotosinteza i Alge kremenjašice

Alveolata

Alveolata, protisti u podcarstvu Harosa koje karakterizira kortikalna alveola, spljoštena vezikula ispod stanične membrane s kojom čini pelikulu, vanjski „zid“ koji im daje stalan oblik.

Pogledaj Fotosinteza i Alveolata

Aminokiselina

Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).

Pogledaj Fotosinteza i Aminokiselina

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Pogledaj Fotosinteza i Amonijak

Ananas (rod)

Ananas Ananasi su rod biljaka iz porodice Bromeliaceae (tamjanikovke).

Pogledaj Fotosinteza i Ananas (rod)

Antocerote

Dendrocerotaceae Antocerote (lat. Anthocerotophyta), divizija u carstvu Plantae.

Pogledaj Fotosinteza i Antocerote

Apsorpcijska spektroskopija

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju.

Pogledaj Fotosinteza i Apsorpcijska spektroskopija

Arhaik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Arhaik je geološki eon koji se nastavlja na hadij, a prije 2,5 milijarda godina prelazi u proterozoik.

Pogledaj Fotosinteza i Arhaik

Arheje

Arheje (lat. Archaea) (starogrčki ἀρχαῖος, archaĩos "prastar", "prvobitan") ranije nazivane i Archaebakterijama ili prabakterijama tvore, pored bakterija i eukariota jednu od tri domene u koje se dijele sva živa bića kod kojih postoji stanica.

Pogledaj Fotosinteza i Arheje

Arheplastidi

Arheplastidi (lat. Archaeplastida; Plantae sensu lato), jedna od glavnih skupina eukariota koja okuplja crvene alge (Rhodophyta) i glaukofite (Glaucophyta), kolektivno nazivane Biliphyta, zelene alge i kopnene biljke (Embryophyta).

Pogledaj Fotosinteza i Arheplastidi

Aridna klima

O aridnoj klimi (lat.aridus.

Pogledaj Fotosinteza i Aridna klima

ATP sintaza

ATP sintaza ATP sintaza je protein i molekularni stroj koji katalizira stvaranje molekule za skladištenje energije, adenozin trifosfata (ATP), pomoću adenozin difosfata (ADP) i anorganskog fosfata (Pi).

Pogledaj Fotosinteza i ATP sintaza

Šećerna trska

''Saccharum officinarum''. Europljani (ljubičasta područja) krajem 14. stoljeća. Plantaža šećerne trske na otoku Réunion s kraja 19. stoljeća. Indiji iz 1905. Plantaža šećerne trske na Mauricijusu. Cvijet šećerne trske. Šećerna trska (zastarjelo: sladorna trska, lat.

Pogledaj Fotosinteza i Šećerna trska

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Pogledaj Fotosinteza i Željezo

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Pogledaj Fotosinteza i Životinje

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Pogledaj Fotosinteza i Bakterije

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Pogledaj Fotosinteza i Biljke

Biljna stanica

Biljna stanica je tip stanice karakterističan za biljke.

Pogledaj Fotosinteza i Biljna stanica

Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.

Pogledaj Fotosinteza i Bjelančevine

Celuloza

biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.

Pogledaj Fotosinteza i Celuloza

Cercozoa

Cercozoa je koljeno kromista u infracarstvu Rhizaria s 3 potkoljena, ili u praživotinjama (Protozoa).

Pogledaj Fotosinteza i Cercozoa

Chlorella

Chlorella je rod zelenih algi iz porodice Chlorellaceae.

Pogledaj Fotosinteza i Chlorella

Civilizacija

Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.

Pogledaj Fotosinteza i Civilizacija

Colobanthus quitensis

Colobanthus quitensis biljna je vrsta iz porodice klinčićevki.

Pogledaj Fotosinteza i Colobanthus quitensis

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Pogledaj Fotosinteza i Crvena

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.

Pogledaj Fotosinteza i Crvene alge

Cyanobacteria

Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.

Pogledaj Fotosinteza i Cyanobacteria

Derivat

Derivat je kemijski spoj, koji nastaje iz drugog spoja.

Pogledaj Fotosinteza i Derivat

Difuzija

vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.

Pogledaj Fotosinteza i Difuzija

Disanje

U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.

Pogledaj Fotosinteza i Disanje

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Pogledaj Fotosinteza i Dvosupnice

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Pogledaj Fotosinteza i Električna energija

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Fotosinteza i Elektron

Endocitoza

Razne vrste endocitoze Endocitoza je proces suprotan egzocitozi.

Pogledaj Fotosinteza i Endocitoza

Endotermni proces

Endotermni proces je proces pri čijem se odvijanju troši toplina (npr. endotermne kemijske reakcije; iz tople (npr. sobne) temperature u znatno nižu).

Pogledaj Fotosinteza i Endotermni proces

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Fotosinteza i Energija

Enzim

Enzim je biološki katalizator, protein tj.

Pogledaj Fotosinteza i Enzim

Epikontinentalni pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.

Pogledaj Fotosinteza i Epikontinentalni pojas

Eukarioti

Tipična životinjska (eukariotska) stanica Detalj endomembranskog sustava i njegove sastavnice Sve životinje su eukarioti Struktura mitohondrija: 1. Unutrašnja membrana, 2. Vanjska membrana, 3. Krista, 4. Matriks Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom dvostrukom jezgrinom membranom.

Pogledaj Fotosinteza i Eukarioti

Evolucija

Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.

Pogledaj Fotosinteza i Evolucija

Evolucijska povijest života

Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.

Pogledaj Fotosinteza i Evolucijska povijest života

Fikocijan

modrozelenih algi ''Microcystis aeruginosa''. Fikocijan (grč. φῦϰος: alga + ϰύανος: modra boja) je modri pigment modrozelenih algi (cijanobakterija) koji znatno pridonosi njihovoj boji.

Pogledaj Fotosinteza i Fikocijan

Fikoeritrin

Crvene alge reda ''Gracilaria'' sadrže R-fikoeritrin. Fikoeritrin (grč. φῦϰος: alga + ἐρυϑρός: crven) je crveni pigment u crvenih alga koji prekriva klorofil pa im daje crvenu boju.

Pogledaj Fotosinteza i Fikoeritrin

Fotokemija

živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.

Pogledaj Fotosinteza i Fotokemija

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Pogledaj Fotosinteza i Foton

Fruktoza

Strukturna formula fruktoze Fruktoza Fruktozu (voćni šećer) nalazimo u voću Fruktoza (prema lat. fructus: plod) ili voćni šećer (C6H12O6) je monosaharid sličan glukozi, ali umjesto aldehidne, sadržava keto-skupinu.

Pogledaj Fotosinteza i Fruktoza

Glaukofite

Glaukofite (lat. Glaucophyta) koljeno u biljnom carstvu koje se sastoji od dvadesetak vrsta arheplastida i čini ga jedan razred Glaucophyceae.

Pogledaj Fotosinteza i Glaukofite

Glikogen

Dio strukture glikogena Glikogen je polisaharid glukoze, koji u životinjskim stanicama služi za pohranu glukoze.

Pogledaj Fotosinteza i Glikogen

Glukoza

grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.

Pogledaj Fotosinteza i Glukoza

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Fotosinteza i Grčki jezik

Haptofiti

Haptofiti (lat. Haptophyta), koljeno kromista podijeljeno na 3 imenovana razreda sa 1 509 vrsta.

Pogledaj Fotosinteza i Haptofiti

Heksoza

Heksoza (od st.grč. ἕξ héks: šest + lat. -osus: šećer) je vrsta jednostavnih šećera.

Pogledaj Fotosinteza i Heksoza

Heterokonta

Heterokonta (Stramenopila), infracarstvo kromista, dio podcarstva Harosa.

Pogledaj Fotosinteza i Heterokonta

Heterotrofni organizmi

Heterotrofija (grčki heteros - tuđi, stran, onaj drugi; trophe - hranjenje), (odnosno heterotrofni organizmi) je pojam u biologiji kojim se označava svojstvo stanice (odnosno jednog organizma) da ugljikohidrate koji su joj (mu) potrebni za život, uzimaju iz organskih tvari.

Pogledaj Fotosinteza i Heterotrofni organizmi

Hlapljenje

tijelo se hladi. ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Hlapljenje je prelaženje kemijske tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta.

Pogledaj Fotosinteza i Hlapljenje

Hranidbeni lanac

vodi Pojmom hranidbenog lanca naziva se u ekologiji i ekotoksikologiji linearni prijenos hranom preuzete energije od jedne populacije organizama na sljedeću, odnosno, kad se jedna populacija hrani onom koja joj u tom lancu prethodi.

Pogledaj Fotosinteza i Hranidbeni lanac

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Pogledaj Fotosinteza i Infracrveno zračenje

Jabučna kiselina

Strukturna formula jabučne kiseline Jabučna kiselina, C4H6O5, dvobazična je organska kiselina prisutna u kiselom voću; bezbojni igličasti kristali topljivi u vodi i alkoholu.

Pogledaj Fotosinteza i Jabučna kiselina

Jednosupnice

Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).

Pogledaj Fotosinteza i Jednosupnice

Joseph Priestley

Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.

Pogledaj Fotosinteza i Joseph Priestley

Kaktusi

Kaktusovke (kaktusi; lat. Cactaceae) su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima).

Pogledaj Fotosinteza i Kaktusi

Kalcij

Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.

Pogledaj Fotosinteza i Kalcij

Karoten

Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.

Pogledaj Fotosinteza i Karoten

Karotenoidi

životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.

Pogledaj Fotosinteza i Karotenoidi

Katalaza

Struktura katalaze. Katalaza je široko rasprostranjen enzim prisutan kod prokariota i eukariota.

Pogledaj Fotosinteza i Katalaza

Kataliza (kemija)

Kataliza (nlat. catalysis ← grč. katálysis: razrješivanje ≃ kata- + -liza) je kemijska reakcija koja se odvija drukčije nego u izoliranim okolnostima, što je posljedica prisutnošću katalizatora.

Pogledaj Fotosinteza i Kataliza (kemija)

Kemijska energija

Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.

Pogledaj Fotosinteza i Kemijska energija

Kemijska jednadžba

Kemijska jednadžba je način prikazivanja kemijske reakcije uz pomoć kemijskih simbola i formula.

Pogledaj Fotosinteza i Kemijska jednadžba

Kinoni

lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S.

Pogledaj Fotosinteza i Kinoni

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Pogledaj Fotosinteza i Kisik

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine.

Pogledaj Fotosinteza i Klorofil

Kloroplast

Biljne stanice i kloroplast Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane.

Pogledaj Fotosinteza i Kloroplast

Koncentracija

U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.

Pogledaj Fotosinteza i Koncentracija

Konvergentna evolucija

Pod konvergennom evolucijom (nazvanom još i paralelizam i konvergencija) se u biologiji podrazumijeva razvoj sličnih osobina i sličnih organa s istim funkcijama kod vrsta koje nisu međusobno srodne do kojih dolazi tijekom evolucije kao posljedica prilagođavanju sličnim uvjetima života.

Pogledaj Fotosinteza i Konvergentna evolucija

Krebsov ciklus

Krebsov ciklus, ciklus limunske kiseline ili ciklus trikarboksilnih kiselina (TCA ciklus) jedan je od temeljnih metaboličkih ciklusa kod stanica koje se koriste kisikom tijekom staničnog disanja.

Pogledaj Fotosinteza i Krebsov ciklus

Kriptofiti

Kriptofiti (lat. Cryptophyta), koljeno kromista s jedinim razredom Cryptophyceae.

Pogledaj Fotosinteza i Kriptofiti

Kromofor

pmc.

Pogledaj Fotosinteza i Kromofor

Kromosomi

Kromosomi su skup makromolekula u stanici živih bića.

Pogledaj Fotosinteza i Kromosomi

Ksantofil

žumanjka ukazuje na prisustvo pigmenta ksantofila. oksidacije razgrađuje brže, a na lišću se ukazuje žućkasta boja ksantofila. Ksantofil (grč. ξανϑός: žućkast, smeđ) je žuti do smećkasti pigment, oksidacijski produkt karotena, s kojim zajedno čini skupinu karotenoida.

Pogledaj Fotosinteza i Ksantofil

Kserofiti

Kserofiti (od starogrčke sintagme xerosphuton / ξηϱόςφυτόν, xeros.

Pogledaj Fotosinteza i Kserofiti

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Pogledaj Fotosinteza i Kukuruz

Leukoplast

Amiloplast krumpira Kao kromoplasti tako su i leukoplasti bez klorofila, pa zbog toga ni oni nemaju sposobnost za asimilaciju CO2.

Pogledaj Fotosinteza i Leukoplast

Lipidi

Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide.

Pogledaj Fotosinteza i Lipidi

List

List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.

Pogledaj Fotosinteza i List

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Pogledaj Fotosinteza i Mangan

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Fotosinteza i Masa

Masne kiseline

U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.

Pogledaj Fotosinteza i Masne kiseline

Mekušci

Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Pogledaj Fotosinteza i Mekušci

Metabolizam

Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.

Pogledaj Fotosinteza i Metabolizam

Mezozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Pogledaj Fotosinteza i Mezozoik

Miozoa

Miozoa, koljeno kromista, dio infracarstva Halvaria.

Pogledaj Fotosinteza i Miozoa

Mitohondrij

Mitohondrij je stanična organela eukariotskih stanica koja služi kao izvor stanične energije.

Pogledaj Fotosinteza i Mitohondrij

Mlječika

Mlječika (lat. Euphorbia), veliki biljni rod s preko 2000 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica, grmova i drveća iz porodice Euphorbiaceae.

Pogledaj Fotosinteza i Mlječika

Moruzgve

Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora.

Pogledaj Fotosinteza i Moruzgve

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Pogledaj Fotosinteza i Nobelova nagrada

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Pogledaj Fotosinteza i Nobelova nagrada za kemiju

Nutrijent

Ciklus nutrijenata u oceanima Nutrijent je kemikalija, koja je potrebna organizmu za život i rast, ili tvar, koja se koristi u metabolizmu organizma i koja se unesi iz okoline.

Pogledaj Fotosinteza i Nutrijent

Ochrophyta

Ochrophyta, koljeno u carstvu kromista.

Pogledaj Fotosinteza i Ochrophyta

Organela

Organela (lat. organella) u staničnoj biologiji jest specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom lipidnom membranom.

Pogledaj Fotosinteza i Organela

Organizam (biologija)

U biologiji, organizam je složeni sustav organela, organa ili sustava organa koji funkcioniraju skladno kako bi bili sposobni živjeti: rasti, reagirati na podražaje, razmnožavati se i razvijati.

Pogledaj Fotosinteza i Organizam (biologija)

Organski spoj

Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.

Pogledaj Fotosinteza i Organski spoj

Otto Heinrich Warburg

'''Otto Heinrich Warburg''' Otto Heinrich Warburg (Freiburg, 12. listopada 1883. – Berlin, 1. kolovoza 1970.), njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1931. godine.

Pogledaj Fotosinteza i Otto Heinrich Warburg

Paleoarhaik

Paleoarhaik je geološka era unutar Arhaika, koja pokriva razdoblje od prije otprilike 3600 milijuna godina do 3200 milijuna godina.

Pogledaj Fotosinteza i Paleoarhaik

Paleoproterozoik

Paleoproterozoik je prva od tri erena koji se dijeli eon Proterozoik.

Pogledaj Fotosinteza i Paleoproterozoik

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten.

Pogledaj Fotosinteza i Pigment

Plastid

Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.

Pogledaj Fotosinteza i Plastid

Plava

Plava boja Plava boja.

Pogledaj Fotosinteza i Plava

Porfirin

Porfin, najjednostavnija vrsta porfirina. Porfirin je planarni ligand s centralnom prstenastom strukturom i različitim substituentima na rubu prstena.

Pogledaj Fotosinteza i Porfirin

Prokarioti

'''Shematski prikaz prokariotske stanice''': 1- kapsula; 2-stanična stijenka; 3-stanična membrana; 4-citoplazma; 5-ribosomi; 6-mezosomi; 7-nukleoid; 8-flagelum Prokarioti (Procarya, Procaryota; od starogrčkog pro.

Pogledaj Fotosinteza i Prokarioti

Proso

Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.

Pogledaj Fotosinteza i Proso

Proterozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Proterozoik je geološki eon koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog života na Zemlji.

Pogledaj Fotosinteza i Proterozoik

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m.

Pogledaj Fotosinteza i Radionuklid

Redoks

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.

Pogledaj Fotosinteza i Redoks

Reducens

Reducens je tvar koja otpušta elektrone.

Pogledaj Fotosinteza i Reducens

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Pogledaj Fotosinteza i Refleksija

Rhizaria

Rhizaria je infracarstvo morskih jednostaničnih organizama sa složenom citološkom organizacijom.

Pogledaj Fotosinteza i Rhizaria

Ribosomi

Ribosom je substanična čestica koja se nalazi u osnovnoj tvari stanice.

Pogledaj Fotosinteza i Ribosomi

Saharoza

Molekula saharoze Model molekule saharoze Saharoza (tur. Seker 12H22O11, u kojem su molekule glukoze povezane s molekulama fruktoze. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: šećer, slador, kuhinjski šećer te obični šećer i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi.

Pogledaj Fotosinteza i Saharoza

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Pogledaj Fotosinteza i Sedimentne stijene

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Pogledaj Fotosinteza i Sekunda

Simbioza

raka i moruzgve. Simbioza (grč. "syin".

Pogledaj Fotosinteza i Simbioza

Sinteza (kemija)

Sinteza u kemiji je kemijski proces priprave složenih spojeva definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari (elemenata ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih kemijskih reakcija.

Pogledaj Fotosinteza i Sinteza (kemija)

Sirak

Sirak (lat. Sorghum) je rod brojnih biljnih vrsta iz porodice trava (lat. Poaceae).

Pogledaj Fotosinteza i Sirak

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.

Pogledaj Fotosinteza i Smeđe alge

Solarna fotonaponska energija

Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.

Pogledaj Fotosinteza i Solarna fotonaponska energija

Spektar (boja)

Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.

Pogledaj Fotosinteza i Spektar (boja)

Spužve

Spužve (lat. Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralježnjaka, a dio su odjeljka Parazoa.

Pogledaj Fotosinteza i Spužve

Stanična jezgra

Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma.

Pogledaj Fotosinteza i Stanična jezgra

Stanična membrana

Stanična membrana je tanki sloj građen od različitih vrsta molekula koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja.

Pogledaj Fotosinteza i Stanična membrana

Stanično disanje

Stanično disanje skup je metaboličkih reakcija i procesa koji se odvijaju u stanici, a služe za oslobađanje energije koja se kasnije ulaže u proizvodnju adenozin trifosfata.

Pogledaj Fotosinteza i Stanično disanje

Stanica

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.

Pogledaj Fotosinteza i Stanica

Sukulenti

Sukulent aloja čuva vodu u svojim povećanim listovima Sukulenti ili sukulentne biljke su biljke koje spremaju vodu u svoje povećane listove, stabljike ili korijen.

Pogledaj Fotosinteza i Sukulenti

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Pogledaj Fotosinteza i Sumpor

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Pogledaj Fotosinteza i Sumporovodik

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Fotosinteza i Sunce

Sveučilište u Berkeleyju

Grb sveučilišta Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija.

Pogledaj Fotosinteza i Sveučilište u Berkeleyju

Svijetleći bičaši

Svjetleći bičaši (Dinoflagelati; lat. Dinoflagellata) - su fitoplanktonski organizmi koji imaju karakterističnu jezgru i dva međusobno okomito položena biča.

Pogledaj Fotosinteza i Svijetleći bičaši

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Fotosinteza i Svjetlost

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Fotosinteza i Temperatura

Termodinamika bioloških procesa

Termodinamika bioloških procesa je fraza koja se ponekad odnosi na bioenergetiku, studiju transformacije energije u biološkim znanostima.

Pogledaj Fotosinteza i Termodinamika bioloških procesa

Tirozin

Tirozin je neurotransmiter i aminokiselina koja potiče moždanu aktivnost.

Pogledaj Fotosinteza i Tirozin

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Pogledaj Fotosinteza i Tlo

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.

Pogledaj Fotosinteza i Toplina

Trepetljikaši

Trepetljikaši (Ciliophora), koljeno najsloženije građe u praživotinja. Žive kao paraziti ili simbioniti u vodi ili vlažnoj zemlji i kreću se trepetljikama. Sastoje se od dviju jezgri. Razmnožavaju se nespolno,diobom. Kod njih postoje dva podrazreda, jednakotrepetljikaši i zavojnotrepetljikaši; Poznati predstavnik je papučica.

Pogledaj Fotosinteza i Trepetljikaši

Tustikovke

''Dudleya viscida'' Tustikovke (Žednjakovke; lat. Crassulaceae) predstavljaju porodicu biljaka iz klase Magnoliopsida.

Pogledaj Fotosinteza i Tustikovke

Ugljikohidrati

glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).

Pogledaj Fotosinteza i Ugljikohidrati

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Pogledaj Fotosinteza i Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Pogledaj Fotosinteza i Ugljikov(IV) oksid

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Pogledaj Fotosinteza i Ultraljubičasto zračenje

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Pogledaj Fotosinteza i Valna duljina

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Pogledaj Fotosinteza i Vat

Vezikula

Shema jednostavnog vezikula (liposom). U staničnoj biologiji vezikula je relativno mala unutarstanična, membranom-ovijena vrećica koja pohranjuje ili prenosi tvari.

Pogledaj Fotosinteza i Vezikula

Višestanični organizmi

Živi svijet može se dijeliti i prema složenosti građe određenog organizma.

Pogledaj Fotosinteza i Višestanični organizmi

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Fotosinteza i Voda

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Fotosinteza i Vodik

Vodikov peroksid

Vodikov peroksid (H2O2) je kemijski spoj vodika i kisika.

Pogledaj Fotosinteza i Vodikov peroksid

Vosak

Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.

Pogledaj Fotosinteza i Vosak

Zajedničko porijeklo

Zajedničko porijeklo u evolucijskoj biologiji dijeli grupa organizama koje povezuje zajednički predak.

Pogledaj Fotosinteza i Zajedničko porijeklo

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Pogledaj Fotosinteza i Zelena

Zelene alge

Zelena alga na morskoj obali Zelene alge, koljeno algi iz koje je evoluiralo više biljaka.

Pogledaj Fotosinteza i Zelene alge

Zeleni bičaši

Zeleni bičaši (lat. Euglenophyta), jednostanični, pretežno slatkovodni organizmi u carstvu praživotinja s radijalnom ili bilateralnom simetrijom staničnog tijela, koje mogu biti cilindrične ili vretenaste duge 10 – 500 μm.

Pogledaj Fotosinteza i Zeleni bičaši

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Fotosinteza i Zemlja

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Pogledaj Fotosinteza i Zemljina atmosfera

Vidi također

Agronomija

Botanika

Metabolizam

, Glukoza, Grčki jezik, Haptofiti, Heksoza, Heterokonta, Heterotrofni organizmi, Hlapljenje, Hranidbeni lanac, Infracrveno zračenje, Jabučna kiselina, Jednosupnice, Joseph Priestley, Kaktusi, Kalcij, Karoten, Karotenoidi, Katalaza, Kataliza (kemija), Kemijska energija, Kemijska jednadžba, Kinoni, Kisik, Klorofil, Kloroplast, Koncentracija, Konvergentna evolucija, Krebsov ciklus, Kriptofiti, Kromofor, Kromosomi, Ksantofil, Kserofiti, Kukuruz, Leukoplast, Lipidi, List, Mangan, Masa, Masne kiseline, Mekušci, Metabolizam, Mezozoik, Miozoa, Mitohondrij, Mlječika, Moruzgve, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za kemiju, Nutrijent, Ochrophyta, Organela, Organizam (biologija), Organski spoj, Otto Heinrich Warburg, Paleoarhaik, Paleoproterozoik, Pigment, Plastid, Plava, Porfirin, Prokarioti, Proso, Proterozoik, Radionuklid, Redoks, Reducens, Refleksija, Rhizaria, Ribosomi, Saharoza, Sedimentne stijene, Sekunda, Simbioza, Sinteza (kemija), Sirak, Smeđe alge, Solarna fotonaponska energija, Spektar (boja), Spužve, Stanična jezgra, Stanična membrana, Stanično disanje, Stanica, Sukulenti, Sumpor, Sumporovodik, Sunce, Sveučilište u Berkeleyju, Svijetleći bičaši, Svjetlost, Temperatura, Termodinamika bioloških procesa, Tirozin, Tlo, Toplina, Trepetljikaši, Tustikovke, Ugljikohidrati, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Vat, Vezikula, Višestanični organizmi, Voda, Vodik, Vodikov peroksid, Vosak, Zajedničko porijeklo, Zelena, Zelene alge, Zeleni bičaši, Zemlja, Zemljina atmosfera.