Brže od pregledniku!
80 odnosi: Aragonija, Austrijski nasljedni rat, Češka (povijesna pokrajina), Banat, Beč, Beograd, Beogradski mir, Bosna, Bratislava, Car, Dalmacija, Eugen Savojski, Francuska, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Frankfurt na Majni, Grčka, Habsburg, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor, Hrvatski vladari, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo III., španjolski kralj, Karlo VII. Albert, Kastilja, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Ugarska, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lorena, Madrid, Marija Terezija Austrijska, Milano, Mletačka Republika, Napulj, Napuljsko Kraljevstvo, Nizozemska, Osmansko Carstvo, Parma, Petrovaradin, Piacenza, Požarevački mir, Popis čeških vladara, Prag, Pragmatička sankcija (1713.), Rat za španjolsku baštinu, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Sardinija, Sicilija, Srbija, ..., Srijem, Sveto Rimsko Carstvo, Temišvar, Toskana, Venecija, Viktor Amadeo II., Vlaška, Vojna krajina, 1. listopada, 12. listopada, 1685., 17. travnja, 1705., 1711., 1712., 1716., 1717., 1719., 1721., 1722., 1723., 1734., 1735., 1740., 1780., 18. ožujka, 20. listopada, 22. prosinca, 22. svibnja, 5. rujna. Proširite indeks (30 više) »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Aragonija · Vidi više »
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Banat · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Beograd · Vidi više »
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Beogradski mir · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Bosna · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Bratislava · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Car · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Dalmacija · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Eugen Savojski · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Francuska · Vidi više »
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Grčka · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatski vladari · Vidi više »
Josip I., car Svetog Rimskog Carstva
Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo VII. Albert
'''Karlo VII. Albert''' Karlo VII.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo VII. Albert · Vidi više »
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Kastilja · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Katoličanstvo · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Lorena · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Madrid · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Milano · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Mletačka Republika · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Napulj · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Nizozemska · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Parma · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Petrovaradin · Vidi više »
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Piacenza · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Požarevački mir · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Popis čeških vladara · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Prag · Vidi više »
Pragmatička sankcija (1713.)
Pragmatična sankcija Pragmatička sankcija je naziv za Kućni zakon koji je 19. travnja 1713. donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Pragmatička sankcija (1713.) · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Sardinija · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Sicilija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Srijem · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Temišvar · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Toskana · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Venecija · Vidi više »
Viktor Amadeo II.
Viktor Amadeo II. Viktor Amadeo II. (Torino, Savoja, 14. svibnja 1666. - Moncalieri, 31. listopada 1732.), savojski vojvoda (1675. – 1713.), sicilski (1713. – 1720.) i sardinski kralj (1720. – 1730.) iz Savojske dinastije.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Viktor Amadeo II. · Vidi više »
Vlaška
Vlaška može biti.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Vlaška · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i Vojna krajina · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1. listopada · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 12. listopada · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1685. · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 17. travnja · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1705. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1711. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1712. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1716. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1717. · Vidi više »
1719.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1719. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1721. · Vidi više »
1722.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1722. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1723. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1734. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1735. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1740. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 1780. · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 18. ožujka · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 20. listopada · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 22. prosinca · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 22. svibnja · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva i 5. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Karl VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo VI. Habsburški, Karlo VI., njemačko-rimski car.
