Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Katoličanstvo

Indeks Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

131 odnosi: Alžir, Albert Veliki, Anzelmo Canterburyjski, Apostol, Australija, İzmir, Češka, Benediktinci, Bernard iz Clairvauxa, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Biblija, Biskup, Bliski istok, Božić, Bog, Bogojavljenje, Bogoslovlje, Bonifacije VIII., Bosna (država), Crkva, Danska, Došašće, Dogma, Dokaz, Dominikanci, Država, Družba Isusova, Drugi vatikanski sabor, Duh, Duhovi (blagdan), Ekskomunikacija, Engleska, Etika, Euharistija, Evanđelje, Fašizam, Fenomenologija, Filipini, Filozofija egzistencije, Francuska revolucija, Franjevci, Franjo, Franjo Asiški, Grčki jezik, Grgur VII., Hrvatska, Ignacije Antiohijski, Ignacije Lojolski, Inocent III., Ispovijed, ..., Istočne katoličke Crkve, Ivan Duns Škot, Ivan Evanđelist, Ivan od Križa, Ivan Skot Eriugena, Jean Daniélou, Juraj Habdelić, Kanada, Kanonik, Kanonsko pravo, Kardinal, Karmelićani, Katarina Sijenska, Katolička Crkva, Kler, Komunizam, Korizma, Kršćanske denominacije, Kršćanstvo, Krštenje, Križni put, Krunica, Latinska Amerika, Latinski jezik, Marija (majka Isusova), Marko Marulić, Meister Eckhart, Miafizitizam, Miguel de Unamuno, Moravska, Nadbiskup, Nestorijanstvo, Nikola Kuzanski, Njemačka, Novi zavjet, Nuncij, Papa, Papina nezabludivost, Pierre Teilhard de Chardin, Pobačaj, Politički katolicizam, Poljska, Popis osnovnih tema u katoličanstvu, Post, Pravoslavlje, Prezbiter, Protestantizam, Raspelo, Reformacija, Sakrament, Sjedinjene Američke Države, Skandinavija, Skolastika, Slovenija, Socijalni nauk Katoličke Crkve, Stari zavjet, Sveta Mala Terezija, Sveti Ambrozije, Sveti Augustin, Sveti Bonaventura, Sveti Jeronim, Sveti Pavao, Sveti Polikarp, Svi sveti, Terezija Avilska, Toma Akvinski, Toma Kempenac, Trojstvo, Tunis, Turska, Uskrs, Uskrsnuće Isusa Krista, Vatikan, Velika Gospa, William Occam, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1789., 1962., 1965., 2. stoljeće. Proširite indeks (81 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Katoličanstvo i Alžir · Vidi više »

Albert Veliki

Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.

Novi!!: Katoličanstvo i Albert Veliki · Vidi više »

Anzelmo Canterburyjski

Sveti Anzelmo Canterburyjski (eng. Anselm of Canterbury; Aosta, 1033. – Canterbury, Kent, 21. travnja 1109.), talijanski svetac, crkveni naučitelj, benediktinski redovnik, srednjovjekovni filozof, teolog i nadbiskup Canterburya od 1093. do 1109. godine.

Novi!!: Katoličanstvo i Anzelmo Canterburyjski · Vidi više »

Apostol

Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).

Novi!!: Katoličanstvo i Apostol · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Katoličanstvo i Australija · Vidi više »

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Katoličanstvo i İzmir · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Katoličanstvo i Češka · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Katoličanstvo i Benediktinci · Vidi više »

Bernard iz Clairvauxa

Bernard iz Clairvauxa (Fontaine-lès-Dijon, Francuska, 1090. – Ville-sous-la-Ferté, 20. kolovoza 1153.), francuski katolički svećenik, svetac, crkveni naučitelj, filozof, mistik, teolog, asket, propovijednik, redovnik cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proširio, mnogo je učinio za širenje štovanja prema Djevici Mariji i Presvetom Imenu Isusovu.

Novi!!: Katoličanstvo i Bernard iz Clairvauxa · Vidi više »

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.

Novi!!: Katoličanstvo i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Katoličanstvo i Biblija · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Katoličanstvo i Biskup · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Katoličanstvo i Bliski istok · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Katoličanstvo i Božić · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Katoličanstvo i Bog · Vidi više »

Bogojavljenje

Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.

Novi!!: Katoličanstvo i Bogojavljenje · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Katoličanstvo i Bogoslovlje · Vidi više »

Bonifacije VIII.

Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine.

Novi!!: Katoličanstvo i Bonifacije VIII. · Vidi više »

Bosna (država)

*Bosanska Banovina, od 12.

Novi!!: Katoličanstvo i Bosna (država) · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Katoličanstvo i Crkva · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Katoličanstvo i Danska · Vidi više »

Došašće

Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.

Novi!!: Katoličanstvo i Došašće · Vidi više »

Dogma

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.

Novi!!: Katoličanstvo i Dogma · Vidi više »

Dokaz

* Matematički dokaz.

Novi!!: Katoličanstvo i Dokaz · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Katoličanstvo i Dominikanci · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Katoličanstvo i Država · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Katoličanstvo i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi vatikanski sabor

Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.

Novi!!: Katoličanstvo i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »

Duh

Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.

Novi!!: Katoličanstvo i Duh · Vidi više »

Duhovi (blagdan)

Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).

Novi!!: Katoličanstvo i Duhovi (blagdan) · Vidi više »

Ekskomunikacija

Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.

Novi!!: Katoličanstvo i Ekskomunikacija · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Katoličanstvo i Engleska · Vidi više »

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Novi!!: Katoličanstvo i Etika · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Katoličanstvo i Euharistija · Vidi više »

Evanđelje

Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.

Novi!!: Katoličanstvo i Evanđelje · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Katoličanstvo i Fašizam · Vidi više »

Fenomenologija

Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari.

Novi!!: Katoličanstvo i Fenomenologija · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Katoličanstvo i Filipini · Vidi više »

Filozofija egzistencije

Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.

Novi!!: Katoličanstvo i Filozofija egzistencije · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Katoličanstvo i Francuska revolucija · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Katoličanstvo i Franjevci · Vidi više »

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Novi!!: Katoličanstvo i Franjo · Vidi više »

Franjo Asiški

»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.

Novi!!: Katoličanstvo i Franjo Asiški · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Katoličanstvo i Grčki jezik · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Katoličanstvo i Grgur VII. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Katoličanstvo i Hrvatska · Vidi više »

Ignacije Antiohijski

Ignacije Antiohijski (Sirija (rimska provincija), oko 35. - Rim, oko 107.), biskup Antiohije, svetac i mučenik.

Novi!!: Katoličanstvo i Ignacije Antiohijski · Vidi više »

Ignacije Lojolski

Ignacije Lojolski (pravo ime Íñigo López de Loyola, Azpeitia, 23. listopada 1491. – Rim, 31. srpnja 1556.), španjolski svetac i utemeljitelj Družbe Isusove.

Novi!!: Katoličanstvo i Ignacije Lojolski · Vidi više »

Inocent III.

Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.

Novi!!: Katoličanstvo i Inocent III. · Vidi više »

Ispovijed

Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.

Novi!!: Katoličanstvo i Ispovijed · Vidi više »

Istočne katoličke Crkve

Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.

Novi!!: Katoličanstvo i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »

Ivan Duns Škot

Ivan Duns Škot (oko 1266. – 8. studenog 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar.

Novi!!: Katoličanstvo i Ivan Duns Škot · Vidi više »

Ivan Evanđelist

Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.

Novi!!: Katoličanstvo i Ivan Evanđelist · Vidi više »

Ivan od Križa

Sveti Ivan od Križa (špa.: San Juan de la Cruz; Fontiveros, Španjolska, 24. lipnja 1542. – Ubeda, Španjolska, 14. prosinca 1591.), katolički svetac, crkveni naučitelj, pisac, katolički mistik, redovnik karmelićanin, obnovitelj karmelićanskog reda.

Novi!!: Katoličanstvo i Ivan od Križa · Vidi više »

Ivan Skot Eriugena

Ivan Skot Eriugena (lat. Johannes Scotus Eriugena) (oko 815. – 877.), irski srednjovjekovni teolog, filozof novoplatoničar i pjesnik.

Novi!!: Katoličanstvo i Ivan Skot Eriugena · Vidi više »

Jean Daniélou

220px Jean-Guenolé-Marie Daniélou S.J. (Neuilly-sur-Seine, 14. svibnja 1905. – Pariz, 20. svibnja 1974.) bio je francuski isusovac, teolog, kardinal, patrolog i povjesničar te član Académie Française.

Novi!!: Katoličanstvo i Jean Daniélou · Vidi više »

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Katoličanstvo i Juraj Habdelić · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Katoličanstvo i Kanada · Vidi više »

Kanonik

#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.

Novi!!: Katoličanstvo i Kanonik · Vidi više »

Kanonsko pravo

Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.

Novi!!: Katoličanstvo i Kanonsko pravo · Vidi više »

Kardinal

Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.

Novi!!: Katoličanstvo i Kardinal · Vidi više »

Karmelićani

Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.

Novi!!: Katoličanstvo i Karmelićani · Vidi više »

Katarina Sijenska

Sv.

Novi!!: Katoličanstvo i Katarina Sijenska · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Katoličanstvo i Katolička Crkva · Vidi više »

Kler

Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.

Novi!!: Katoličanstvo i Kler · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Katoličanstvo i Komunizam · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Katoličanstvo i Korizma · Vidi više »

Kršćanske denominacije

Kršćanske denominacije su posebne i odvojene vjerske zajednice unutar kršćanstva.

Novi!!: Katoličanstvo i Kršćanske denominacije · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Katoličanstvo i Kršćanstvo · Vidi više »

Krštenje

Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.

Novi!!: Katoličanstvo i Krštenje · Vidi više »

Križni put

Njemačkoj. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob.

Novi!!: Katoličanstvo i Križni put · Vidi više »

Krunica

Krunica, brojanica, čislo ili očenaši, molitveno pomagalo za molitvu krunice. Krunica, sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz, šp. Rosario) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije i blagoslovina te naziv molitvenoga pomagala (očenaši, brojanice).

Novi!!: Katoličanstvo i Krunica · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Katoličanstvo i Latinska Amerika · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Katoličanstvo i Latinski jezik · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Katoličanstvo i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Katoličanstvo i Marko Marulić · Vidi više »

Meister Eckhart

Meister Eckhartov portal crkve u Erfurtu Johannes Eckhart, poznat kao Meister Eckhart (Hochheim, kraj Gothe, o. 1260. – Avignon, prije 30. travnja 1328.), njemački dominikanac, filozof, teolog i mistik.

Novi!!: Katoličanstvo i Meister Eckhart · Vidi više »

Miafizitizam

Miafizitizam je kristološka formulacija koja drži da su u osobi Isusa Krista božanska priroda i ljudska priroda ujedinjene (μία, mia - "jedan" ili "jedinstvo") u složenu narav ("physis") pri čemu su te dvije naravi neodvojive, neizmiješane, bez nedoumica i nepromjenjive.

Novi!!: Katoličanstvo i Miafizitizam · Vidi više »

Miguel de Unamuno

Miguel de Unamuno (Bilbao, 29. rujna 1864. – Salamanca, 31. prosinca 1936.), baskijsko-španjolski pjesnik, novelist, filozof.

Novi!!: Katoličanstvo i Miguel de Unamuno · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Katoličanstvo i Moravska · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Katoličanstvo i Nadbiskup · Vidi više »

Nestorijanstvo

Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.

Novi!!: Katoličanstvo i Nestorijanstvo · Vidi više »

Nikola Kuzanski

Nikola Kuzanski Nikola Kuzanski (latinski: Nicolaus Cusanus, njemački: Nikolaus von Kues; 1401. – 1464.) bio je njemački kardinal i filozof iz doba renesanse.

Novi!!: Katoličanstvo i Nikola Kuzanski · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Katoličanstvo i Njemačka · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Katoličanstvo i Novi zavjet · Vidi više »

Nuncij

Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.

Novi!!: Katoličanstvo i Nuncij · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Katoličanstvo i Papa · Vidi više »

Papina nezabludivost

Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.

Novi!!: Katoličanstvo i Papina nezabludivost · Vidi više »

Pierre Teilhard de Chardin

'''Pierre Teilhard de Chardin''' Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin, (Sarcenat, 1. svibnja - New York, 10. travnja), francuski isusovac, teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist.

Novi!!: Katoličanstvo i Pierre Teilhard de Chardin · Vidi više »

Pobačaj

#b9b9b9 Nema informacija Pobačaj je prekid trudnoće uklanjanjem zametka ili ploda.

Novi!!: Katoličanstvo i Pobačaj · Vidi više »

Politički katolicizam

Politički katolicizam je politička i kulturna doktrina koja promiče ideje i socijalni nauk Katoličke crkve u javnome životu.

Novi!!: Katoličanstvo i Politički katolicizam · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Katoličanstvo i Poljska · Vidi više »

Popis osnovnih tema u katoličanstvu

Raspelo, Biblija i krunica. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Katoličanstvo i Popis osnovnih tema u katoličanstvu · Vidi više »

Post

Zavist, post i molitva, freska, Čukovec, Bugarska, 18.st. Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme.

Novi!!: Katoličanstvo i Post · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Katoličanstvo i Pravoslavlje · Vidi više »

Prezbiter

Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.

Novi!!: Katoličanstvo i Prezbiter · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Katoličanstvo i Protestantizam · Vidi više »

Raspelo

Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.

Novi!!: Katoličanstvo i Raspelo · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Katoličanstvo i Reformacija · Vidi više »

Sakrament

Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.

Novi!!: Katoličanstvo i Sakrament · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Katoličanstvo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Katoličanstvo i Skandinavija · Vidi više »

Skolastika

Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.

Novi!!: Katoličanstvo i Skolastika · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Katoličanstvo i Slovenija · Vidi više »

Socijalni nauk Katoličke Crkve

Socijalni nauk Katoličke Crkve temelji se na razmatranju 'Ordo Socialis ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.

Novi!!: Katoličanstvo i Socijalni nauk Katoličke Crkve · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Katoličanstvo i Stari zavjet · Vidi više »

Sveta Mala Terezija

Sveta Mala Terezija, poznata i kao sv.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveta Mala Terezija · Vidi više »

Sveti Ambrozije

Sveti Ambrozije (lat. Aurelius Ambrosius; Trier, oko 340. – Milano, 4. travnja 397.), biskup, crkveni naučitelj, vodeći pisac crkvenih himni i svetac.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Ambrozije · Vidi više »

Sveti Augustin

Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Augustin · Vidi više »

Sveti Bonaventura

Sveti Bonaventura (Ivan Fidanza; Bagnoregio, oko 1221. – Lyon, 15. srpnja 1274.), franjevački teolog, svetac, kardinal i crkveni naučitelj.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Bonaventura · Vidi više »

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Jeronim · Vidi više »

Sveti Pavao

Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Pavao · Vidi više »

Sveti Polikarp

Sveti Polikarp (grč. Πολύκαρπος, Polycarpus), (69. – 155.), bio je smiranski biskup.

Novi!!: Katoličanstvo i Sveti Polikarp · Vidi više »

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Katoličanstvo i Svi sveti · Vidi više »

Terezija Avilska

Sveta Terezija Avilska (Avila, Španjolska, 28. ožujka 1515. – Alba de Tormes, 4. listopada 1582.), mističarka, književnica, svetica i reformatorica redovničke zajednice karmelićanki.

Novi!!: Katoličanstvo i Terezija Avilska · Vidi više »

Toma Akvinski

Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Katoličanstvo i Toma Akvinski · Vidi više »

Toma Kempenac

Toma Kempenac (Toma Kempis) (lat. Thomas a Kempis, pravim imenom Thomas Hemerken (Hämerken); Kempen, 1380. – Zwolle, Nizozemska, 25. srpnja 1471.) bio je srednjovjekovni katolički svećenik, redovnik augustinac i mistik.

Novi!!: Katoličanstvo i Toma Kempenac · Vidi više »

Trojstvo

Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.

Novi!!: Katoličanstvo i Trojstvo · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Katoličanstvo i Tunis · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Katoličanstvo i Turska · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Katoličanstvo i Uskrs · Vidi više »

Uskrsnuće Isusa Krista

Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).

Novi!!: Katoličanstvo i Uskrsnuće Isusa Krista · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Katoličanstvo i Vatikan · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Katoličanstvo i Velika Gospa · Vidi više »

William Occam

William Occam (William of Ockham, oko 1288. – oko 1348.) bio je engleski franjevac i filozof kršćanske skolastike (srednjovjekovne filozofije).

Novi!!: Katoličanstvo i William Occam · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Katoličanstvo i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Katoličanstvo i 17. stoljeće · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Katoličanstvo i 1789. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Katoličanstvo i 1962. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Katoličanstvo i 1965. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Katoličanstvo i 2. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Katolici, Katolicizam, Katolik, Rimokatoličanstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »