Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Montpellier

Indeks Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

188 odnosi: Alžir, Alžirski rat za nezavisnost, Albanija, Amazona, Američki rat za neovisnost, Antun Padovanski, Astronomija, Auguste Comte, Australija, Škotska, Španjolska, Željeznica, Židovi, École nationale de l'aviation civile, Barcelona, Belgija, Betlehem, Bicikl, Biskup, Bogorodica, Bogoslovlje, Botanički vrt, Botanika, Brazil, Chengdu, Dominikanci, Družba Isusova, Engleska, Enver Hoxha, Fes, François Rabelais, Francesco Petrarca, Francuska, Francuska revolucija, Francuske regije, Francuski departmani, Frédéric Bazille, Gali, Gradonačelnik, Grčka, Gusari, Hérault, Heidelberg, Hokej, Impresionizam, Irska, Islam, Isus, Italija, Izrael, ..., Jazz, Jelena Savojska, Južna Afrika, Judaizam, Juliette Gréco, Kanada, Karibi, Katalonija, Katolička Crkva, Kentucky, Kina, Kos (otok), Kršćanstvo, Languedoc-Roussillon, Latinski jezik, Ligue 1, Luj XIII., kralj Francuske, Maroko, Marseille, Martin V., Medicina, Miraz, Moldavija, Montpellier Agglomération Handball, Montpellier Business School, Montpellier HSC, Montpellier WPC, Nîmes, Nikola Karabatić, Njemačka, Nogomet, Nostradamus, Okcitanski jezik, Opera, Palermo, Palestina, Pariz, Paul Valéry, Protestantizam, Québec, Ragbi, Rim, Rio de Janeiro, Roman, Rukomet, Sjedinjene Američke Države, Sociologija, Srednji vijek, Sredozemlje, Staklenik, Sveti Rok, Sveučilište, TGV, Tiberijada, Tlemcen, Toulouse, Tour de France, Tramvaj, Vegetacija, Vermont, Wales, Zoologija, Zračna luka, 1160., 1179., 1180., 1192., 1204., 1213., 1220., 1240., 1289., 1295., 1327., 1349., 1350., 1421., 1432., 1481., 1493., 1503., 1536., 1553., 1561., 1563., 1566., 1593., 1622., 1638., 17. prosinca, 1715., 1734., 1741., 1753., 1785., 1798., 1802., 1806., 1810., 1814., 1815., 1820., 1821., 1823., 1824., 1837., 1841., 1842., 1857., 1863., 1865., 1870., 1872., 1876., 1883., 1889., 1896., 1903., 1908., 1909., 1917., 1921., 1927., 1928., 1940., 1952., 1960., 1968., 1975., 1981., 1984., 1985., 1996., 2001., 2006., 2007., 2009., 2010.. Proširite indeks (138 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Montpellier i Alžir · Vidi više »

Alžirski rat za nezavisnost

Abd el-Kader, vođa alžirske pobune Alžirski rat za nezavisnost označava borbu Alžiraca za nezavisnost svoje države od francuske vlasti.

Novi!!: Montpellier i Alžirski rat za nezavisnost · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Montpellier i Albanija · Vidi više »

Amazona

Amazona, u gornjem toku nazvana Rio Solimões je rijeka u Južnoj Americi.

Novi!!: Montpellier i Amazona · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Montpellier i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Antun Padovanski

Sv.

Novi!!: Montpellier i Antun Padovanski · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Montpellier i Astronomija · Vidi više »

Auguste Comte

'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.

Novi!!: Montpellier i Auguste Comte · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Montpellier i Australija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Montpellier i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Montpellier i Španjolska · Vidi više »

Željeznica

ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.

Novi!!: Montpellier i Željeznica · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Montpellier i Židovi · Vidi više »

École nationale de l'aviation civile

École nationale de l'aviation civile je svjetski poznato francusko zrakoplovno sveučilište u Toulouseu.

Novi!!: Montpellier i École nationale de l'aviation civile · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Montpellier i Barcelona · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Montpellier i Belgija · Vidi više »

Betlehem

Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.

Novi!!: Montpellier i Betlehem · Vidi više »

Bicikl

Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.

Novi!!: Montpellier i Bicikl · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Montpellier i Biskup · Vidi više »

Bogorodica

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.

Novi!!: Montpellier i Bogorodica · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Montpellier i Bogoslovlje · Vidi više »

Botanički vrt

Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.

Novi!!: Montpellier i Botanički vrt · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Montpellier i Botanika · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Montpellier i Brazil · Vidi više »

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Novi!!: Montpellier i Chengdu · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Montpellier i Dominikanci · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Montpellier i Družba Isusova · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Montpellier i Engleska · Vidi više »

Enver Hoxha

Enver Hoxha (Hodža) (Gjirokastra, 16. listopada 1908. – Tirana, 11. travnja 1985.), komunistički vođa Albanije od 1944. do 1985. Za vrijeme svoje vladavine Hoxha nije ikada bio na dužnosti državnoga poglavara.

Novi!!: Montpellier i Enver Hoxha · Vidi više »

Fes

Fes je drugi po veličini grad u Maroku, nakon Casablance.

Novi!!: Montpellier i Fes · Vidi više »

François Rabelais

'''François Rabelais''' François Rabelais (Poitou, oko 1494. – Pariz, 9. travnja 1553.), francuski književnik, liječnik i svećenik.

Novi!!: Montpellier i François Rabelais · Vidi više »

Francesco Petrarca

'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Montpellier i Francesco Petrarca · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Montpellier i Francuska · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Montpellier i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuske regije

Francuske regije (francuska riječ je la région) ili pokrajine su najviše upravne i teritorijalne jedinice Francuske Republike kojima je procesom decentralizacije dodijeljeno pravo statusa pravnih osoba kao i sloboda samoupravljanja.

Novi!!: Montpellier i Francuske regije · Vidi više »

Francuski departmani

Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.

Novi!!: Montpellier i Francuski departmani · Vidi više »

Frédéric Bazille

Jean Frédéric Bazille (6. prosinca 1841. – 28. studenog 1870.) je bio francuski impresionistički slikar koji je u svojim najvažnijim slikama prikazivao figuru u pejzažu naslikanom u pleneru.

Novi!!: Montpellier i Frédéric Bazille · Vidi više »

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Novi!!: Montpellier i Gali · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Montpellier i Gradonačelnik · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Montpellier i Grčka · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Montpellier i Gusari · Vidi više »

Hérault

Hérault (oks. Erau) je departman na istoku Francuske u regiji Languedoc-Roussillon.

Novi!!: Montpellier i Hérault · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Montpellier i Heidelberg · Vidi više »

Hokej

Hokej na travi Hokej je naziv za obitelj sportova kod kojih dvije momčadi pokušavaju ubaciti puk u protivnički gol, koristeći hokejsku palicu.

Novi!!: Montpellier i Hokej · Vidi više »

Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

Novi!!: Montpellier i Impresionizam · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Montpellier i Irska · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Montpellier i Islam · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Montpellier i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Montpellier i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Montpellier i Izrael · Vidi više »

Jazz

Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.

Novi!!: Montpellier i Jazz · Vidi više »

Jelena Savojska

Jelena Savojska Jelena Savojska (crnog. Јелена Савојска, Jelena Savojska, Jelena Petrović-Njegoš; tal. Elena di Savoia; Cetinje, 1872. – Montpellier, 1952.), pretposljednja talijanska kraljica, kći crnogorskoga kralja (knjaza) Nikole I. i Milene Petrović.

Novi!!: Montpellier i Jelena Savojska · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Montpellier i Južna Afrika · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Montpellier i Judaizam · Vidi više »

Juliette Gréco

Juliette Gréco (Montpellier, 7. veljače 1927. – Pariz, 23. rujna 2020.) francuska šansonijerka i glumica.

Novi!!: Montpellier i Juliette Gréco · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Montpellier i Kanada · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: Montpellier i Karibi · Vidi više »

Katalonija

Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.

Novi!!: Montpellier i Katalonija · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Montpellier i Katolička Crkva · Vidi više »

Kentucky

, službeno Commonwealth of Kentucky, je savezna država SAD-a. Izvorno dio Virginije, 1792.

Novi!!: Montpellier i Kentucky · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Montpellier i Kina · Vidi više »

Kos (otok)

Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju.

Novi!!: Montpellier i Kos (otok) · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Montpellier i Kršćanstvo · Vidi više »

Languedoc-Roussillon

Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Montpellier i Languedoc-Roussillon · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Montpellier i Latinski jezik · Vidi više »

Ligue 1

Atmosfera tijekom derbija između Paris Saint-Germain i Olympique de Marseille na Stade Vélodrome 2015. godine Ligue 1 (nekad poznata pod imenom Division 1, a ponekad zvana i Le Championnat Franciorum ligue 1) prva je francuska profesionalna nogometna liga.

Novi!!: Montpellier i Ligue 1 · Vidi više »

Luj XIII., kralj Francuske

Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.

Novi!!: Montpellier i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Montpellier i Maroko · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Montpellier i Marseille · Vidi više »

Martin V.

Papa Martin V. (oko 1368. – 20. veljače 1431.), rođen kao Oddone Colonna (ili Odo Colonna), bio je papa od 1417. do 1431. Njegovim izborom završen je Zapadni raskol.

Novi!!: Montpellier i Martin V. · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Montpellier i Medicina · Vidi više »

Miraz

Škrinja s dotom, otok Krk Miraz (turski miras, arapski mirat, latinski dos), također i regionalno dota (tal. dote), imovina koju žena unosi u brak kao svoj doprinos obitelji.

Novi!!: Montpellier i Miraz · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Montpellier i Moldavija · Vidi više »

Montpellier Agglomération Handball

Montpellier Agglomération Handball ili MAHB (skraćeno Montpellier Handball ili MHB) je francuski rukometni klub iz Montpelliera, osnovan 1982. godine.

Novi!!: Montpellier i Montpellier Agglomération Handball · Vidi više »

Montpellier Business School

Montpellier Business School (Groupe Sup de Co Montpellier) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Montpellier.

Novi!!: Montpellier i Montpellier Business School · Vidi više »

Montpellier HSC

Montpellier Hérault Sport Club (često nazivan Montpellier HSC ili jednostavnije Montpellier) je francuski nogometni klub iz istoimenog grada, Montpelliera.

Novi!!: Montpellier i Montpellier HSC · Vidi više »

Montpellier WPC

Montpellier WPC je francuski vaterpolski klub.

Novi!!: Montpellier i Montpellier WPC · Vidi više »

Nîmes

Nîmes (antičko Colonia Nemausus, je grad u južnoj francuskoj regiji Languedoc-Roussillon. Godine 2004. grad je imao 144.600 stanovnika.

Novi!!: Montpellier i Nîmes · Vidi više »

Nikola Karabatić

Nikola Karabatić (Niš, 11. travnja 1984.), rukometni je reprezentativac Francuske i član francuskoga rukometnog kluba PSG.

Novi!!: Montpellier i Nikola Karabatić · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Montpellier i Njemačka · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Montpellier i Nogomet · Vidi više »

Nostradamus

'''Nostradamus''' Nostradamus (14. prosinca 1503. – 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok.

Novi!!: Montpellier i Nostradamus · Vidi više »

Okcitanski jezik

okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.

Novi!!: Montpellier i Okcitanski jezik · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Montpellier i Opera · Vidi više »

Palermo

Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم‎, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.

Novi!!: Montpellier i Palermo · Vidi više »

Palestina

Palestina može značiti.

Novi!!: Montpellier i Palestina · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Montpellier i Pariz · Vidi više »

Paul Valéry

Paul Valéry Paul Ambroise Valéry (Sète, 30. listopada 1871. – Pariz, 20. srpnja 1945.), francuski pjesnik i esejist.

Novi!!: Montpellier i Paul Valéry · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Montpellier i Protestantizam · Vidi više »

Québec

Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.

Novi!!: Montpellier i Québec · Vidi više »

Ragbi

Ragbi (izvorno rugby) se razvio u školi Rugby u Engleskoj.

Novi!!: Montpellier i Ragbi · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Montpellier i Rim · Vidi više »

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.

Novi!!: Montpellier i Rio de Janeiro · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Montpellier i Roman · Vidi više »

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

Novi!!: Montpellier i Rukomet · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Montpellier i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Montpellier i Sociologija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Montpellier i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Montpellier i Sredozemlje · Vidi više »

Staklenik

manji staklenik Staklenik je prozirna konstrukcija koja omogućava zaštićeni i kontrolirani uzgoj raznih biljki.

Novi!!: Montpellier i Staklenik · Vidi više »

Sveti Rok

Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Novi!!: Montpellier i Sveti Rok · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Montpellier i Sveučilište · Vidi više »

TGV

TGV u Parizu, ''Gare de Lyon'' TGV La Poste AGV, nasljednik TGV tehnologije TGV (fran. train à grande vitesse) je vlak velikih brzina Francuskih željeznica.

Novi!!: Montpellier i TGV · Vidi više »

Tiberijada

Grb grada Tiberijada Tiberijada iz ptičje perspektive Tiberijada 1893. Pogled na Galilejsko jezero Tiberijada (hebrejski טבריה, Tverya; arapski طبرية, Ṭabariyyah; grč. Τιβεριάς; engleski Tiberias) je grad na sjeveru Izraela.

Novi!!: Montpellier i Tiberijada · Vidi više »

Tlemcen

Tlemcen (arapski: تلمسان) je grad u sjevernozapadnom Alžiru.

Novi!!: Montpellier i Tlemcen · Vidi više »

Toulouse

Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Montpellier i Toulouse · Vidi više »

Tour de France

'''Tour de France 2006.''', (20 etapa; 3653,6 km). Tour de France je godišnje natjecanje u biciklizmu koje se održava kroz cijelu Francusku uz povremene posjete susjednim zemljama.

Novi!!: Montpellier i Tour de France · Vidi više »

Tramvaj

Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.

Novi!!: Montpellier i Tramvaj · Vidi više »

Vegetacija

Vegetacija je pojam koji može značiti.

Novi!!: Montpellier i Vegetacija · Vidi više »

Vermont

je savezna država SAD-a. Glavni grad države je Montpelier.

Novi!!: Montpellier i Vermont · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: Montpellier i Wales · Vidi više »

Zoologija

Zoologija (od grčkog zoon "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja.

Novi!!: Montpellier i Zoologija · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Montpellier i Zračna luka · Vidi više »

1160.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1160. · Vidi više »

1179.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1179. · Vidi više »

1180.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1180. · Vidi više »

1192.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1192. · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1204. · Vidi više »

1213.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1213. · Vidi više »

1220.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1220. · Vidi više »

1240.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1240. · Vidi više »

1289.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1289. · Vidi više »

1295.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1295. · Vidi više »

1327.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1327. · Vidi više »

1349.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1349. · Vidi više »

1350.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1350. · Vidi više »

1421.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1421. · Vidi više »

1432.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1432. · Vidi više »

1481.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1481. · Vidi više »

1493.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1493. · Vidi više »

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Montpellier i 1503. · Vidi više »

1536.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1536. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1553. · Vidi više »

1561.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1561. · Vidi više »

1563.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1563. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1566. · Vidi više »

1593.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1593. · Vidi više »

1622.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1622. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1638. · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: Montpellier i 17. prosinca · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1715. · Vidi više »

1734.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1734. · Vidi više »

1741.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1741. · Vidi više »

1753.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1753. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1785. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1798. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1802. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1806. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1810. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1815. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1820. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1821. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1823. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1824. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1837. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1841. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1842. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1857. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1863. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1865. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1870. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1872. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1876. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1883. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1889. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1896. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1903. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1909. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1917. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1921. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Montpellier i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Montpellier i 1928. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Montpellier i 1940. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1952. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1960. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1968. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1975. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1981. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1985. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Montpellier i 1996. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Montpellier i 2001. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Montpellier i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Montpellier i 2007. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Montpellier i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Montpellier i 2010. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »