Brže od pregledniku!
186 odnosi: Aleksandar III., papa, Aleksije I. Komnen, Alep, Anaklet II., protupapa, Anđeoska tvrđava, Anglosasi, Antiohija, Apulija, Šimun Hautevilleski, İznik, Bari, Bazilika Svetoga groba, Bitka kod Drača (1081.), Bitka kod Hastingsa, Bizant, Božanstvena komedija, Bohemund, Bohemund I., Bohemund II., Bohemund III., Bohemund IV., Bohemund V., Bohemund VI., Bohemund VII., Bospor, Brindisi, Britanski otoci, Burgundija, Carica Matilda, Carigrad, Celestin III., Damask, Dante Alighieri, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Capet, Dmitar Zvonimir, Drač, Dubrovačka Republika, Eduard III. Ispovjednik, Englezi, Ethelred II. Nespremni, Feud, Feudalizam, Filip I. Francuski, Filip II., kralj Francuske, Franačka, Francuski jezik, Fridrik I. Barbarossa, Grgur VII., Hadrijan IV., ..., Harold II., kralj Engleske, Hauteville, Henrik I., engleski kralj, Henrik I., kralj Francuske, Henrik II., kralj Engleske, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, Honorije II., Hrvatsko Kraljevstvo, Hugo Capet, kralj Francuske, Inocent II., Isus, Ivan II. Komnen, Ivana Engleska, Izak II. Angel, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Jylland, Kalabrija, Karlo III., kralj Franačke, Karlo Veliki, Kijevska Rus', Kmetstvo, Kneževina Antiohija, Knjiga Sudnjeg dana, Knut Veliki, Konstancija, kraljica Sicilije, Kraljevina Sicilija, Križarski ratovi, Langobardi, Larisa (grad u Grčkoj), Lombardski savez, London, Lotar III. Saksonac, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Luj VII., kralj Francuske, Magna charta libertatum, Malta, Manuel I. Komnen, Marija (majka Isusova), Monreale, Muhamed Al-Idrisi, Napulj, Normandija, Normanska dinastija, Normansko osvajanje Engleske, Norvežani, Oleg, veliki knez Kijeva, Orkneyski otoci, Otok Man, Palermo, Pariz, Perfidnost, Petar Krešimir IV., Poitiers, Poitiers od Antiohije, Povijest Francuske, Prvi križarski rat, Raymond od Poitiersa, Rikard I. Lavljeg Srca, Rikard I., vojvoda Normandije, Rikard II., normanski vojvoda, Rikard III., normanski vojvoda, Rim, Rimsko-njemački car, Rjurik, Robert Guiscard, Robert I., kralj Francuske, Robert I., vojvoda Normandije, Robert II., kralj Francuske, Robert II., vojvoda Normandije, Roger Borsa, Roger I., Roger II., Roger od Salerna, Rolon, Rouen, Saladin, Salerno, Saraceni, Seldžuci, Shetlandsko otočje, Sicilija, Skandinavija, Solun, Srednji vijek, Sredozemno more, Stjepan, engleski kralj, Sven I. Rašljobradi, Sveta Zemlja, Sveto Rimsko Carstvo, Tabula Rogeriana, Tankred Hautevilleski, Tankred iz Leccea, Treći križarski rat, Tripolitanija, Tunis, Urban II., Uskrs, Varjazi, Vikinzi, Vilim I. Osvajač, Vilim I., kralj Sicilije, Vilim I., vojvoda Normandije, Vilim II., engleski kralj, Vilim II., kralj Sicilije, Vojvodstvo Normandija, Zapadna Franačka, 1013., 1016., 1035., 1042., 1047., 1066., 1072., 1078., 1085., 1087., 1089., 1091., 1096., 1097., 1100., 1106., 1125., 1134., 1135., 1141., 1148., 1154., 1167., 1194., 1204., 1900., 942.. Proširite indeks (136 više) »
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Novi!!: Normani i Aleksandar III., papa · Vidi više »
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Novi!!: Normani i Aleksije I. Komnen · Vidi više »
Alep
Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.
Novi!!: Normani i Alep · Vidi više »
Anaklet II., protupapa
Protupapa Anaklet II., katolički protupapa od 1130. do 1138. godine.
Novi!!: Normani i Anaklet II., protupapa · Vidi više »
Anđeoska tvrđava
Anđeoska tvrđava (tal. Castel Sant' Angelo; u prošlosti Mole Adrianorum ili Castellum Crescentii od 10. do 12. stoljeća), također poznata i kao Hadrijanov mauzolej, antička je građevina i spomenik u Rimu, smještena na desnoj obali Tibera nasuprot Anđeoskog mosta (u prošlosti: Pons Aelius).
Novi!!: Normani i Anđeoska tvrđava · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Normani i Anglosasi · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Normani i Antiohija · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Normani i Apulija · Vidi više »
Šimun Hautevilleski
Grb Šimunove obitelji Hauteville. Šimun Hautevilleski (čitaj: Otvilski) (1093. – 28. rujna 1105.) je bio grof Sicilije od 1101.
Novi!!: Normani i Šimun Hautevilleski · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Normani i İznik · Vidi više »
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Novi!!: Normani i Bari · Vidi više »
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Novi!!: Normani i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »
Bitka kod Drača (1081.)
Bitka kod Drača (1081.) je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom cara Aleksija I. Komnena (1081. – 1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda.
Novi!!: Normani i Bitka kod Drača (1081.) · Vidi više »
Bitka kod Hastingsa
Tapiserija iz Bayeuxa kronološki opisuje '''Bitku kod Hastingsa''', ovdje normanska flota plovi prema Engleskoj. Viliamov polubrat biskup Odo juriša na konju. Haroldova smrt. Vilim Osvajač sa svojim konjanicima. Vilim kao Pobjednik. Bitka kod Hastingsa bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.
Novi!!: Normani i Bitka kod Hastingsa · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Normani i Bizant · Vidi više »
Božanstvena komedija
Božanstvena komedija (tal. Commedia, pridjev "božanstvena" ili "divina" kasnije je dodao Giovanni Boccaccio) epski je spjev, koji je napisao Dante Alighieri između 1304. i svoje smrti 1321. To je ujedno i najpoznatije Danteovo djelo, koje se smatra i centralnim epskim spjevom talijanske književnosti, posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka i prvim velikim djelom koje nagovješćuje renesansu.
Novi!!: Normani i Božanstvena komedija · Vidi više »
Bohemund
Bohemund je ime više normanskih (normandijskih) vojvoda.
Novi!!: Normani i Bohemund · Vidi više »
Bohemund I.
Zamišljeni portret Bohemunda iz 1843., djelo Mery-Josepha Blondela. Bohemund I. (engleski Bohemond of Otranto, francuski Bohémond de Tarente) (rođen oko 1057., umro 1111.), sin Roberta Guiscarda; vojvoda od Taranta, istaknuti sudionik Prvoga križarskog rata.
Novi!!: Normani i Bohemund I. · Vidi više »
Bohemund II.
Folis Bohemunda II. Bohemund II (1107.–veljača 1130.), knez Antiohije od 1119.
Novi!!: Normani i Bohemund II. · Vidi više »
Bohemund III.
Bohemund III. Bohemund III. poznat pod nadimcima Dijete ili Mucavac (engleski Bohemond the Child ili Stammerer, francuski Bohémond le Bambe ili le Baube) (1145. – 1201.), knez Antiohije od 1163.
Novi!!: Normani i Bohemund III. · Vidi više »
Bohemund IV.
Grb Bohemundove obitelji Poitiersa Bohemund IV.
Novi!!: Normani i Bohemund IV. · Vidi više »
Bohemund V.
Denar Bohemunda V.: +BOAMVNDVS +ANTIOCHIA Bohemund V. (1198.–siječanj 1252.), knez Antiohije i grof Tripolija od 1233.
Novi!!: Normani i Bohemund V. · Vidi više »
Bohemund VI.
Grb Bohemundove obitelji Poitiersa Bohemund VI. (1237. – 1275.), knez Antiohije (1252. – 1268.) i grof Tripolija (1252. – 1275.). Sin Bohemunda V. i Lucije.
Novi!!: Normani i Bohemund VI. · Vidi više »
Bohemund VII.
Grb Bohemundove obitelji Poitiersa Bohemund VII. (umro 19. listopada 1287.), grof Tripolija od 1275.
Novi!!: Normani i Bohemund VII. · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Normani i Bospor · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Normani i Brindisi · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Normani i Britanski otoci · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Normani i Burgundija · Vidi više »
Carica Matilda
Matilda († 10. rujna 1167.) bila je kći engleskog kralja Henrika I. i Matilde Škotske.
Novi!!: Normani i Carica Matilda · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Normani i Carigrad · Vidi više »
Celestin III.
Celestin III., rođen kao Giacinto Bobone, papa od 30. ožujka 1191. do 8. siječnja 1198. godine.
Novi!!: Normani i Celestin III. · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Normani i Damask · Vidi više »
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Normani i Dante Alighieri · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Normani i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Novi!!: Normani i Dinastija Capet · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Normani i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Normani i Drač · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Normani i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Eduard III. Ispovjednik
Eduard III.
Novi!!: Normani i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Normani i Englezi · Vidi više »
Ethelred II. Nespremni
Ethelred II.
Novi!!: Normani i Ethelred II. Nespremni · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Normani i Feud · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Normani i Feudalizam · Vidi više »
Filip I. Francuski
Filip I. (franc. Philippe Ier) (23. svibnja 1052. ‒ 29. srpnja 1108.) bio je kralj Francuske, sin Henrika I. Francuskog i Ane Kijevske.
Novi!!: Normani i Filip I. Francuski · Vidi više »
Filip II., kralj Francuske
Filip II., kralj Francuske Filip II.
Novi!!: Normani i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Normani i Franačka · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Normani i Francuski jezik · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Normani i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Normani i Grgur VII. · Vidi više »
Hadrijan IV.
Hadrijan IV., rođen kao Nikolas Breakspear, papa od 4. prosinca 1154. do 1. rujna 1159. godine.
Novi!!: Normani i Hadrijan IV. · Vidi više »
Harold II., kralj Engleske
Harold II. (oko 1020. – 1066.), engleski kralj.
Novi!!: Normani i Harold II., kralj Engleske · Vidi više »
Hauteville
Grb obitelji Hauteville. Dinastija Hauteville (čitaj: Otvil) je normanska vlastelska obitelj koja je vladala Sicilijom i južnom Italijom (Apulija, Kalabrija) od 1059.
Novi!!: Normani i Hauteville · Vidi više »
Henrik I., engleski kralj
Henrik I. (1068. — 1. prosinca 1135.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Normani i Henrik I., engleski kralj · Vidi više »
Henrik I., kralj Francuske
Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Normani i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Normani i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Normani i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik V. (* 1086., vjerojatno 11. kolovoza, † 23. svibnja 1125. u Utrechtu) bio je kralj i car Svetog Rimskog Carstva od 1106. (protukralj od 1098.), rimsko-njemački car (1111. – 1125.), sin cara Henrika IV.
Novi!!: Normani i Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Car Henrik VI. i Konstancija, kraljica Sicilije (iz ''Liber ad honorem Augusti'' Petrusa de Ebula, 1196.) Henrik VI. iz dinastije Hohenstaufen (Nijmegen, jesen 1165. – Messina, 28. rujna 1197.) bio je rimsko-njemački kralj od 1169.
Novi!!: Normani i Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Honorije II.
Honorije II., papa od 15. prosinca 1124. do 13. veljače 1130. godine.
Novi!!: Normani i Honorije II. · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Normani i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hugo Capet, kralj Francuske
Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).
Novi!!: Normani i Hugo Capet, kralj Francuske · Vidi više »
Inocent II.
Inocent II., papa od 14. veljače 1130. do 24. rujna 1143. godine.
Novi!!: Normani i Inocent II. · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Normani i Isus · Vidi više »
Ivan II. Komnen
Ivan II.
Novi!!: Normani i Ivan II. Komnen · Vidi više »
Ivana Engleska
Ivana Engleska (eng. Joanna, Joan) (1165. – 4. rujna 1199.) je bila kraljica Sicilije.
Novi!!: Normani i Ivana Engleska · Vidi više »
Izak II. Angel
Izak II. Angel Izak II.
Novi!!: Normani i Izak II. Angel · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Normani i Jeruzalem · Vidi više »
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Novi!!: Normani i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Normani i Jylland · Vidi više »
Kalabrija
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.
Novi!!: Normani i Kalabrija · Vidi više »
Karlo III., kralj Franačke
Karlo III.
Novi!!: Normani i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Normani i Karlo Veliki · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Normani i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Normani i Kmetstvo · Vidi više »
Kneževina Antiohija
Kneževina Antiohija bila je križarska država koja je postojala na području današnje sjeverne Sirije i južne Turske.
Novi!!: Normani i Kneževina Antiohija · Vidi više »
Knjiga Sudnjeg dana
List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066. Popis, za čije je sastavljanje najzaslužniji Vilim I. Osvajač, obuhvaćao je sve grofovije u Engleskoj, a u kojem je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo" (Anglosaska kronika).
Novi!!: Normani i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: Normani i Knut Veliki · Vidi više »
Konstancija, kraljica Sicilije
Konstancija Sicilska (Costanza di Sicilia, Konstancija od Hautevillea) (2. studenog 1154. — 27. studenog 1198.) bila je princeza i kraljica Sicilije.
Novi!!: Normani i Konstancija, kraljica Sicilije · Vidi više »
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Novi!!: Normani i Kraljevina Sicilija · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Normani i Križarski ratovi · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Normani i Langobardi · Vidi više »
Larisa (grad u Grčkoj)
Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise.
Novi!!: Normani i Larisa (grad u Grčkoj) · Vidi više »
Lombardski savez
Memorijalna ploča Saveza u Pontidi Lombardski savez ili Lombardska liga bio je politički savez gradova Sjeverne Italije, osnovan oko 1167. Cilj saveza bio je zajedničko suprotstavljanje Fridriku I. Barbarossi, koji je htio uspostaviti snažnu carsku vlast u Italiji, za vrijeme svojih borbi protiv papa i samostalnih talijanskih gradova komuna.
Novi!!: Normani i Lombardski savez · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Normani i London · Vidi više »
Lotar III. Saksonac
Pečat Lotara III. na jednoj ispravi iz godine 1131. Lotar III. (* lipanj 1075.; † 4. prosinca 1137. u Breitenwangu, Tirol), zvan i Lothar von Supplinburg ili Lotar Saksonac; rimsko-njemački kralj od 1125., rimsko-njemački car (1133. – 1137.).
Novi!!: Normani i Lotar III. Saksonac · Vidi više »
Luj IV., kralj Zapadne Franačke
Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.
Novi!!: Normani i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »
Luj VII., kralj Francuske
Luj VII., poznat pod pridjevkom Mladi (1120. – Pariz, 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137. – 1180. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Normani i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »
Magna charta libertatum
Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.
Novi!!: Normani i Magna charta libertatum · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Normani i Malta · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Normani i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Normani i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Monreale
Monreale (sicilijanski: Murriali) je grad i istoimena općina u sjevernoj Sicilijanskoj pokrajini Palermo, oko 7 km južno od grada Palerma.
Novi!!: Normani i Monreale · Vidi više »
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Novi!!: Normani i Muhamed Al-Idrisi · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Normani i Napulj · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Normani i Normandija · Vidi više »
Normanska dinastija
Grb vojvodstva Normandije Normanska dinastija ili Rolonidi je uobičajeno ime za normanske plemiće koji su bili grofovi Rouena i vojvode Normandije, a nakon normanskog osvajanja Engleske (1066.) engleski kraljevi. Dinastija je trajala do 1154., kada je na vlast došla dinastija Plantagenet.
Novi!!: Normani i Normanska dinastija · Vidi više »
Normansko osvajanje Engleske
Glavne bitke tijekom normanskih osvajanja. Normansko osvajanje Engleske je osvajanje engleskog kraljevstva, koje je izveo Vilim Osvajač 1066.
Novi!!: Normani i Normansko osvajanje Engleske · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Normani i Norvežani · Vidi više »
Oleg, veliki knez Kijeva
Kijevski knez Oleg i njegov konj, autor: Viktor Vasnecov (1899.) Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej, norv. Helgi) (? - 912./913.), srednjovjekovni novgorodski (od 879.) i kijevski knez (od 882.) varjaškog porijekla.
Novi!!: Normani i Oleg, veliki knez Kijeva · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Normani i Orkneyski otoci · Vidi više »
Otok Man
20px Man preusmjerava ovdje.
Novi!!: Normani i Otok Man · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Normani i Palermo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Normani i Pariz · Vidi više »
Perfidnost
Perfidnost (lat. perfidia) ili zlobnost odnosno lukavost, lažljivost, neiskrenost, podmuklost, je ljudska osobina u kojoj neka osoba prikriva svoje prave osjećaje i namjere od drugih osoba.
Novi!!: Normani i Perfidnost · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Normani i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Poitiers
sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.
Novi!!: Normani i Poitiers · Vidi više »
Poitiers od Antiohije
Grb Poitiersa od Antiohije. Dinastija Poitiers od Antiohije je ogranak obitelji Potiers (čitaj: Poatje), francuske vlastelske obitelji, koja je vladala Poitiersom (kao grofovi) i Akvitanijom (kao vojvode) od IX.
Novi!!: Normani i Poitiers od Antiohije · Vidi više »
Povijest Francuske
Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.
Novi!!: Normani i Povijest Francuske · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Normani i Prvi križarski rat · Vidi više »
Raymond od Poitiersa
Raymond prima Luja VII. u Antiohiju. Prikaz bitke kod Inaba, 15. stoljeće Pronalaženje Raymondovog trupla ispod mnoštva turskih trupla. Raymond (engleski Raymond of Poitiers, francuski Raimond de Poitiers) (1099. – 29. lipnja 1149.), čitaj Remon od Poatjea, knez Antiohije od 1136.
Novi!!: Normani i Raymond od Poitiersa · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Normani i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Rikard I., vojvoda Normandije
Rikardov spomenik u Falaisu. Rikard I. Neustrašivi (engleski Richard the Fearless, francuski Richard sans Peur) (oko 932. – 996.), vojvoda od Normandije (942. – 996.), sin Vilima I. Dugog mača.
Novi!!: Normani i Rikard I., vojvoda Normandije · Vidi više »
Rikard II., normanski vojvoda
Rikardov spomenik u Fallaisu. Rikard II.
Novi!!: Normani i Rikard II., normanski vojvoda · Vidi više »
Rikard III., normanski vojvoda
Rikard Rikard III. (997./1001. – 1027.) bio je normanski vojvoda.
Novi!!: Normani i Rikard III., normanski vojvoda · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Normani i Rim · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Normani i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rjurik
Rjurik (? - Novgorod, 879.), varjaški i novgorodski knez, utemeljitelj kneževske i carske dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Normani i Rjurik · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: Normani i Robert Guiscard · Vidi više »
Robert I., kralj Francuske
Robert I. (15. kolovoza 866. – 15. lipnja 923.) bio je francuski vojvoda i francuski protukralj.
Novi!!: Normani i Robert I., kralj Francuske · Vidi više »
Robert I., vojvoda Normandije
Robert I. Veličanstveni (Robert the Magnificent, Robert le Magnifique) (22. lipnja 1000. – 1.-3. srpnja 1035.), vojvoda od Normandije (1027. – 1035.). Mlađi sin Rikarda II. i otac Vilima I. Nakon smrti oca (1026.), Robert se borio za vojvodstvo sa svojim starijim bratom i legalnim nasljednikom Rikardom III. Nakon Rikardove smrti, Robert je posato jak vladar.
Novi!!: Normani i Robert I., vojvoda Normandije · Vidi više »
Robert II., kralj Francuske
Robert II.
Novi!!: Normani i Robert II., kralj Francuske · Vidi više »
Robert II., vojvoda Normandije
Robert II. (oko 1051./1054. – 10. veljače 1134.) je bio normandijski vojvoda.
Novi!!: Normani i Robert II., vojvoda Normandije · Vidi više »
Roger Borsa
''Follis'' Rogera Borse iz Salerna. Roger Borsa, normanski vojvoda Apulije (?, oko 1060. – ?, 1111.). Vladao je od 1085.
Novi!!: Normani i Roger Borsa · Vidi više »
Roger I.
Roger, prikazan na svom bakrenom novcu (trifolar), kovanom u Miletu. Roger I., normanski vojvoda i grof od Sicilije (Hauteville-la-Guichard, oko 1031. – Mileto, 22. VI. 1101.). Osvojio je Siciliju od Saracena 1060.
Novi!!: Normani i Roger I. · Vidi više »
Roger II.
Detalj mozaika iz Palerma, Roger II. prima krunu od Krista. Natpis ''Rogerios Rex'' napisan je grčkim pismom. Roger II, normanski vojvoda, grof i prvi kralj Sicilije (Mileto, 22. prosinca 1095. – Palermo, 26. veljače 1154.). Grof Sicilije od 1101.
Novi!!: Normani i Roger II. · Vidi više »
Roger od Salerna
Novac Rogera od Salerna. Roger (umro 28. lipnja, 1119., Antiohija, današnja Turska), normanski knez križarske države Kneževine Antiohije (1112. – 1119.), koja je tada bila na vrhuncu moći.
Novi!!: Normani i Roger od Salerna · Vidi više »
Rolon
Rolonov spomenik u Falaisu. Rolon, također nazivan Rolf ili Rou, francuski Rollon, straonorveški Hrólfr (?, 846. ili 860. – Normandija, oko 932.), skandinavski ratnik, koji je osnovao vojvodstvo Normandija.
Novi!!: Normani i Rolon · Vidi više »
Rouen
Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.
Novi!!: Normani i Rouen · Vidi više »
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
Novi!!: Normani i Saladin · Vidi više »
Salerno
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.
Novi!!: Normani i Salerno · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: Normani i Saraceni · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Normani i Seldžuci · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Normani i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Normani i Sicilija · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Normani i Skandinavija · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Normani i Solun · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Normani i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Normani i Sredozemno more · Vidi više »
Stjepan, engleski kralj
Stjepan, poznat i kao Stjepan od Bloisa († 25. listopada 1154.) bio je engleski kralj od 1135. godine do svoje smrti.
Novi!!: Normani i Stjepan, engleski kralj · Vidi više »
Sven I. Rašljobradi
'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.
Novi!!: Normani i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Normani i Sveta Zemlja · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Normani i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tabula Rogeriana
Kitab Rudjdjar (dosl. "Ruđerova knjiga" na arapskom) ili Tabula Rogeriana (dosl. "Ruđerova ploča" na latinskom), karta svijeta koju je arapski geograf Muhamed Al-Idrisi izradio 1154. godine.
Novi!!: Normani i Tabula Rogeriana · Vidi više »
Tankred Hautevilleski
Zamišljeni portret Tankreda iz 1840., djelo Mery-Josepha Blondela. Tankred Hautevilleski (engleski Tancred of Hauteville, francuski Tancrède de Hauteville) (oko 1075. – 12. prosinca 1112., Antiohija, današnja Turska), čitaj: Tankred Otvilski, knez Galileje, regent Antiohije i Edese, jedan od vođa I. križarskog rata.
Novi!!: Normani i Tankred Hautevilleski · Vidi više »
Tankred iz Leccea
Tankredov portret iz ''Knjige o časti Caru, ili o sicilskim prilikama'', 1196. Tankred iz Leccea (talijanski Tancredi) (umro 20. veljače, 1194., Palermo), kralj Sicilije od 1189.
Novi!!: Normani i Tankred iz Leccea · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: Normani i Treći križarski rat · Vidi više »
Tripolitanija
Libije Tripolitanija (grčki: Tripolis, „tri grada“; arapski: طرابلس, Tarabulus) je regija na sjeverozapadu Libije, koja je uz Kirenaiku na istoku i Fezan na jugu jedna od tri povijesne libijske pokrajine.
Novi!!: Normani i Tripolitanija · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Normani i Tunis · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Normani i Urban II. · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Normani i Uskrs · Vidi više »
Varjazi
Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.
Novi!!: Normani i Varjazi · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Normani i Vikinzi · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Normani i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vilim I., kralj Sicilije
Vilim I. Loši, normanski kralj Sicilije. Vilim I. Loši (engleski William The Bad, talijanski Guglielmo Il Malo) (1120. – 7. svibnja, 1166., Palermo, Sicilija), normanski kralj Sicilije.
Novi!!: Normani i Vilim I., kralj Sicilije · Vidi više »
Vilim I., vojvoda Normandije
Vilimov spomenik u Falaisu. Vilim I. Dugi Mač (engleski William Longsword, francuski Guillaume Longue-épée) (oko 893. – Pikardija, 17. prosinca 942.) drugi vojvoda od Normandije (927. – 942.). Rolonov sin i nasljednik, neprestano je nastojao proširiti svoj teritorij, osvajanjem ili iziskivanjem nove zemlje od francuskog kralja na osnovi štovanja.
Novi!!: Normani i Vilim I., vojvoda Normandije · Vidi više »
Vilim II., engleski kralj
Vilim II.
Novi!!: Normani i Vilim II., engleski kralj · Vidi više »
Vilim II., kralj Sicilije
monrealsku katedralu Blaženoj Djevici Mariji. iste katedrale, čiji je Vilim graditelj. Vilim II.
Novi!!: Normani i Vilim II., kralj Sicilije · Vidi više »
Vojvodstvo Normandija
Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.
Novi!!: Normani i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »
Zapadna Franačka
Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.
Novi!!: Normani i Zapadna Franačka · Vidi više »
1013.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1013. · Vidi više »
1016.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1016. · Vidi više »
1035.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1035. · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1042. · Vidi više »
1047.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1047. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1066. · Vidi više »
1072.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1072. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1078. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1085. · Vidi više »
1087.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1087. · Vidi više »
1089.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1089. · Vidi više »
1091.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1091. · Vidi više »
1096.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1096. · Vidi više »
1097.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1097. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1100. · Vidi više »
1106.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1106. · Vidi više »
1125.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1125. · Vidi više »
1134.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1134. · Vidi više »
1135.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1135. · Vidi više »
1141.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1141. · Vidi više »
1148.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1148. · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1154. · Vidi više »
1167.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1167. · Vidi više »
1194.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1194. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 1204. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Normani i 1900. · Vidi više »
942.
Bez opisa.
Novi!!: Normani i 942. · Vidi više »
