Brže od pregledniku!
190 odnosi: Adela Burgundska, Alkalije, Arapi, Arapski jezik, Azbest, Španjolska, Švedska, Četinjače, Četvorni metar, Čovjek, Bagasa, Bagdad, Bambus, Baze (kemija), Biblija, Bijeljenje, Biljke, Bizant, Bjelogorica, Bjelokost, Bojilo, Bor, Bor (biljni rod), Breza, Bukva, Celuloza, Cigareta, Civilizacija, Crtež, Damask, Dizajn, Dokument, Drevni Egipat, Drvenjača, Dudov svilac, Elastičnost, Električni izolator, Električni kondenzator, Elektromotorni pogon, Elektronički papir, Enciklopedija, Esparto, Europa, Faza, Filtar, Finska, Fotosinteza, Francuska, Glukoza, Grčki jezik, ..., Gustoća, Hemiceluloza, Hidroliza, Higroskopnost, Impregnacija, Industrija, Italija, Japanci, Ječam, Jednogodišnji suncokret, Jela, Juta, Kairo, Kanada, Karton, Keljivo, Kemijska tvar, Kemijska veza, Kenaf, Kilogram, Kiseline, Knez, Knjiga, Konoplja, Konstantin IX. Monomah, Korejci, Koritasti mlin, Kreda, Križarski ratovi, Kukuljica, Kultura, Kvaliteta, Kvarc, Lan, Latinski jezik, Leonardo da Vinci, Lignin, Listovi (razdvojba), Masa, Masti, Materijal, Metar, Mikroskop, Minerali (nutrijenti), Misao, Mjerni instrument, Mljevenje, Natrijev hidroksid, Njemačka, Njemački jezik, Norveška, Novčanica, Novine, Novinski papir, Obična breza, Organska kemija, Otapalo, Otpad, Otpadni papir, Pakiranje, Palermo, Pamuk, Papirni stroj, Papirus, Papirus (biljna vrsta), Pšenica, Pergament, PH, Pigment, Pisanje, Pismenost, Plin, Poliester, Polietilen, Polimer, Polisaharidi, Povijest, Proizvodnja, Proizvodnja papira, Punilo, Računalo, Radionica, Refleksija, Relativna molekulska masa, Riža, Ribarska mreža, Rusija, Samarkand, Savijanje, Sicilija, Sintetika, Sirovine, Sisal, Sito, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Afrika, Slama, Smola, Smreka, Srednja Azija, Stabljika, Stablo, Stakleno vlakno, Standard, Stanična stijenka, Strojevi, Sušenje, Sud, Suspenzija (kemija), Svjetlost, Tehnika, Tehnologija drevne Kine, Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu, Tekstilna industrija, Temperatura, Tijesak, Tisak, Tiskara, Tiskarstvo, Tona, Topola, Trajnice, Trave, Tropi, Trska, Tvrtka, Ugljikohidrati, Vaga, Valencia (pokrajina), Vapno, Vlažnost zraka, Vlaga, Vlakno, Vodena para, Vosak, Vrsta, Zemlja, Zid, Zob, 1811.. Proširite indeks (140 više) »
Adela Burgundska
Vitraj sv. Adele. Sveta Adela Burgundska (njem. Adelheid von Burgund, franc. Adélaïde de Bourgogne), poznata i kao Adela od Italije (engl. Adelaide of Italy) ili Adela od Svetog Carstva (franc. Adélaïde du saint Empire), carica Svetog Rimskog Carstva i supruga Otona I. Velikog, najznačajnija žena 10. stoljeća.
Novi!!: Papir i Adela Burgundska · Vidi više »
Alkalije
Alkalije (arap. al-qilw: potaša), hidroksidi i oksidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala, u prvome redu hidroksidi natrija i kalija, tvari kojih vodene otopine (lužine) djeluju lužnato (pH vrijednost veća od 7).
Novi!!: Papir i Alkalije · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Papir i Arapi · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Papir i Arapski jezik · Vidi više »
Azbest
Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa Azbest (starogrčki: ἄσβεστος, asbestos;„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti mineral (kao pamučna vlakna) iz skupine silikata (kalcijevih, magnezijevih i željeznih).
Novi!!: Papir i Azbest · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Papir i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Papir i Švedska · Vidi više »
Četinjače
Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.
Novi!!: Papir i Četinjače · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Papir i Četvorni metar · Vidi više »
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Novi!!: Papir i Čovjek · Vidi više »
Bagasa
šećerne trske u mjestu Engenho da Calheta, Madeira. Bagasa pada dolje u kanal gdje ga prenosi pokretna traka dalje. šećerane u Proserpineu (Queensland). Na svakih 10 tona stabljika šećerne trske dobiva se otprilike 3 tone mokre bagase. Bagasa je naziv za zaostala suha vlakna šećerne trske (biomasa šećerne trske) koja se mogu iskoristiti na više načina: za dobivanje vodene pare potrebne za proizvodnju šećera ili se koristi kod peći za sušenje, za proizvodnju papira, za zagrtanje biljaka ili kao sirovina za neke kemikalije.
Novi!!: Papir i Bagasa · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Papir i Bagdad · Vidi više »
Bambus
Bambus (lat. Bambusa) je rod biljaka iz porodica trava (Poaceae) s preko 150 vrsta.
Novi!!: Papir i Bambus · Vidi više »
Baze (kemija)
Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.
Novi!!: Papir i Baze (kemija) · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Papir i Biblija · Vidi više »
Bijeljenje
vodikovom peroksidu H2O2. m2). Bijeljenje je postizanje bjeline i ljepšeg izgleda materijala, poluproizvoda i proizvoda uklanjanjem neugledne boje s pomoću različitih kemijskih sredstava, takozvanih bjelila.
Novi!!: Papir i Bijeljenje · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Papir i Biljke · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Papir i Bizant · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Papir i Bjelogorica · Vidi više »
Bjelokost
Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.
Novi!!: Papir i Bjelokost · Vidi više »
Bojilo
Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.
Novi!!: Papir i Bojilo · Vidi više »
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Novi!!: Papir i Bor · Vidi više »
Bor (biljni rod)
Bor (lat. Pinus), velik i značajan biljni rod iz porodice borovki, jedini rod u potporodici Pinoideae.
Novi!!: Papir i Bor (biljni rod) · Vidi više »
Breza
Breza (lat. Betula), biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki.
Novi!!: Papir i Breza · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Papir i Bukva · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Papir i Celuloza · Vidi više »
Cigareta
Cigareta Cigareta (fr. cigarette - mala cigara) je proizvod koji se pravi od prethodno prerađenih (prečišćenih) i konačno isječenih listova duhana, koji su čvrsto umotani u papirni valjak (obično manji od 120 mm u dužini i 10 mm u širini).
Novi!!: Papir i Cigareta · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Papir i Civilizacija · Vidi više »
Crtež
Leonarda da Vincija crvenom kredom Crtež je grafički prikaz oblika na nekoj površini.
Novi!!: Papir i Crtež · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Papir i Damask · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Papir i Dizajn · Vidi više »
Dokument
Dokument sadrži informacije.
Novi!!: Papir i Dokument · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Papir i Drevni Egipat · Vidi više »
Drvenjača
Prikaz dobivanja drvenjače. Vlakna drvenjače. Pilana. Skladištenje drvne mase. Nekoliko kristala korunda. Brušenje drveta izvodi se na strojevima za brušenje. Poslije procesa brušenja drvenjača se odvodi na odvajanje ili sortiranje vodikovom peroksidu H2O2. Koritasti mlin ili holender. Drvenjača je sirovina za proizvodnju običnijih vrsta papira.
Novi!!: Papir i Drvenjača · Vidi više »
Dudov svilac
Dudov svilac (lat. Bombyx mori) je bjelkasti leptir iz porodice pravih prelaca ili svilaca (lat. Bombycidae).
Novi!!: Papir i Dudov svilac · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Papir i Elastičnost · Vidi više »
Električni izolator
plastičnim materijalom. željezničkog prometa. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Električni izolator, u fizici, je tvar koja ima vrlo malenu električnu provodnost (dielektrik; izolacijski materijali) a u elektrotehnici, konstrukcijski je dio električnih vodova, te energetskih i telekomunikacijskih postrojenja, koji nosi i učvršćuje električne vodiče i ujedno ih električki izolira od ostalih dijelova konstrukcije.
Novi!!: Papir i Električni izolator · Vidi više »
Električni kondenzator
Različite vrste električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Prvi opisani električni kondenzator je nazvan Leidenska boca iz 1745. Pločasti električni kondenzator. Kondenzator promjenjivog kapaciteta. Blok kondenzatori su kondenzatori stalnog kapaciteta. tantalom. Elektrokemijski kondenzatori vrlo velikih kapaciteta ili superkondenzatori. Pri paralelnom spajanju spoje se međusobno sve plus obloge pojedinih kondenzatora i sve minus obloge. Pri serijskom spajanju spoji se minus pol jednog kondenzatora s plus polom drugog kondenzatora. Električni kondenzator (njem. Kondensator, prema lat. condensare: zbiti, zgusnuti) je dio (element) električnoga strujnoga kruga kojemu je osnovno svojstvo sposobnost pohrane energije u obliku električnoga naboja razdvojenoga priključenjem električnoga napona između dviju vodljivih ploha (elektrode), međusobno odvojenih nevodljivim slojem (električni izolator ili dielektrik).
Novi!!: Papir i Električni kondenzator · Vidi više »
Elektromotorni pogon
Elektromotorni pogon je pokretanje radnog stroja pogonskim elektromotorom.
Novi!!: Papir i Elektromotorni pogon · Vidi više »
Elektronički papir
Čitač e-knjiga opremljen zaslonom za elektronički papir Elektronički papir, koji se još naziva i e-papir, zaslonska je tehnologija dizajnirana da oponaša izgled obične tinte i papira.
Novi!!: Papir i Elektronički papir · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Papir i Enciklopedija · Vidi više »
Esparto
Magarac s tradicionalnim korpama od esparta. Esparto (španj.) je naziv za biljne vrste Stipa tenacissima i Lygeum spartum iz porodice trava (lat. Poaceae).
Novi!!: Papir i Esparto · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Papir i Europa · Vidi više »
Faza
Faza (starogrčki phasis - „manifestacija“) može značiti.
Novi!!: Papir i Faza · Vidi više »
Filtar
Filtar (srednjovjekovni lat. filtrum: cjedilo filtar, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Papir i Filtar · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Papir i Finska · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Papir i Fotosinteza · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Papir i Francuska · Vidi više »
Glukoza
grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.
Novi!!: Papir i Glukoza · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Papir i Grčki jezik · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Papir i Gustoća · Vidi više »
Hemiceluloza
biljaka (hemiceluloza je zelene boje). Najčešći molekularni oblik hemiceluloze. Hemiceluloza je heterogena skupina dugolančastih polisaharida koji se razlikuju od celuloze.
Novi!!: Papir i Hemiceluloza · Vidi više »
Hidroliza
Hidroliza je razgradnja (raspad, cijepanje) molekula kovalentnih složenih kemijskih spojeva u reakciji s vodom, kidanjem kovalentnih veza, pri čemu se vodikov ion (atom) iz vode spaja s jednim, a hidroksidni ion (hidroksilna skupina) s drugim produktom raspada (proizvodom cijepanja).
Novi!!: Papir i Hidroliza · Vidi više »
Higroskopnost
Higroskopnost je svojstvo čvrstih ili tekućih tvari da upijaju ili zadržavaju vodu iz okoline.
Novi!!: Papir i Higroskopnost · Vidi više »
Impregnacija
°C (lijevo), 190 ° C, neobrađeno (crvena jezgra). Rotor i stator elektromotora. Impregnacija (kasnolat. impraegnare: natopiti, navlažiti; oploditi) je prožimanje, promakanje poroznih čvrstih materijala (drva, papira, tekstila, kože) prikladnim impregnacijskim sredstvima (otopinama, emulzijama, suspenzijama) radi zaštite (od vlage, atmosferilija, štetočina, plijesni, gljivica), stvaranja otpornosti (na primjer prema vatri) ili poboljšanja svojstava (na primjer nepropusnosti za vodu), a time i radi povećanja njihove trajnosti.
Novi!!: Papir i Impregnacija · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Papir i Industrija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Papir i Italija · Vidi više »
Japanci
Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku.
Novi!!: Papir i Japanci · Vidi više »
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Papir i Ječam · Vidi više »
Jednogodišnji suncokret
Jednogodišnji suncokret (džirasol, sunčanica, suncogled, Helianthus annuus), vrsta biljke iz roda suncokreta čije botaničko ime Helianthus potječe od grčkih riječi helios (sunce) i anthos (cvijet) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika.
Novi!!: Papir i Jednogodišnji suncokret · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Papir i Jela · Vidi više »
Juta
Juta Juta je vlakno koje se dobiva iz stabljika biljaka Corchorus capsularis i Corchorus olitorius Corchorus.
Novi!!: Papir i Juta · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Papir i Kairo · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Papir i Kanada · Vidi više »
Karton
Različite vrste kartona. Stroj za izradu papira. Cijevi od kartona, koje zahtijevaju visoku krutost. hidroizolacije na ravnim krovovima. Ljepenka za pakiranje. površinske mase od kartona. Karton je debela vrsta papira najčešće gramature od 200 do 500 g/m2.
Novi!!: Papir i Karton · Vidi više »
Keljivo
Za keljenje u masi najčešće se koristi kolofonij. Za keljenje se može koristiti i kožno tutkalo. formulu Al2(SO4)3. Tekući silikon. Keljivo se koristi u proizvodnji papira i dodaje na površinu već gotove papirne vrpce ili u papirnu suspenziju prije stvaranja vrpce na situ.
Novi!!: Papir i Keljivo · Vidi više »
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Novi!!: Papir i Kemijska tvar · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Papir i Kemijska veza · Vidi više »
Kenaf
Kenaf (gambo-konoplja, Java-juta, javanska juta, gambo konoplja, bombajska konoplja, Hibiscus cannabinus, perz. kanaf) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezovki (Malvaceae).
Novi!!: Papir i Kenaf · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Papir i Kilogram · Vidi više »
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Novi!!: Papir i Kiseline · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Papir i Knez · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Papir i Knjiga · Vidi više »
Konoplja
Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.
Novi!!: Papir i Konoplja · Vidi više »
Konstantin IX. Monomah
Konstantin IX.
Novi!!: Papir i Konstantin IX. Monomah · Vidi više »
Korejci
Tradicionalna korejska odjeća Korejci su narod koji pripada istočnoj Aziji s oko 71 milijuna stanovnika (postoje i navodi koji barataju s bitno većim brojem pripadnika) prije svega u Koreji, gdje čine 79.8% ukupnog stanovništva.
Novi!!: Papir i Korejci · Vidi više »
Koritasti mlin
Starinjski koritasti mlin ili holender. Koritasti mlin ili holender. Koritasti mlin ili holender. mljevenja. Koritasti mlin ili holender je stroj za mljevenje celuloznih vlakanaca koji se koristi u pripremi za proizvodnju papira.
Novi!!: Papir i Koritasti mlin · Vidi više »
Kreda
Kreda može značiti.
Novi!!: Papir i Kreda · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Papir i Križarski ratovi · Vidi više »
Kukuljica
Kukuljice pčele medarice ''(Apis mellifera)'' Zapredak dudova svilca '' (Bombyx mori) '' Kukuljica kornjaša ''(Melolontha melolontha)'' Kukuljica je razvojna faza preobrazbe ličinke u odrasli oblik.
Novi!!: Papir i Kukuljica · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Papir i Kultura · Vidi više »
Kvaliteta
Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.
Novi!!: Papir i Kvaliteta · Vidi više »
Kvarc
Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.
Novi!!: Papir i Kvarc · Vidi više »
Lan
Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).
Novi!!: Papir i Lan · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Papir i Latinski jezik · Vidi više »
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Novi!!: Papir i Leonardo da Vinci · Vidi više »
Lignin
Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu.
Novi!!: Papir i Lignin · Vidi više »
Listovi (razdvojba)
* list, vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Papir i Listovi (razdvojba) · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Papir i Masa · Vidi više »
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Novi!!: Papir i Masti · Vidi više »
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Novi!!: Papir i Materijal · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Papir i Metar · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Papir i Mikroskop · Vidi više »
Minerali (nutrijenti)
Minerali nutrijenti ili mineralne hranjive tvari su kemijski elementi potrebni živim organizmima.
Novi!!: Papir i Minerali (nutrijenti) · Vidi više »
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Novi!!: Papir i Misao · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Papir i Mjerni instrument · Vidi više »
Mljevenje
žita. drobilice. mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). Mljevenje je operacija procesne tehnike koja primjenjuje vanjsku silu (gnječenje, udaranje i (ili) trenje) za smanjenje čestica čvrstoga materijala do potrebne veličine.
Novi!!: Papir i Mljevenje · Vidi više »
Natrijev hidroksid
Natrijev hidroksid je bijel i higroskopan kristal koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju. Natrijev hidroksid je bijela neprozirna higroskopna kristalna kruta tvar, koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju.
Novi!!: Papir i Natrijev hidroksid · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Papir i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Papir i Njemački jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Papir i Norveška · Vidi više »
Novčanica
eura Novčanica je uglavnom pravokutni, dvostrani papir koji je izdan prema zakonu određene države.
Novi!!: Papir i Novčanica · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Papir i Novine · Vidi više »
Novinski papir
Hrvatske novine. Novinski papir se izrađuje u velikim koturima (valjcima). suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Novinski papir ili roto papir je izrađen od jeftinih vlakana, najčešće drvenjače, obično je slabo bijeljen i strojno gladak.
Novi!!: Papir i Novinski papir · Vidi više »
Obična breza
240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Papir i Obična breza · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Papir i Organska kemija · Vidi više »
Otapalo
Otapalo je kapljevina koja može otapati različite tvari i stvarati otopine.
Novi!!: Papir i Otapalo · Vidi više »
Otpad
Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Novi!!: Papir i Otpad · Vidi više »
Otpadni papir
Europskoj uniji 2003.). Otpadni papir ili stari papir podrazumijeva papirni i kartonski otpadak, otiskan, ispisan ili čist otpadak tiskara, upotrijebljena ambalaža od papira, kartona ili ljepenke različitog sirovinskog sastava, otpadak u procesu prerade papira (rezanje, bušenje rupa i tako dalje), neuvezani ili uvezani zastarjeli ili nepotrebni tiskani materijal (novine, časopisi, poslovne knjige, brošure) i papirni otpaci izdvojeni iz kućnog smeća.
Novi!!: Papir i Otpadni papir · Vidi više »
Pakiranje
Pakiranje je aktivnost koja dobiva sve više pozornosti jer ima važnu ulogu i mnoge funkcije.
Novi!!: Papir i Pakiranje · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Papir i Palermo · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Papir i Pamuk · Vidi više »
Papirni stroj
Papirni stroj s dugim sitom je danas najvažniji stroj za proizvodnju papira.
Novi!!: Papir i Papirni stroj · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Papir i Papirus · Vidi više »
Papirus (biljna vrsta)
Papirus (lat. Cyperus papyrus) je biljka iz porodice šiljovki (lat. Cyperaceae) s mesnatim podankom i bezlisnom stabljikom visokom do 4 metra, promjera do 10 centimetra.
Novi!!: Papir i Papirus (biljna vrsta) · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Papir i Pšenica · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Papir i Pergament · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Papir i PH · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Papir i Pigment · Vidi više »
Pisanje
Pisanje Pisma u svijetu Pisanje je ljudska djelatnost kojom se na nečemu ostavlja trag u vidu simbola (slova, tj. grafema) iz skupa unaprijed utvrđenih znakova (pisma).
Novi!!: Papir i Pisanje · Vidi više »
Pismenost
Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.
Novi!!: Papir i Pismenost · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Papir i Plin · Vidi više »
Poliester
esterske skupine. elektronskim mikroskopom. košulju. tkanine. Struktura idealizirane alkidne smole dobivene iz glicerola i ftalnog anhidrida. Poliester je polimerni materijal koji u makromolekularnim temeljnim odrescima (segmentima) sadrži esterske skupine (–CO–O–).
Novi!!: Papir i Poliester · Vidi više »
Polietilen
Polietilenski granulat. Kalotni model lanca polietilena Polietilen (polieten, politen, alkaten, PE-LD, LDPE, PE-HD, HDPE) je termoplastična masa koja nastaje polimerizacijom etilena.
Novi!!: Papir i Polietilen · Vidi više »
Polimer
pmid.
Novi!!: Papir i Polimer · Vidi više »
Polisaharidi
celuloze Polisaharidi su ugljikohidrati veće molekularne mase i složenije građe, koji se sastoje od velikog broja monosaharida povezanih glikozidnom vezom.
Novi!!: Papir i Polisaharidi · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Papir i Povijest · Vidi više »
Proizvodnja
Proizvodnja je stvaranje jednog proizvoda kroz jedan ili više procesa s ciljem da se proizvod proda.
Novi!!: Papir i Proizvodnja · Vidi više »
Proizvodnja papira
suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. biljaka. Za keljenje u masi najčešće se koristi kolofonij. List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). drevnoj Kini. Dobivanje vlaknaste mase za proizvodnju papira (1947.). vlakana vlaknaste mase za proizvodnju papira. Koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. keljenje se može koristiti i kožno tutkalo. formulu Al2(SO4)3. Tekući silikon. Filtarski papir koji se koristi na primjer za filtar ulja. Titanijev dioksid je najkvalitetniji bijeli pigment u naličima. gline, bjelkasta zemljasta masa, smjesa minerala kaolinita s nešto kremena, svijetloga tinjca (liskuna) i ostatcima neistrošenih glinenaca (feldšpati). Talk ili milovka. Kreda. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer pijesak), 2. izlaz čvrstih čestica, 3. izlaz čiste tekućine. Proizvodnja papira se zasniva na celulozi kao osnovnoj sirovini, a za poboljšanje fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava papira dodaju se keljiva, punila i bojila.
Novi!!: Papir i Proizvodnja papira · Vidi više »
Punilo
Osušeni nalič zelene boje. Punilo je tvar koja se dodaje bojama i lakovima (nalič), kitovima i masama, sintetskim žbukama, umjetnomu mramoru, asfaltu, papiru, gumi, polimernim materijalima, zubnim ispunama, kozmetičkim i drugim proizvodima, a određuje njihova reološka svojstva, mehaničku čvrstoću, tvrdoću, sjaj, propusnost vode i prozirnost, povećavaju masu i snizuju cijenu.
Novi!!: Papir i Punilo · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Papir i Računalo · Vidi više »
Radionica
Radionica s raznim alatima Radionica je radno mjesto s postojećim alatima ili strojevima za proizvodnju ili popravak raznih dobara.
Novi!!: Papir i Radionica · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Papir i Refleksija · Vidi više »
Relativna molekulska masa
Relativna molekulska masa (Mr) je omjer prosječne mase formulske jedinke ili molekule (mf) neke tvari i 1/12 mase atoma nuklida 12C, odnosno '''atomske jedinice mase''' (u): \qquad M_r(X).
Novi!!: Papir i Relativna molekulska masa · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Papir i Riža · Vidi više »
Ribarska mreža
Rakovi u ribarskoj mreži Ribarska mreža je mreža izrađena u svrhu ribolova, odnosno lova na jastoge, škampe i rakove.
Novi!!: Papir i Ribarska mreža · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Papir i Rusija · Vidi više »
Samarkand
Samarkand (uzbečki: Samarqand, tadžički: Самарқанд, perzijski: سمرقند, preko sogdijskog što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini (vilajetu) u središnjem Uzbekistanu s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi.
Novi!!: Papir i Samarkand · Vidi više »
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Novi!!: Papir i Savijanje · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Papir i Sicilija · Vidi više »
Sintetika
Najlonsko vlakno uvećano 40 puta. Kaciga od kevlara. Poliesterska tkanina. vlakana. Sintetika (njem. Synthetik, engl. synthetics, prema grč. συνϑɛτιϰός: prikladan za sastavljanje) je skupni naziv za umjetna vlakna načinjena od sintetskih polimera i za tekstilije koje se od njih izrađuju (pređa, tkanine, pletiva, čipke, netkani tekstil, podne i zidne obloge).
Novi!!: Papir i Sintetika · Vidi više »
Sirovine
Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.
Novi!!: Papir i Sirovine · Vidi više »
Sisal
Sisal (po lučkom gradu Sisalu na Yucatánu) ili sisal-konoplja (lat. Agave sisalana) je biljna vrsta iz porodice šparogovki (lat. Asparagaceae), podrijetlom iz južnog Meksika i srednje Amerike, a uzgaja se pretežno u Brazilu i istočnoj Africi.
Novi!!: Papir i Sisal · Vidi više »
Sito
Metalna sita. Prikaz rada hidrociklona:1. ulaz mješavine tekućine i čvrstih čestica (na primjer pijesak),2. izlaz čvrstih čestica,3. izlaz čiste tekućine. Sito je naprava za odjeljivanje zrna određene veličine iz mase zrnatoga, sipkog materijala.
Novi!!: Papir i Sito · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Papir i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Papir i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Slama
Balirana slama Šešir od slame Slama u širem smislu predstavlja suhe stabljike svih ratarskih kultura a u strogom smislu samo osušene stabljike žitarica (pšenica, raž, ječam...). Sijeno se za razliku od slame proizvodi uglavnom od trava, ili i npr.
Novi!!: Papir i Slama · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Papir i Smola · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Papir i Smreka · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Papir i Srednja Azija · Vidi više »
Stabljika
Presjek zeljaste stabljike Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka.
Novi!!: Papir i Stabljika · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Papir i Stablo · Vidi više »
Stakleno vlakno
Snop staklenih vlakana. Optička vlakna. stakloplastike. Stakleno vlakno je umjetno vlakno dobiveno iz rastaljenoga stakla (taline) izvlačenjem niti i namatanjem na brzorotirajući valjak (filamentna vlakna) ili centrifugalnim postupkom uz puhanje stlačenim zrakom (kratka vlasasta vlakna).
Novi!!: Papir i Stakleno vlakno · Vidi više »
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Novi!!: Papir i Standard · Vidi više »
Stanična stijenka
Stanična stijenka tvorevina je nastala radom protoplasta.
Novi!!: Papir i Stanična stijenka · Vidi više »
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Novi!!: Papir i Strojevi · Vidi više »
Sušenje
Sušenje (ili dehidracija) je uklanjanje kapljevine (npr. vode ili organskog otapala) iz tvari u kojima se ona nalazi u razmjerno malom udjelu.
Novi!!: Papir i Sušenje · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Papir i Sud · Vidi više »
Suspenzija (kemija)
Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju. Obično moraju biti veće od 1 mikrometra.
Novi!!: Papir i Suspenzija (kemija) · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Papir i Svjetlost · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Papir i Tehnika · Vidi više »
Tehnologija drevne Kine
Kineski abak ili računaljka. drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). Najstarija sačuvana knjiga tiskana pomoću čitavih stranica izrezbarenih na drvenim blokovima ''Dharani sutra'' (između 650. i 670.). Knjiga ''Diamond Sutra'' iz 868. konoplje koji se koristio za umatanje, otprilike 100. pr. Kr. Prvi papirnati novac iz 10. stoljeća (''Jiao zi''). dinastije Yuan (1271. – 1368.). dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Magnetni kamen ili prirodno magnetizirani magnetit koji se koristio kod prvih kineskih kompasa. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). sata iz 1088. (''Kozmički stroj''). Kineski zid kod Juyongguana. Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem njihove civilizacije, a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke Huang He (Žuta rijeka).
Novi!!: Papir i Tehnologija drevne Kine · Vidi više »
Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu
Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. otocima Turks i Caicos. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. kemije. Model perzijskog astrolaba iz 18. stoljeća. Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8.
Novi!!: Papir i Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu · Vidi više »
Tekstilna industrija
Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.
Novi!!: Papir i Tekstilna industrija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Papir i Temperatura · Vidi više »
Tijesak
Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.
Novi!!: Papir i Tijesak · Vidi više »
Tisak
* Tisak (tvrtka).
Novi!!: Papir i Tisak · Vidi više »
Tiskara
Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.
Novi!!: Papir i Tiskara · Vidi više »
Tiskarstvo
Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.
Novi!!: Papir i Tiskarstvo · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Papir i Tona · Vidi više »
Topola
Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.
Novi!!: Papir i Topola · Vidi više »
Trajnice
Zumbul je mirisna trajnica s brojnim kultivarima. Trajnice (višegodiđšnje biljke, perene biljke, prema lat. perennis: trajan), višegodišnja je svaka biljka koja postoji nekoliko godina, obično s novim zeljastim rastom iz dijela koji preživi od vegetacijske sezone do vegetacijske sezone.
Novi!!: Papir i Trajnice · Vidi više »
Trave
Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.
Novi!!: Papir i Trave · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Papir i Tropi · Vidi više »
Trska
Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Papir i Trska · Vidi više »
Tvrtka
Tvrtka je naziv pod kojim posluje trgovačko društvo.
Novi!!: Papir i Tvrtka · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Papir i Ugljikohidrati · Vidi više »
Vaga
krakova. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Papir i Vaga · Vidi više »
Valencia (pokrajina)
Pokrajina Valencia Valencia (valencijski: València) je španjolska provincija na istoku zemlje, na istoku autonomne zajednice Valencijske Zajednice.
Novi!!: Papir i Valencia (pokrajina) · Vidi više »
Vapno
Vapneni ciklus. Vapno je cjelokupni naziv za živo (CaO), gašeno (Ca(OH)2) te hidratizirano (stariji naziv hidraulično) vapno.
Novi!!: Papir i Vapno · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Papir i Vlažnost zraka · Vidi više »
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Novi!!: Papir i Vlaga · Vidi više »
Vlakno
Snop optičkih vlakana Vlakno je u razmjeru s dužinom, tanke i fleksibilne strukture.
Novi!!: Papir i Vlakno · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Papir i Vodena para · Vidi više »
Vosak
Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.
Novi!!: Papir i Vosak · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Papir i Vrsta · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Papir i Zemlja · Vidi više »
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Novi!!: Papir i Zid · Vidi više »
Zob
Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).
Novi!!: Papir i Zob · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Papir i 1811. · Vidi više »
