Brže od pregledniku!
168 odnosi: Abraham Lincoln, Afera Watergate, Afganistan, Afrika, Al-Kaida, Alexander Hamilton, Aljaska, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki građanski rat, Američki rat za neovisnost, Američko-meksički rat, Anglo-američki rat, Antanta, Atlantska povelja, Australija, Šveđani, Časna Istočnoindijska kompanija, Bahrein, Bill Clinton, Boston, Massachusetts, Bostonska čajanka, Britansko Carstvo, Buzz Aldrin, Connecticut, Dallas, Teksas, Dan neovisnosti, Dan zahvalnosti, Daytonski sporazum, Delaware, Djelatnik, Dominikanska Republika, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Dwight D. Eisenhower, Ekonomija, Englezi, Europa, Fašizam, Filipini, Florida, Francuska, Francuzi, Franklin Delano Roosevelt, Friedrich List, George H. W. Bush, George W. Bush, George Washington, Georgia, Gerald Ford, Haiti, ..., Han Kinezi, Harry S. Truman, Havaji, Imperijalizam, Indijanci, Irački gerilci, Irak, Iran, Italija, James Monroe, Jamestown, Japan, Jimmy Carter, John F. Kennedy, Južna Karolina, Južna Koreja, Jug SAD-a, Kalifornija, Kastiljci, Katar, Kina, Kolonizacija, Konfederacija Američkih Država, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Kontinentalni kongres, Korejski rat, Kristofor Kolumbo, Ku Klux Klan, Kuba, Kubanska kriza, Kuvajt, Latinska Amerika, Libija, Liga naroda, Louisiana, Luj XVI., kralj Francuske, Lyndon B. Johnson, Marshallov plan, Maryland, Massachusetts, Mihail Gorbačov, Mississippi, Monroeva doktrina, Muammar al-Gaddafi, Nacionalsocijalizam, NATO, Negroidi, Neil Armstrong, New Deal, New Hampshire, New Jersey, New York (razdvojba), Nikaragva, Nizozemci, Njemačka, Normandija, Nova Engleska, Novi Meksiko, Nuklearno oružje, Osama bin Laden, Pamuk, Panamski kanal, Pariz, Pearl Harbor, Havaji, Peking, Pennsylvania, Philadelphia, Plantaža, Plymouth, Poljska, Portoriko, Produktivnost, Prvi svjetski rat, Puritanizam, Rasizam, Rat na Kosovu, Rat protiv terorizma, Rat u Vijetnamu, Rhode Island, Richard Nixon, Robovlasništvo, Ronald Reagan, Rusija, Saddam Hussein, Savezna Republika Jugoslavija, Sedmogodišnji rat, Sile Osovine, Sirovine, Sjedinjene Američke Države, Sjever SAD-a, Sjeverna Amerika, Sjeverna Karolina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Sporazum iz Camp Davida, Strateška obrambena inicijativa, Teheran, Teksas, Tekstil, Theodore Roosevelt, Thomas Jefferson, Tihi ocean, Trgovina, Trumanova doktrina, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav, Velika gospodarska kriza, Velika jezera, Versailles, Vijetnam, Vikinzi, Virginia, Woodrow Wilson, Zaljevski rat, 1783., 2001., 2003.. Proširite indeks (118 više) »
Abraham Lincoln
Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Abraham Lincoln · Vidi više »
Afera Watergate
Watergate Watergate je naziv za jedan od najtežih političkih skandala u američkoj povijesti.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afera Watergate · Vidi više »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afganistan · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Afrika · Vidi više »
Al-Kaida
Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski: القاعدة – al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza islamskih terorističkih organizacija.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Al-Kaida · Vidi više »
Alexander Hamilton
Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Alexander Hamilton · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Aljaska · Vidi više »
Američka deklaracija o neovisnosti
Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »
Američki građanski rat
Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američki građanski rat · Vidi više »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Američko-meksički rat
Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Američko-meksički rat · Vidi više »
Anglo-američki rat
Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Anglo-američki rat · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Antanta · Vidi više »
Atlantska povelja
'''Winston Churchill i Franklin Delano Roosevelt na krstarici Augusta''' Atlantska povelja je dokument potpisan 14. kolovoza 1941.g. u sjevernom Atlantiku na krstarici Prince of Wales.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Atlantska povelja · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Australija · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Šveđani · Vidi više »
Časna Istočnoindijska kompanija
Zastava Istočnoindijske kompanije Grb Istočnoindijske kompanije Časna Istočnoindijska kompanija (eng. Honourable East India Company) je bila dioničko društvo.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Časna Istočnoindijska kompanija · Vidi više »
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bahrein · Vidi više »
Bill Clinton
Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bill Clinton · Vidi više »
Boston, Massachusetts
Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Boston, Massachusetts · Vidi više »
Bostonska čajanka
Litografija Bostonske čajanke Nathaniela Curriera 1846. Bostonska čajanka dogodila se 16. prosinca 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Bostonska čajanka · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Britansko Carstvo · Vidi više »
Buzz Aldrin
Edwin Eugene Aldrin, Jr., (Montclair, New Jersey, 20. siječnja 1930.), američki vojni pilot i astronaut.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Buzz Aldrin · Vidi više »
Connecticut
Connecticut je savezna država na sjeveroistoku SAD-a.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Connecticut · Vidi više »
Dallas, Teksas
Dallas je grad u američkoj saveznoj državi Teksasu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dallas, Teksas · Vidi više »
Dan neovisnosti
Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dan neovisnosti · Vidi više »
Dan zahvalnosti
Dan zahvalnosti (eng. Thanksgiving) državni je blagdan koji se slavi na različite datume u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Grenadi, Svetoj Luciji i Liberiji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dan zahvalnosti · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Daytonski sporazum · Vidi više »
Delaware
Delaware je savezna država na istočnoj obali SADa.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Delaware · Vidi više »
Djelatnik
Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Djelatnik · Vidi više »
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dominikanska Republika · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dwight D. Eisenhower
Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. – Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Dwight D. Eisenhower · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ekonomija · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Englezi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Europa · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Fašizam · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Filipini · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Florida · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Francuzi · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Friedrich List
3927228192, S. 238) Friedrich List (Reutlingen, najkasnije 6. kolovoza 1789. - Kufstein, 30. studenog 1846.) bio je jedan od vodeći njemačkih ekonomista 19.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Friedrich List · Vidi više »
George H. W. Bush
George Herbert Walker Bush (Milton, Massachusetts, 12. lipnja 1924. – 30. studenog 2018.), bio je 41.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i George H. W. Bush · Vidi više »
George W. Bush
George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i George W. Bush · Vidi više »
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i George Washington · Vidi više »
Georgia
Georgia ili Georgija savezna je država SAD-a. Nadimak joj je „Peach State“ (Država Bresaka).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Georgia · Vidi više »
Gerald Ford
Gerald Rudolph Ford, jr. (Omaha, 14. srpnja 1913. – Rancho Mirage, 26. prosinca 2006.) bio je 38.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Gerald Ford · Vidi više »
Haiti
Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Haiti · Vidi više »
Han Kinezi
Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Han Kinezi · Vidi više »
Harry S. Truman
Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.) Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Harry S. Truman · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Havaji · Vidi više »
Imperijalizam
Imperijalizam se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Imperijalizam · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Indijanci · Vidi više »
Irački gerilci
Irački gerilci, rezultat su sinteze više frakcija: nakon lustracije (de-Baathifikacije) otpuštenih vojnika, dočasnika i časnika iz bivše vojske Sadama Huseina, stranih dobrovoljaca iz arapskih zemalja, islamske terorističke organizacije Ansar al-Islam, i same al-Qaide Osame bin Ladena.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Irački gerilci · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Irak · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Iran · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Italija · Vidi više »
James Monroe
James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. – New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i James Monroe · Vidi više »
Jamestown
Jamestown jedina je morska luka i glavni grad britanskog prekomorskog područja u južnom Atlantiku Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha od 714 stanovnika (2008.).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jamestown · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Japan · Vidi više »
Jimmy Carter
James Earl "Jimmy" Carter, jr. (Plains, 1. listopada 1924.) je 39.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jimmy Carter · Vidi više »
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i John F. Kennedy · Vidi više »
Južna Karolina
Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Južna Karolina · Vidi više »
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Južna Koreja · Vidi više »
Jug SAD-a
Države koje se danas smatraju američkim Jugom Jug SAD-a ili Južne sjedinjene države (uobičajeni su i nazivi američki Jug, Dixie, duboki Jug, ili jednostavno-Jug) predstavlja veliko karakteristično područje u jugoistočnom i središnjem jugu Sjedinjenih američkih država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Jug SAD-a · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kalifornija · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kastiljci · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Katar · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kina · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kolonizacija · Vidi više »
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »
Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Kontinentalni kongres
Kontinentalni kongres (engleski: Continental Congress) je naziv za skup delegata trinaest sjevernoameričkih britanskih kolonija koji se prvi put sastao neposredno prije američke revolucije, a za vrijeme same revolucije i nakon nje služio kao privremena vlada novostvorenih Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kontinentalni kongres · Vidi više »
Korejski rat
U lipnju 1950. godine Sjeverna Koreja pokreće iznenadni rat protiv Južne Koreje.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Korejski rat · Vidi više »
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kristofor Kolumbo · Vidi više »
Ku Klux Klan
Simbol suvremenog Ku Klux Klana Ku Klux Klan (poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), osnovan 24. prosinca 1865., je organizacija koja zagovara prevlast bijelih protestanata u SAD-u. Svrstana u stranku ekstremne desnice u američkom političkom spektru, međutim nikada nije djelovala kao stranka, već više kao organizacija za lobiranje i zaštitu interesa i predrasuda tradicionalističkih elemenata i ksenofobije kod bijelih protestanata, White Anglo-Saxon Protestant (WASP), etničko-religiozne zajednice koja je imala glavnu ulogu u naseljavanju i stvaranju države.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ku Klux Klan · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kuba · Vidi više »
Kubanska kriza
Kubanska raketna kriza (engleski: Cuban Missile Crisis), Karipska kriza (naziv koji se koristi na ruskom govornom području rus: Карибский кризис), ili Listopadska kriza (Crisis de Octubre), kako ga zovu na Kubi - bio je jedan od najkritičnijih događaja hladnog rata, te vrlo ozbiljna konfrontacija između SAD-a i SSSR-a u jesen 1962. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kubanska kriza · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Kuvajt · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Latinska Amerika · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Libija · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Liga naroda · Vidi više »
Louisiana
Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Louisiana · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Lyndon B. Johnson
Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. – Johnson City, Teksas, 22. siječnja 1973.), američki političar. Predsjednikom je postao nakon umorstva J. F. Kennedya 1963. godine. Za njegove administracije došlo je eskalacije američke agresije u Vijetnamu, što je izazvalo oštru kritiku njegove politike. Pod pritiskom javnog mnijenja, kako svjetskog tako i američkog, morao je pristati da se u proljeće 1968. godine u Parizu povedu pregovori s vladom Sjevernog Vijetnama o postizanju mira. Objavio je "Memoare".
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Lyndon B. Johnson · Vidi više »
Marshallov plan
Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Marshallov plan · Vidi više »
Maryland
Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Maryland · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Massachusetts · Vidi više »
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Mihail Gorbačov · Vidi više »
Mississippi
Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,9 milijuna,https://worldpopulationreview.com/states/mississippi-population a površina joj je 123.515 km².
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Mississippi · Vidi više »
Monroeva doktrina
James Monroe John Quincy Adams Monroeva doktrina (engl.: Monroe Doctrine) je doktrina koju je objavio 2. prosinca 1823. američki predsjednik James Monroe.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Monroeva doktrina · Vidi više »
Muammar al-Gaddafi
Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), bio je libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto Libijski čelnik.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i NATO · Vidi više »
Negroidi
Kenije Negroidi ili crnci su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli, pripadnici ljudske rase karakterizirane crnom bojom kože.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Negroidi · Vidi više »
Neil Armstrong
Neil Alden Armstrong (Wapakoneta, Ohio, 5. kolovoza 1930. – Cincinnati, Ohio, 25. kolovoza 2012.), bio je američki pokusni pilot i astronaut.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Neil Armstrong · Vidi više »
New Deal
New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Deal · Vidi više »
New Hampshire
New Hampshire savezna je država SAD-a. Nalazi se u Novoj Engleskoj, tj.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Hampshire · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New Jersey · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nikaragva · Vidi više »
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Njemačka · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Normandija · Vidi više »
Nova Engleska
Crveno-Nova Engleska u tradicionalnim granicama Boston Nova Engleska regija je Sjedinjenih Američkih Država smještena u sjeveroistočnom dijelu zemlje.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nova Engleska · Vidi više »
Novi Meksiko
Novi Meksiko (engleski: New Mexico, španjolski: Nuevo México, navajo: Yootó Hahoodzo) savezna je država u jugozapadnom SAD-u. Tijekom svoje povijesti država je bila i meksička provincija i američki teritorij.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Novi Meksiko · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Nuklearno oružje · Vidi više »
Osama bin Laden
Osama bin Awad bin Mohammed bin Laden (arapski: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن, Rijad, 10. ožujka 1957. – Bilal Town, Abbottabad, 2. svibnja 2011.), bio je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Osama bin Laden · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pamuk · Vidi više »
Panamski kanal
Zemljopisna karta Panamskog kanala Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Panamski kanal · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pariz · Vidi više »
Pearl Harbor, Havaji
Satelitski snimak luke Pearl Harbor je američka luka na havajskom otoku Oahuu na Havajima, najpoznatija po japanskom napadu koji je označio ulazak SAD-a u 2. svjetski rat.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pearl Harbor, Havaji · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Peking · Vidi više »
Pennsylvania
Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Pennsylvania · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Philadelphia · Vidi više »
Plantaža
S. M. Prokudina-Gorskog (između 1905. i 1915. godine) Plantaža kave na Havajima Plantaža je vrsta poljoprivredne proizvodnje na kojoj se iz privrednih razloga uzgajaju biljke iste vrste u monokulturama.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Plantaža · Vidi više »
Plymouth
Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Plymouth · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Poljska · Vidi više »
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Portoriko · Vidi više »
Produktivnost
Proizvodnost ili produktivnost općenito označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrebljene resurse.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Produktivnost · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Puritanizam
Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Puritanizam · Vidi više »
Rasizam
Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rasizam · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rat na Kosovu · Vidi više »
Rat protiv terorizma
Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rat protiv terorizma · Vidi više »
Rat u Vijetnamu
Rat u Vijetnamu (vijetnamski: Chiến tranh Việt Nam, također poznat i pod nazivom Drugi indokineski rat, a u Vijetnamu poznat pod nazivima Rat za otpor protiv Amerike ili jednostavnije Američki rat) bio je oružani sukob u eri tzv.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rat u Vijetnamu · Vidi više »
Rhode Island
Rhode Island je površinski najmanja država SADa.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rhode Island · Vidi više »
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Richard Nixon · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Robovlasništvo · Vidi više »
Ronald Reagan
Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ronald Reagan · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Rusija · Vidi više »
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Saddam Hussein · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sedmogodišnji rat · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sile Osovine · Vidi više »
Sirovine
Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sirovine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjever SAD-a
Države SAD-a koje su u građanskom ratu smatrane Sjeverom ili Unijom Sjever SAD-a ili Sjeverne Sjedinjene Države se odnosi na veliko zemljopisno područje Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjever SAD-a · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverna Karolina
je savezna država SAD-a.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverna Karolina · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sporazum iz Camp Davida
'''Menahem Begin (lijevo), Jimmy Carter (u sredini) i Anwar el-Sadat (desno) nakon sklapanja Sporazuma''' Sporazum iz Camp Davida bio je sporazum koji su 17. rujna 1978. u Bijeloj kući, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Jimmyja Cartera, potpisali egipatski predsjednik Anwar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin, nakon dvanaest dana tajnih pregovora u Camp Davidu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Sporazum iz Camp Davida · Vidi više »
Strateška obrambena inicijativa
Zemlje. Rat zvijezda je popularni naziv za američki vojni istraživački program - "Strateška obrambena inicijativa" (engl. Strategic Defense Initiative ili SDI), koji je 1983.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Strateška obrambena inicijativa · Vidi više »
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Teheran · Vidi više »
Teksas
Teksas (Texas) je savezna država na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Teksas · Vidi više »
Tekstil
Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Tekstil · Vidi više »
Theodore Roosevelt
Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala. Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu je široko interpretirao u smjeru hegemonije SAD-a nad oba američka kontinenta. Protiv takve politike javio se otpor u državama Južne Amerike. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova i haračanje prirodnih bogatstava zemlje. Od republikanskih disidenata osnovao je novu Progresivnu partiju, ali je kod kandidature za predsjednika SAD-a 1912. godine propao.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Theodore Roosevelt · Vidi više »
Thomas Jefferson
Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Thomas Jefferson · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Tihi ocean · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Trgovina · Vidi više »
Trumanova doktrina
Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma Trumanova doktrina je okvirni američki vanjskopolitički plan za zaustavljanje širenja komunizma u svijetu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Trumanova doktrina · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ustav · Vidi više »
Velika gospodarska kriza
Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Velika gospodarska kriza · Vidi više »
Velika jezera
Velika jezera (engleski: The Great Lakes) su skupina povezanih jezera na granici SAD-a i Kanade.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Velika jezera · Vidi više »
Versailles
Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Versailles · Vidi više »
Vijetnam
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Vijetnam · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Vikinzi · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Virginia · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zaljevski rat
Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i Zaljevski rat · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 1783. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Povijest Sjedinjenih Američkih Država i 2003. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Američka povijest, Povijest SAD-a.
