Brže od pregledniku!
132 odnosi: Adolf Hitler, Albanija, Antanta, Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija, Čang Kaj-šek, Čehoslovačka, Belgija, Benito Mussolini, Bitka za Britaniju, Bitka za Francusku, Bolivija, Britanska prekomorska područja, Britanski otoci, Charles de Gaulle, Crvena armija, Dan D, Dominikanska Republika, Drugi svjetski rat, Drugi talijansko-abesinski rat, Etiopija, Fašizam, Francuska, Franklin Delano Roosevelt, Grčka, Hladni rat, Hurricane, Irak, Iran, Istočno bojište (Drugi svjetski rat), Italija, Izolacionizam, Japan, Josif Staljin, Južna Afrika, Kanada, Kominterna, Komunizam, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevske zračne snage, Lažni rat, Latinska Amerika, Liga naroda, Luksemburg, Maginotova linija, Mala Antanta, Mao Ce-tung, Münchenski sporazum, Meksiko, Napad na Pearl Harbor, Napoleonski ratovi, ..., Narodna Republika Mongolija, Nürnberški proces, Nizozemska, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Norveška, Ožujak, Pacifički rat, Pariška mirovna konferencija 1919., Poljska, Protukomunizam, Prvi svjetski rat, Rumunjska, Ruski građanski rat, Rusko Carstvo, Saveznička okupacija Njemačke, Sile Osovine, Sjedinjene Američke Države, Slobodna Francuska, Sovjetski Savez, Supermarine Spitfire, Tanu Tuva, Tokijski proces, Treća Francuska Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uzroci Drugog svjetskog rata, Venezuela, Višijska Francuska, Winston Churchill, Zapadna Europa, Zimski rat, 1. rujna, 10. rujna, 10. svibnja, 11. travnja, 12. veljače, 13. listopada, 14. prosinca, 15. veljače, 16. prosinca, 17. siječnja, 1917., 1920-ih, 1922., 1930-ih, 1936., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 2. veljače, 20. siječnja, 21. rujna, 22. kolovoza, 22. lipnja, 22. svibnja, 23. veljače, 25. kolovoza, 25. lipnja, 26. listopada, 26. studenoga, 27. ožujka, 27. siječnja, 27. veljače, 28. listopada, 3. rujna, 4. ožujka, 4. rujna, 6. rujna, 6. travnja, 7. prosinca, 7. travnja, 7. veljače, 8. prosinca, 8. rujna, 9. kolovoza, 9. prosinca, 9. rujna, 9. travnja. Proširite indeks (82 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Saveznici i Adolf Hitler · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Saveznici i Albanija · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Saveznici i Antanta · Vidi više »
Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija
Karta bombardiranja Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija dogodilo se 6. i 9. kolovoza 1945. Bombardiranje je odobrio predsjednik SAD-a Harry S. Truman, a izvelo ga je Ratno zrakoplovstvo SAD-a. Ovom prilikom je po prvi put u povijesti u ratu upotrijebljeno nuklearno oružje.
Novi!!: Saveznici i Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija · Vidi više »
Čang Kaj-šek
Čang Kaj-šek Čang Kaj-šek (kineski: 蔣介石, pinyin: Jiǎng Jièshí, Wade-Giles: Chiang Chieh-shih; uobičajeno Chiang Kai-shek, prema južnjačkom izgovoru; Xikou, 31. listopada 1887. – Taipei, 5. travnja 1975.) je bio kineski vojskovođa i političar.
Novi!!: Saveznici i Čang Kaj-šek · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Saveznici i Čehoslovačka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Saveznici i Belgija · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Saveznici i Benito Mussolini · Vidi više »
Bitka za Britaniju
Bitka za Britaniju je naziv za koji se koristi za seriju zračnih sukoba koji se u ljeto 1940.
Novi!!: Saveznici i Bitka za Britaniju · Vidi više »
Bitka za Francusku
Bitka za Francusku ili pad Francuske predstavlja njemačku invaziju na Francusku i zemlje Beneluksa tijekom svibnja i lipnja 1940. godine.
Novi!!: Saveznici i Bitka za Francusku · Vidi više »
Bolivija
Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.
Novi!!: Saveznici i Bolivija · Vidi više »
Britanska prekomorska područja
Položaj Britanskih prekomorskih područja Britanska prekomorska područja (službeni puni naziv: Prekomorska područja, o čijim međunarodnim interesima brine Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske; raniji naziv je bio krunske kolonije) je zajednički naziv za posjede Ujedinjenog kraljevstva izvan Europe.
Novi!!: Saveznici i Britanska prekomorska područja · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Saveznici i Britanski otoci · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Saveznici i Charles de Gaulle · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Saveznici i Crvena armija · Vidi više »
Dan D
Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Saveznici i Dan D · Vidi više »
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Novi!!: Saveznici i Dominikanska Republika · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Saveznici i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi talijansko-abesinski rat
Drugi talijansko-abesinski rat bio rat između Kraljevine Italije i Abesinije koji je trajao sedam mjeseci od listopada 1935. do svibnja 1936. Taj rat bio je uvertira za Drugi svjetski rat i jasni pokazatelj potpune neučinkovitosti Lige Naroda.
Novi!!: Saveznici i Drugi talijansko-abesinski rat · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Saveznici i Etiopija · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Saveznici i Fašizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Saveznici i Francuska · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: Saveznici i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Saveznici i Grčka · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: Saveznici i Hladni rat · Vidi više »
Hurricane
Hurricane je pjesma američkog rock benda 30 Seconds to Mars koja se nalazi na njihovom trećem studijskom albumu This is War.
Novi!!: Saveznici i Hurricane · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Saveznici i Irak · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Saveznici i Iran · Vidi više »
Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
Novi!!: Saveznici i Istočno bojište (Drugi svjetski rat) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Saveznici i Italija · Vidi više »
Izolacionizam
Izolacionizam je državna, ekonomska, kulturna i neka druga politika koja zanemaruje ili izbjegava suradnju i kontakte s drugim državama, ekonomijama, kulturama i dr.
Novi!!: Saveznici i Izolacionizam · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Saveznici i Japan · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Saveznici i Josif Staljin · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Saveznici i Južna Afrika · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Saveznici i Kanada · Vidi više »
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Novi!!: Saveznici i Kominterna · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Saveznici i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Saveznici i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevske zračne snage
Zastava Kraljevskih zračnih snaga Royal Air Force (kratica RAF) ili Kraljevske zračne snage je naziv za britansko ratno zrakoplovstvo utemeljeno 1. travnja 1918. godine.
Novi!!: Saveznici i Kraljevske zračne snage · Vidi više »
Lažni rat
Lažni rat je izraz kojim se označava razdoblje Drugog svjetskog rata od završetka Invazije na Poljsku do Saarske ofenzive.
Novi!!: Saveznici i Lažni rat · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Saveznici i Latinska Amerika · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Saveznici i Liga naroda · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Saveznici i Luksemburg · Vidi više »
Maginotova linija
Maginotova linija (Mažinoova) je naziv za sustav utvrda uzduž istočne Francuske granice (od Švicarske do Belgije).
Novi!!: Saveznici i Maginotova linija · Vidi više »
Mala Antanta
Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.
Novi!!: Saveznici i Mala Antanta · Vidi više »
Mao Ce-tung
Mao Ce-tung (tradicionalni kineski: 毛澤東, pojednostavljeni kineski: 毛泽东, pīnyīn: Máo Zédōng; Shaoshan, Hunan, 26. prosinca 1893. – Peking, 9. rujna 1976.) kineski je političar, vojskovođa, revolucionarni vođa i državnik koji se smatra najvažnijom ličnošću u modernoj kineskoj povijesti i jednom od najvećih ličnosti 20. stoljeća. Tijekom njegove vladavine, ubijeni su deseci milijuna ljudi tijekom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike.
Novi!!: Saveznici i Mao Ce-tung · Vidi više »
Münchenski sporazum
Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.
Novi!!: Saveznici i Münchenski sporazum · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Saveznici i Meksiko · Vidi više »
Napad na Pearl Harbor
Gorući brodovi u Perl Harboru Japanski zračni napad na Pearl Harbor (američka luka na havajskome otoku Oahu) gdje se na sidrištu nalazio veći dio ukupne američke pacifičke flote počeo je 7. prosinca 1941. u 7,50 h. Taj napad smatra se povodom za ulazak Sjedinjenih Američkih država, koje su do tada u sukobu bile neutralne, u Drugi svjetski rat.
Novi!!: Saveznici i Napad na Pearl Harbor · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Saveznici i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Narodna Republika Mongolija
Narodna Republika Mongolija je bio naziv za Mongoliju u vrijeme komunizma.
Novi!!: Saveznici i Narodna Republika Mongolija · Vidi više »
Nürnberški proces
Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Saveznici i Nürnberški proces · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Saveznici i Nizozemska · Vidi više »
Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Invaziju na Poljsku 1939.
Novi!!: Saveznici i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Saveznici i Norveška · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Saveznici i Ožujak · Vidi više »
Pacifički rat
Pacifički rat (šp. Guerra del Pacífico) je rat između Čilea i ujedinjenih vojnih snaga Bolivije i Perua, vođen od 1879.
Novi!!: Saveznici i Pacifički rat · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Saveznici i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Saveznici i Poljska · Vidi više »
Protukomunizam
Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.
Novi!!: Saveznici i Protukomunizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Saveznici i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Saveznici i Rumunjska · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Saveznici i Ruski građanski rat · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Saveznici i Rusko Carstvo · Vidi više »
Saveznička okupacija Njemačke
Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza Nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.
Novi!!: Saveznici i Saveznička okupacija Njemačke · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Saveznici i Sile Osovine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Saveznici i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna Francuska
Zastava Slobodne Francuske Slobodna Francuska (francuski: France libre) ili Slobodne francuske snage (francuski: Forces françaises libres) bio je naziv za Francuski pokret otpora, dio Francuza koji je nastavio borbu protiv Trećega Reicha nakon francuske kapitulacije.
Novi!!: Saveznici i Slobodna Francuska · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Saveznici i Sovjetski Savez · Vidi više »
Supermarine Spitfire
Supermarine Spitfire je britanski vojni zrakoplov kojeg je RAF koristio u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Saveznici i Supermarine Spitfire · Vidi više »
Tanu Tuva
Narodna republika Tanu Tuva, Tanu Tuva (1921. – 1944.) je bila država u teritoriju bivše Carske Rusije još poznata kao Uyankhainski Krai i još je bila poznata kao Republika Tuva u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Saveznici i Tanu Tuva · Vidi više »
Tokijski proces
Zgrada Međunarodnoga vojnog suda za Daleki istok u kojoj se odvijao Tokijski proces Tokijski proces je naziv za suđenje japanskim ratnim zločinima pred Međunarodnim vojnim sudom za Daleki istok.
Novi!!: Saveznici i Tokijski proces · Vidi više »
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Novi!!: Saveznici i Treća Francuska Republika · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Saveznici i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uzroci Drugog svjetskog rata
Izbijanje Drugog svjetskog rata bio je proces koji je trajao skoro cijelo jedno desetljeće, i kome je glavni katalizator bila Velika gospodarska kriza, koja je bila počela u SAD u listopadu 1929. godine, te nametnute sankcije i ratne odštete Njemačkoj od strana sila pobjednica u 1.
Novi!!: Saveznici i Uzroci Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Saveznici i Venezuela · Vidi više »
Višijska Francuska
Višijska Francuska, Višijski Režim ili Višijska Vlada su najčešći nazivi rabljeni za opisivanje francuske vlade koja je u Drugom svjetskom ratu kao Marionetska država Velikog Njemačkog Reicha surađivala s Nacističkom Njemačkom i Silama Osovinama od srpnja 1940.
Novi!!: Saveznici i Višijska Francuska · Vidi više »
Winston Churchill
Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.
Novi!!: Saveznici i Winston Churchill · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Saveznici i Zapadna Europa · Vidi više »
Zimski rat
Područje Finske koje je osvojio Sovjetski savez u Zimskom ratu (1939-1940). Zimski rat ili Sovjetsko-finski rat (engleski: Winter War; finski: talvisota, ruski: Зимняя война, švedski: vinterkriget) počeo je 30. studenog 1939. godine kada je Sovjetski savez, kojeg je tada vodio Staljin, napao Finsku.
Novi!!: Saveznici i Zimski rat · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Saveznici i 1. rujna · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Saveznici i 10. rujna · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Saveznici i 10. svibnja · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Saveznici i 11. travnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Saveznici i 12. veljače · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Saveznici i 13. listopada · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Saveznici i 14. prosinca · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Saveznici i 15. veljače · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Saveznici i 16. prosinca · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Saveznici i 17. siječnja · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1917. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1920-ih · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1922. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1930-ih · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Saveznici i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Saveznici i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Saveznici i 1945. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Saveznici i 2. veljače · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Saveznici i 20. siječnja · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Saveznici i 21. rujna · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Saveznici i 22. kolovoza · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Saveznici i 22. lipnja · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Saveznici i 22. svibnja · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Saveznici i 23. veljače · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Saveznici i 25. kolovoza · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Saveznici i 25. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Saveznici i 26. listopada · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Saveznici i 26. studenoga · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Saveznici i 27. ožujka · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Saveznici i 27. siječnja · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Saveznici i 27. veljače · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Saveznici i 28. listopada · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Saveznici i 3. rujna · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Saveznici i 4. ožujka · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Saveznici i 4. rujna · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Saveznici i 6. rujna · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Saveznici i 6. travnja · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Saveznici i 7. prosinca · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Saveznici i 7. travnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Saveznici i 7. veljače · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Saveznici i 8. prosinca · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Saveznici i 8. rujna · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: Saveznici i 9. kolovoza · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Saveznici i 9. prosinca · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Saveznici i 9. rujna · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Saveznici i 9. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Saveznici u Drugom svjetskom ratu, Savezničke sile.
