Brže od pregledniku!
121 odnosi: Škotska, Španjolska, Švedska, Birka, Bizant, Carigrad, Celzij, Danska, Domaća kokoš, Domaća koza, Domaća ovca, Domaće govedo, Domaći konj, Dublin, Engleska, Erik Crveni, Eskimi, Europa, Farski otoci, Franačka, Frizija, Gibraltar, Grenland, Guske, Hedeby, Indijanci, Irska, Island, Istok, Jabuka, Ječam, Jug, Karlo III., kralj Franačke, Karlo Veliki, Katran, Kijevska Rus', Klimatske promjene, Konstantinopol, Kosa, Kršćanstvo, Kune, L'Anse aux Meadows, Labrador, Latinica, Leif Ericsson, Lisica, Lov, Mač, Mafija, Maine, ..., Mälaren, Med, Medovina, Medvjedi, Miki Maus, Mitologija, Nakit, Newfoundland, Nordijska mitologija, Normandija, Normani, Norveška, Norveški jezik, Novgorod, Odjeća, Orkneyski otoci, Oslo, Pariz, Patka, Pčelarstvo, Pčelinji vosak, Pšenica, Poljani, Raž, Ribolov, Risovi, Rune, Rusija, Saga, Sapun, Sauna, Schleswig-Holstein, Seine, Shetlandsko otočje, Sigtuna, Sjever, Skandinavija, Skandinavski poluotok, Srednji vijek, Stockholm, Sveto Rimsko Carstvo, Svinja, Temza, Tisa (biljni rod), Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Uskrs, Varjazi, Vilim I. Osvajač, Vinland, Vjeverice, Zapad, Zapadno Rimsko Carstvo, Zob, 10. stoljeće, 1000., 1050., 1066., 1067., 1093., 11. stoljeće, 1150., 19. stoljeće, 7. stoljeće, 793., 8. stoljeće, 870., 885., 9. stoljeće, 911., 930.. Proširite indeks (71 više) »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Vikinzi i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Vikinzi i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Vikinzi i Švedska · Vidi više »
Birka
Položaj otoka Björkö u Švedskoj Birka (starornordijski: Bierkø, latinski: Birca) je bio srednjovjekovni vikinški grad na otoku Björkö (švedski za "Otok breza") u Švedskoj.
Novi!!: Vikinzi i Birka · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Vikinzi i Bizant · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Vikinzi i Carigrad · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Vikinzi i Celzij · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Vikinzi i Danska · Vidi više »
Domaća kokoš
Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije.
Novi!!: Vikinzi i Domaća kokoš · Vidi više »
Domaća koza
Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.
Novi!!: Vikinzi i Domaća koza · Vidi više »
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Novi!!: Vikinzi i Domaća ovca · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Vikinzi i Domaće govedo · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Vikinzi i Domaći konj · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Vikinzi i Dublin · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vikinzi i Engleska · Vidi više »
Erik Crveni
'''Erik Crveni''' na slici Arngrímur Jónssonove ''Gronlandie'' Erik Crveni, (staro isl., Eiríkr rauði Þorvaldsson, norv. Eirik Raude Torvaldsson), (Norveška oko 950. – Grenland 1003.), norveški istraživač, otkrio je Grenland, otac Leifa Ericssona.
Novi!!: Vikinzi i Erik Crveni · Vidi više »
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Novi!!: Vikinzi i Eskimi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vikinzi i Europa · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Vikinzi i Farski otoci · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Vikinzi i Franačka · Vidi više »
Frizija
Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.
Novi!!: Vikinzi i Frizija · Vidi više »
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.
Novi!!: Vikinzi i Gibraltar · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Vikinzi i Grenland · Vidi više »
Guske
Guske (lat. Anserinae), potporodica ptica, pripada porodici pataka, Anatidae, redu Anseriformes, za koje se ravnopravno koriste, ovisno o literaturi, hrvatski nazivi patkarice ili guščarice.
Novi!!: Vikinzi i Guske · Vidi više »
Hedeby
Hedeby (njem. Haithabu od staronordijskog Heiðabýr, što znači naselje (býr) na vrištini (heiðr)) je vikinško naselje na krajnjem sjeveru njemačke pokrajine Schleswig-Holstein, na obali 15 km dugog zaljeva Schlei koji ga povezuje s Baltikom, nešto južnije od granice s Danskom.
Novi!!: Vikinzi i Hedeby · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Vikinzi i Indijanci · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Vikinzi i Irska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Vikinzi i Island · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Vikinzi i Istok · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Vikinzi i Jabuka · Vidi više »
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Vikinzi i Ječam · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Vikinzi i Jug · Vidi više »
Karlo III., kralj Franačke
Karlo III.
Novi!!: Vikinzi i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Vikinzi i Karlo Veliki · Vidi više »
Katran
mikrovalnoj pećnici. Ovaj proces je poznat kao piroliza. hidroizolacije na ravnim krovovima. breze. kamenog ugljena (''Rütgers Chemicals'', Njemačka). Katran (tur. od arap. qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari.
Novi!!: Vikinzi i Katran · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Vikinzi i Kijevska Rus' · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Vikinzi i Klimatske promjene · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Vikinzi i Konstantinopol · Vidi više »
Kosa
Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.
Novi!!: Vikinzi i Kosa · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Vikinzi i Kršćanstvo · Vidi više »
Kune
Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.
Novi!!: Vikinzi i Kune · Vidi više »
L'Anse aux Meadows
L'Anse aux Meadows (fr.-engl. za „Zaljev s livadama”) je najstarija poznata europska kolonija u Novom svijetu.
Novi!!: Vikinzi i L'Anse aux Meadows · Vidi više »
Labrador
Labrador (engleski:Labrador Peninsula, francuski:Péninsule du Labrador) je veliki poluotok u istočnoj Kanadi.
Novi!!: Vikinzi i Labrador · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Vikinzi i Latinica · Vidi više »
Leif Ericsson
Leif Ericcson otkriva Sjevernu Ameriku (''Leiv Eriksson oppdager Amerika''), Christian Krohg, 1893. Leif Ericsson (staronordijski: Leifr Eiríksson, islandski: Leifur Eiríksson, norveški: Leiv Eiriksson) (Island, oko 980. – Grenland, oko 1025.) bio je nordijski istraživač s Islanda, sin Erika Crvenog (islandski: Eiríkur rauði; engleski: Eric the Red), i unuk Þorvaldra Ásvaldssona, koji je također bio norveški razbojnik.
Novi!!: Vikinzi i Leif Ericsson · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Vikinzi i Lisica · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Vikinzi i Lov · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Vikinzi i Mač · Vidi više »
Mafija
Mafija (poznata i kao "Cosa nostra") je sicilijanska zločinačka tajna organizacija za koju se vjeruje da je nastala sredinom XIX. stoljeća na Siciliji.
Novi!!: Vikinzi i Mafija · Vidi više »
Maine
Maine je američka savezna država u regiji New England.
Novi!!: Vikinzi i Maine · Vidi više »
Mälaren
Mälaren je jezero u Švedskoj, treće po veličini u zemlji poslije Vänerna i Vätterna.
Novi!!: Vikinzi i Mälaren · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Vikinzi i Med · Vidi više »
Medovina
aromu. Medovina, medica, gvirc ili gverc je vino od meda.
Novi!!: Vikinzi i Medovina · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Vikinzi i Medvjedi · Vidi više »
Miki Maus
Miki Maus Miki Maus (engl. Mickey Mouse) je lik iz animiranih filmova i stripova koji je postao ikona Kompanije "Walt Disney".
Novi!!: Vikinzi i Miki Maus · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Vikinzi i Mitologija · Vidi više »
Nakit
Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.
Novi!!: Vikinzi i Nakit · Vidi više »
Newfoundland
Novofoundlandski zemljovid Novi Foundland, Nova Fundlandija, „Baccalaos“ – »zemlja bakalara«,Jurij Nikolajevič Semenov (Semjonov): Bogatstvo svijeta: ekonomska geografija za svakoga, prir.
Novi!!: Vikinzi i Newfoundland · Vidi više »
Nordijska mitologija
Yggdrasil čini osnovicu svijeta Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija) ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda.
Novi!!: Vikinzi i Nordijska mitologija · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Vikinzi i Normandija · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Vikinzi i Normani · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Vikinzi i Norveška · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Vikinzi i Norveški jezik · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Vikinzi i Novgorod · Vidi više »
Odjeća
Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.
Novi!!: Vikinzi i Odjeća · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Vikinzi i Orkneyski otoci · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Vikinzi i Oslo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Vikinzi i Pariz · Vidi više »
Patka
Patka je opći naziv za veliki broj vrsta ptica iz porodice Anatidae, koja uključuje i labudove i guske.
Novi!!: Vikinzi i Patka · Vidi više »
Pčelarstvo
dimilicom. okviri sa saćem, 2. plodišni nastavak (plodište), 3. matična rešetka, 4. krov, 5. pokrovna daska, 6. polunastavak (medište), 7. leto, 8. podnica. stijeni. drveta gdje su već pčele uselile. Pletara. Pčelinji proizvodi. Pokretni pčelinjak. Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova te oprašivanja uzgajanih i samoniklih biljaka, čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje.
Novi!!: Vikinzi i Pčelarstvo · Vidi više »
Pčelinji vosak
Pregled pčelinje gradnje saća iz pčelinjeg voska koje pčele luče iz voštanih žlijezda u vrlo krhkim listićima Pčelinji vosak izliven u kalupu na kojem je vosak otopljen na suncu ili u parnom ili nekom drugom topioniku Svijeće i figure proizvedene iz pčelinjeg voska Pčelinji vosak (lat.: Cera Flava) je prirodni vosak koji izlučuju pčele i od njega grade saće.
Novi!!: Vikinzi i Pčelinji vosak · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Vikinzi i Pšenica · Vidi više »
Poljani
* Poljani (pleme), razdvojba Hrvatska.
Novi!!: Vikinzi i Poljani · Vidi više »
Raž
Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).
Novi!!: Vikinzi i Raž · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Vikinzi i Ribolov · Vidi više »
Risovi
Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).
Novi!!: Vikinzi i Risovi · Vidi više »
Rune
Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.
Novi!!: Vikinzi i Rune · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Vikinzi i Rusija · Vidi više »
Saga
Saga (od staronordijske riječi za "nešto rečeno", "ispričano") je izraz koji označava pripovijest ili spomen na neki događaj sačuvan usmenom predajom.
Novi!!: Vikinzi i Saga · Vidi više »
Sapun
sapun Sapun je anionski tenzid koji se rabi za pranje i čišćenje (najčešće ruku).
Novi!!: Vikinzi i Sapun · Vidi više »
Sauna
Unutrašnjost saune. Sauna (iz finskog izraza) je manja prostorija ili mala kuća koja se u cijelosti sastoji od drveta.
Novi!!: Vikinzi i Sauna · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Vikinzi i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Vikinzi i Seine · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Vikinzi i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sigtuna
Sigtuna je grad u istoimenoj općini (iako je središte općine naselje Märsta) u švedskoj županiji Stockholm, smjestio se sjeverno od Stockholma.
Novi!!: Vikinzi i Sigtuna · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Vikinzi i Sjever · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Vikinzi i Skandinavija · Vidi više »
Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.
Novi!!: Vikinzi i Skandinavski poluotok · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Vikinzi i Srednji vijek · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Vikinzi i Stockholm · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Vikinzi i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: Vikinzi i Svinja · Vidi više »
Temza
Temza (engl. River Thames) je rijeka u južnoj Engleskoj, koja protječe kroz London.
Novi!!: Vikinzi i Temza · Vidi više »
Tisa (biljni rod)
Tisa (lat. Taxus), rod od desetak vrsta vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice tisovki (Taxaceae), od kojih u Hrvatskoj raste obična, Europska tisa ili šumska tisa (T. baccata).
Novi!!: Vikinzi i Tisa (biljni rod) · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Vikinzi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Vikinzi i Ukrajina · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Vikinzi i Uskrs · Vidi više »
Varjazi
Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.
Novi!!: Vikinzi i Varjazi · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Vikinzi i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vinland
Leif Ericcson otkriva Sjevernu Ameriku (''Leiv Eriksson oppdager Amerika''), Christian Krohg, 1893. Rekonstruirana nordijska kuća, L'Anse aux Meadows, Newfoundland i Labrador, Kanada Vinland (engleski: Vinland, Vineland ili Winland, staronordijski: Vínland) naziv je za područje priobalnoga dijela Sjeverne Amerike koji su istraživali Vikinzi predvođeni Leifom Ericssonom.
Novi!!: Vikinzi i Vinland · Vidi više »
Vjeverice
zagrebačkom zoološkom vrtu Vjeverice je zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca.
Novi!!: Vikinzi i Vjeverice · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Vikinzi i Zapad · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Vikinzi i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zob
Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).
Novi!!: Vikinzi i Zob · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 10. stoljeće · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1000. · Vidi više »
1050.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1050. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1066. · Vidi više »
1067.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1067. · Vidi više »
1093.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1093. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 11. stoljeće · Vidi više »
1150.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 1150. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 19. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 7. stoljeće · Vidi više »
793.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 793. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 8. stoljeće · Vidi više »
870.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 870. · Vidi više »
885.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 885. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 9. stoljeće · Vidi više »
911.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 911. · Vidi više »
930.
Bez opisa.
Novi!!: Vikinzi i 930. · Vidi više »
