Brže od pregledniku!
52 odnosi: Akvarel-gravura, Američki rat za neovisnost, Španjolska, Bakropis, Bordeaux, Diego Velázquez, Drugi svibnja 1808., Francuska, Francuska revolucija, Fuendetodos, Genova, George Washington, Gola maja, Grafika, Ironija, Isus, Italija, Karlo III., španjolski kralj, Karlo IV., španjolski kralj, Klasicizam, Los caprichos, Madrid, Odjevena maja, Parma, Portret, Rembrandt van Rijn, Rim, Rokoko, Romantizam, Slikarstvo, Tapiserija, Treći svibnja 1808., Venecija, Zaragoza, 16. travnja, 1746., 1769., 1771., 1773., 1774., 1775., 1778., 1779., 1780., 1786., 1788., 1789., 1791., 1792., 1799., ..., 1828., 30. ožujka. Proširite indeks (2 više) »
Akvarel-gravura
Akvarel-gravura ili faksimil-gravura je tehnika dubokog tiska gdje se razne boje otiskavaju na papiru s jednom pločom.
Novi!!: Francisco Goya i Akvarel-gravura · Vidi više »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Francisco Goya i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Francisco Goya i Španjolska · Vidi više »
Bakropis
Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.
Novi!!: Francisco Goya i Bakropis · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Francisco Goya i Bordeaux · Vidi više »
Diego Velázquez
Diego Rodríguez de Silva y Velázquez poznatiji kao samo Diego Velázquez bio je španjolski slikar koji je bio vodeći umjetnik na dvoru kralja Filipa IV. Bio je najvažniji portretist baroka i slikar scena od povijesnog I kulturnog značaja.
Novi!!: Francisco Goya i Diego Velázquez · Vidi više »
Drugi svibnja 1808.
Drugi svibnja 1808., poznata i kao Juriš Mameluka (španjolski: El 2 de mayo de 1808 en Madrid ili La carga de los mamelucos Pristupljeno 26. svibnja 2020.) je slika španjolskog romantičarskog slikara Francisca Goye; najslavnija kao pratnja njegove još slavnije slike, Treći svibnja 1808. Obje slike su naslikane u roku od dva mjeseca tijekom 1814.
Novi!!: Francisco Goya i Drugi svibnja 1808. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Francisco Goya i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Francisco Goya i Francuska revolucija · Vidi više »
Fuendetodos
Spomenik Francisca Goye ispred rodne kuće u Fuendetodosu Fuendetodos je mali gradić u istočnoj Španjolskoj, u blizini Zaragoze.
Novi!!: Francisco Goya i Fuendetodos · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Francisco Goya i Genova · Vidi više »
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
Novi!!: Francisco Goya i George Washington · Vidi više »
Gola maja
Gola maja (španjolski: La maja desnuda) je jedna od najpoznatijih slika Francisca Goye.
Novi!!: Francisco Goya i Gola maja · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Francisco Goya i Grafika · Vidi više »
Ironija
Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.
Novi!!: Francisco Goya i Ironija · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Francisco Goya i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Francisco Goya i Italija · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Francisco Goya i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo IV., španjolski kralj
Karlo IV. (Portici, Napulj, 11. studenog 1748. – Rim, 20. siječnja 1819.) bio je kralj Španjolske od 14. prosinca 1788. sve do abdikacije 19. ožujka 1808.
Novi!!: Francisco Goya i Karlo IV., španjolski kralj · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Francisco Goya i Klasicizam · Vidi više »
Los caprichos
Francisco Goya Los caprichos (hirovi) je prva serija autorskih gravura, jednog od najvećih likova u svjetskoj povijesti likovne umjetnosti, španjolskog slikara i gravera Francisca Goye, izdana 1799. To su djela koja su se na duhovit i pronicljiv način žestoko obrušila na tadašnje španjolsko, civilno i crkveno, društvo.
Novi!!: Francisco Goya i Los caprichos · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Francisco Goya i Madrid · Vidi više »
Odjevena maja
Odjevene i gola maja jedna pored druge Odjevena maja (šp.La maja vestida) slika je španjolskog slikara Francisca de Goye naslikana između 1800.
Novi!!: Francisco Goya i Odjevena maja · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Francisco Goya i Parma · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Francisco Goya i Portret · Vidi više »
Rembrandt van Rijn
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. – Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća.
Novi!!: Francisco Goya i Rembrandt van Rijn · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Francisco Goya i Rim · Vidi više »
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Novi!!: Francisco Goya i Rokoko · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Francisco Goya i Romantizam · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Francisco Goya i Slikarstvo · Vidi više »
Tapiserija
Vikinška tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa, 11 st., 50 x 700 cm. Tapiserija je posebna slikarska tehnika.
Novi!!: Francisco Goya i Tapiserija · Vidi više »
Treći svibnja 1808.
Treći svibnja 1808. je slika Francisca Goye; jedna od najpoznatijih i posebno utjecajnih svjetskih slika, koja je kasnije bila nadahnuće Manetu i Picassu za slike s ratnom tematikom.
Novi!!: Francisco Goya i Treći svibnja 1808. · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Francisco Goya i Venecija · Vidi više »
Zaragoza
150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.
Novi!!: Francisco Goya i Zaragoza · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Francisco Goya i 16. travnja · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1746. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1769. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1771. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1773. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1774. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1775. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1778. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1780. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1786. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1788. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1789. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1791. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1792. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1799. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Francisco Goya i 1828. · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Francisco Goya i 30. ožujka · Vidi više »
