Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Francuska revolucija

Indeks Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

109 odnosi: Aleksandar Veliki, Anomalija, Apsolutizam, Aristokracija, Austrija, Šuani, Basel, Bečki kongres, Belgija, Biskup, Branitelj, Bumerang, Buržoazija, Cispadanska Republika, Crkva, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Departman, Diktatura, Domovina, Dvor, Egipat, Feudalizam, Fiziokratizam, Francuska, Francuski jezik, Generalni staleži, Georges Danton, Indija, Industrijalizacija, Inflacija, Iseljeništvo, Italija, Jakobinci, Joachim Murat, Katolička Crkva, Kmetstvo, Kolovoz, Kordeljeri, Kralj, Lipanj, Ljeto, Louis Antoine Léon de Saint-Just, Lov, Luj XVI., kralj Francuske, Lyon, Manufaktura, Marija Antoaneta, Marseille, Mir u Campo Formiju, Mletačka Republika, ..., Mobilizacija, Monarhija, Napoleon Bonaparte, Njemačka, Novac, Novinar, Odvjetnik, Osmansko Carstvo, Pad Bastille, Papa, Parlament, Paul Barras, Pobuna u Vendeji, Poljska, Porajnje, Prihod, Pruska, Rajna, Rashod, Republika, Revolucija, Rujan, Rusi, Sankiloti, Savoja, Srpanj, Svećenik, Svećenstvo, Travanj, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav, Utapanja u Nantesu, Vatromet, 10. studenoga, 14. srpnja, 14. stoljeće, 1614., 17. lipnja, 1770., 1776., 1781., 1788., 1789., 1790., 1791., 1792., 1793., 1794., 1795., 1796., 1797., 1798., 1799., 1814., 20. lipnja, 22. rujna, 26. kolovoza, 4. kolovoza, 9. studenoga. Proširite indeks (59 više) »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Francuska revolucija i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Anomalija

Anomalija (grč. ἀνωμαλία) može značiti.

Novi!!: Francuska revolucija i Anomalija · Vidi više »

Apsolutizam

Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.

Novi!!: Francuska revolucija i Apsolutizam · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Francuska revolucija i Aristokracija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Francuska revolucija i Austrija · Vidi više »

Šuani

Šuani (francuski: Chouans) je bio naziv za skupine seljaka na zapadu Francuske i sjeveru Loire koji su 1793. osnovali oružani kontrarevolucionarni pokret poznat kao chouannerie.

Novi!!: Francuska revolucija i Šuani · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Francuska revolucija i Basel · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Francuska revolucija i Bečki kongres · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Francuska revolucija i Belgija · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Francuska revolucija i Biskup · Vidi više »

Branitelj

Branitelj je odvjetnik koji tijekom kaznenog postupka pruža pravnu pomoć optuženiku.

Novi!!: Francuska revolucija i Branitelj · Vidi više »

Bumerang

Domorodački bumeranzi iz ''Rain Foresta'' u Australiji. Bumerang (eng. Boomerang) vrsta drvenog bacačkog oružja namijenjenog lovu.

Novi!!: Francuska revolucija i Bumerang · Vidi više »

Buržoazija

Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.

Novi!!: Francuska revolucija i Buržoazija · Vidi više »

Cispadanska Republika

Cispadanska Republika je bivša država koja se nalazila na Apeninskom poluotoku, južno od rijeke Po.

Novi!!: Francuska revolucija i Cispadanska Republika · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Francuska revolucija i Crkva · Vidi više »

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Novi!!: Francuska revolucija i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »

Departman

Departman (od franc. départment) je administrativno-teritorijalna jedinica lokalne uprave koji se dijele na arondismane ili okruge; ekvivalent hrvatskom političkom uređenju "županija".

Novi!!: Francuska revolucija i Departman · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Francuska revolucija i Diktatura · Vidi više »

Domovina

''Domovina'' Williama-Adolphea Bougereaua (1883), simbolički prikaz Domovine kao brižne majke Domovina označava odnos između ljudi i prostora.

Novi!!: Francuska revolucija i Domovina · Vidi više »

Dvor

Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.

Novi!!: Francuska revolucija i Dvor · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Francuska revolucija i Egipat · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Francuska revolucija i Feudalizam · Vidi više »

Fiziokratizam

François Quesnay Fiziokratizam je ekonomska teorija razvijena u Francuskoj tijekom 18.

Novi!!: Francuska revolucija i Fiziokratizam · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Francuska revolucija i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Francuska revolucija i Francuski jezik · Vidi više »

Generalni staleži

Otvaranje Generalnog staleža 5. svibnja 1789. godine u Grands Salles des Menus-Plaisirsu u Versaillesu. Karikatura koja prikazuje treći stalež kako na svojim leđima nosi prvi i drugi stalež. Generalni staleži ili opći staleži (francuski: États généraux) bili su francuski državni staleži koji su postojali od 14. do 18. stoljeća.

Novi!!: Francuska revolucija i Generalni staleži · Vidi više »

Georges Danton

'''Georges Danton''' Georges-Jacques Danton (Arcis-sur-Aube, 26. listopada 1759. – Pariz, 5. travnja 1794.), francuski revolucionar.

Novi!!: Francuska revolucija i Georges Danton · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Francuska revolucija i Indija · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Francuska revolucija i Industrijalizacija · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Francuska revolucija i Inflacija · Vidi više »

Iseljeništvo

Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.

Novi!!: Francuska revolucija i Iseljeništvo · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Francuska revolucija i Italija · Vidi više »

Jakobinci

Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.

Novi!!: Francuska revolucija i Jakobinci · Vidi više »

Joachim Murat

Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.

Novi!!: Francuska revolucija i Joachim Murat · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Francuska revolucija i Katolička Crkva · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Francuska revolucija i Kmetstvo · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Francuska revolucija i Kolovoz · Vidi više »

Kordeljeri

Kordeljerski samostan, slika iz 1793. Kordeljeri su bili članovi jednog kluba tijekom francuske revolucije.

Novi!!: Francuska revolucija i Kordeljeri · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Francuska revolucija i Kralj · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Francuska revolucija i Lipanj · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Francuska revolucija i Ljeto · Vidi više »

Louis Antoine Léon de Saint-Just

274x274px Louis Antoine Léon de Saint-Just, (Decize, 25. kolovoza 1767. – Pariz, 28. srpnja 1794.) bio je francuski revolucionar i književnik.

Novi!!: Francuska revolucija i Louis Antoine Léon de Saint-Just · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Francuska revolucija i Lov · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Francuska revolucija i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Francuska revolucija i Lyon · Vidi više »

Manufaktura

Manufaktura Manufaktura (lat. manu facere – rukom raditi) predstavlja karakterističan i dominantan oblik kapitalističkog privređivanja, a da bi ona to postala bilo je potrebno mnogo uvjeta, posebno znatna koncentracija individualnih kapitala, raspoloživa masa radnika, i široko tržište za realizaciju proizvedene robe.

Novi!!: Francuska revolucija i Manufaktura · Vidi više »

Marija Antoaneta

Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.

Novi!!: Francuska revolucija i Marija Antoaneta · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Francuska revolucija i Marseille · Vidi više »

Mir u Campo Formiju

Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.

Novi!!: Francuska revolucija i Mir u Campo Formiju · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Francuska revolucija i Mletačka Republika · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Francuska revolucija i Mobilizacija · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Francuska revolucija i Monarhija · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Francuska revolucija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Francuska revolucija i Njemačka · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Francuska revolucija i Novac · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Francuska revolucija i Novinar · Vidi više »

Odvjetnik

Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Novi!!: Francuska revolucija i Odvjetnik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Francuska revolucija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pad Bastille

Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.

Novi!!: Francuska revolucija i Pad Bastille · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Francuska revolucija i Papa · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Francuska revolucija i Parlament · Vidi više »

Paul Barras

Paul François Jean Nicolas, grof od Barrase, (Fox-Amphoux, Provansa, 30. lipnja 1755. — Chaillot, Pariz, 29. siječnja 1829.), bio je francuski vojskovođa i političar.

Novi!!: Francuska revolucija i Paul Barras · Vidi više »

Pobuna u Vendeji

Pobuna u Vendeji je ustanak protiv republikanske vlasti u doba Francuske revolucije, koji je u pokrajini Vendeji trajao od 1793.

Novi!!: Francuska revolucija i Pobuna u Vendeji · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Francuska revolucija i Poljska · Vidi više »

Porajnje

Velika Britanija - tamnocrveno; Belgija - žuto; francusko-belgijska okupacija Ruhra - žuto-plavo Porajnje ili Rheinland označava sve oblasti uz obale rijeke Rajne.

Novi!!: Francuska revolucija i Porajnje · Vidi više »

Prihod

Prihod, prema metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda za statistiku javnih financija GFS 2001.

Novi!!: Francuska revolucija i Prihod · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Francuska revolucija i Pruska · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Francuska revolucija i Rajna · Vidi više »

Rashod

Rashodi (engl. expenses, njem. Kosten, Aufwendungen, Ausgaben, Auslagen), svi troškovi sadržani u prodanim učincima tj.

Novi!!: Francuska revolucija i Rashod · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Francuska revolucija i Republika · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Francuska revolucija i Revolucija · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Francuska revolucija i Rujan · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Francuska revolucija i Rusi · Vidi više »

Sankiloti

Sankilot (lijevo), 1789. Sankiloti je bio pogrdan naziv za francuske revolucionare koji su nosili duge hlače umjesto culottes, svečanih dokoljenki kakve su nosili aristokrati i viša klasa.

Novi!!: Francuska revolucija i Sankiloti · Vidi više »

Savoja

Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.

Novi!!: Francuska revolucija i Savoja · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Francuska revolucija i Srpanj · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Francuska revolucija i Svećenik · Vidi više »

Svećenstvo

Katolički svećenici u Rimu Svećenstvo (ponekad i svećeništvo) ---- Izvori.

Novi!!: Francuska revolucija i Svećenstvo · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Francuska revolucija i Travanj · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Francuska revolucija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Francuska revolucija i Ustav · Vidi više »

Utapanja u Nantesu

Utapanja u Nantesu (franc. Noyades de Nantes) je naziv za masovna pogubljenja u gradu Nantesu tijekom Jakobinske diktature (franc.: la Terreur) koja je uslijedila nakon Francuske revolucije.

Novi!!: Francuska revolucija i Utapanja u Nantesu · Vidi više »

Vatromet

Vatromet u Sydneyu Vatromet u Nagaoci Vatromet (vatra+meta) označava prikaz pri kojim se eksplozivne pirotehničke naprave i projektili koordinirano pale radi zabave.

Novi!!: Francuska revolucija i Vatromet · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: Francuska revolucija i 10. studenoga · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Francuska revolucija i 14. srpnja · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 14. stoljeće · Vidi više »

1614.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1614. · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Francuska revolucija i 17. lipnja · Vidi više »

1770.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1770. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1776. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1781. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1788. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1789. · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1790. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1791. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1792. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1793. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1794. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1795. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1798. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1799. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Francuska revolucija i 1814. · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Francuska revolucija i 20. lipnja · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: Francuska revolucija i 22. rujna · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Francuska revolucija i 26. kolovoza · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Francuska revolucija i 4. kolovoza · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Francuska revolucija i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Francuska Revolucija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »