Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci

Franjevačka provincija Bosna Srebrena vs. Franjevci

Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana. Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Sličnosti između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Balkan, Bosanska vikarija, Bosna, Bosna i Hercegovina, Budim, Dubrovnik, Filip Lastrić, Fojnica, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Franjevci, Grgo Martić, Hrvatska, Ivan Franjo Jukić, Kraljevina Ugarska, Kreševo (BiH), Matija Divković, Našice, Novicijat, Olovo (BiH), Slavonija, Srebrenica, Srijem, Visoko (BiH), Zagreb, 1514., 1517., 1523., 1533., 1757., 1758., ..., 1789., 1847., 1883.. Proširite indeks (3 više) »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Balkan i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Balkan i Franjevci · Vidi više »

Bosanska vikarija

250px Bosanska vikarija (lat. Vicaria Bosnae S. Crucis) je bila franjevačka upravna jedinica.

Bosanska vikarija i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosanska vikarija i Franjevci · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Bosna i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosna i Franjevci · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosna i Hercegovina i Franjevci · Vidi više »

Budim

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.

Budim i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Budim i Franjevci · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Dubrovnik i Franjevci · Vidi više »

Filip Lastrić

Filip Lastrić Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. – Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije.

Filip Lastrić i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Filip Lastrić i Franjevci · Vidi više »

Fojnica

Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Fojnica i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Fojnica i Franjevci · Vidi više »

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

Makarskoj Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja je pokrajina franjevačkoga reda u Hrvatskoj, na području Dalmacije i Dalmatinske zagore, sa sjedištem u Splitu.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja · Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevci · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci · Franjevci i Franjevci · Vidi više »

Grgo Martić

Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Grgo Martić · Franjevci i Grgo Martić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska · Franjevci i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Franjo Jukić

Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivan Franjo Jukić · Franjevci i Ivan Franjo Jukić · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kraljevina Ugarska · Franjevci i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kreševo (BiH)

Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kreševo (BiH) · Franjevci i Kreševo (BiH) · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Matija Divković · Franjevci i Matija Divković · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Našice · Franjevci i Našice · Vidi više »

Novicijat

Novicijat je razdoblje obuke i pripreme novaka, budućih redovnika prije polaganja zavjeta, kako bi se razabralo jesu li pozvani na redovnički život.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Novicijat · Franjevci i Novicijat · Vidi više »

Olovo (BiH)

Olovo je općina u Bosni i Hercegovini.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Olovo (BiH) · Franjevci i Olovo (BiH) · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Slavonija · Franjevci i Slavonija · Vidi više »

Srebrenica

Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Srebrenica · Franjevci i Srebrenica · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Srijem · Franjevci i Srijem · Vidi više »

Visoko (BiH)

Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Visoko (BiH) · Franjevci i Visoko (BiH) · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Zagreb · Franjevci i Zagreb · Vidi više »

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

1514. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1514. i Franjevci · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

1517. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1517. i Franjevci · Vidi više »

1523.

Bez opisa.

1523. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1523. i Franjevci · Vidi više »

1533.

Bez opisa.

1533. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1533. i Franjevci · Vidi više »

1757.

Bez opisa.

1757. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1757. i Franjevci · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

1758. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1758. i Franjevci · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

1789. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1789. i Franjevci · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

1847. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1847. i Franjevci · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

1883. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1883. i Franjevci · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci

Franjevačka provincija Bosna Srebrena ima 386 odnose, a Franjevci ima 114. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 6.60% = 33 / (386 + 114).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »