Brže od pregledniku!Sličnosti između Franjo Tuđman i Hrvatski sabor
Franjo Tuđman i Hrvatski sabor imaju 34 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Gospodarstvo, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski sabor, Knin, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, Oružane snage Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Stjepan Mesić, Ustav Republike Hrvatske, Vlatko Pavletić, Zagreb, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zlatko Tomčić, 1990., 1991., 1995., 1996., 1997., 1999., ..., 22. ožujka, 28. listopada, 29. listopada, 30. svibnja. Proširite indeks (4 više) »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Franjo Tuđman · Dalmacija i Hrvatski sabor ·
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Franjo Tuđman i Gospodarstvo · Gospodarstvo i Hrvatski sabor ·
Hrvati
Bez opisa.
Franjo Tuđman i Hrvati · Hrvati i Hrvatski sabor ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Franjo Tuđman i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski sabor ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Franjo Tuđman i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski sabor ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski sabor ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Franjo Tuđman i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski sabor ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Franjo Tuđman i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Hrvatski sabor ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Franjo Tuđman i Knin · Hrvatski sabor i Knin ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Franjo Tuđman i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatski sabor i Kraljevina Jugoslavija ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Franjo Tuđman i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatski sabor i Nezavisna Država Hrvatska ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Franjo Tuđman i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Franjo Tuđman i Predsjednik Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske ·
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Franjo Tuđman i Savez komunista Hrvatske · Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Franjo Tuđman i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Franjo Tuđman i Socijalistička Republika Hrvatska · Hrvatski sabor i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Franjo Tuđman i Split · Hrvatski sabor i Split ·
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Franjo Tuđman i Sporazum Cvetković–Maček · Hrvatski sabor i Sporazum Cvetković–Maček ·
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Franjo Tuđman i Stjepan Mesić · Hrvatski sabor i Stjepan Mesić ·
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Franjo Tuđman i Ustav Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske ·
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Franjo Tuđman i Vlatko Pavletić · Hrvatski sabor i Vlatko Pavletić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Franjo Tuđman i Zagreb · Hrvatski sabor i Zagreb ·
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Franjo Tuđman i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Hrvatski sabor i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Franjo Tuđman i Zlatko Tomčić · Hrvatski sabor i Zlatko Tomčić ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Franjo Tuđman · 1990. i Hrvatski sabor ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Franjo Tuđman · 1991. i Hrvatski sabor ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Franjo Tuđman · 1995. i Hrvatski sabor ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Franjo Tuđman · 1996. i Hrvatski sabor ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Franjo Tuđman · 1997. i Hrvatski sabor ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Franjo Tuđman · 1999. i Hrvatski sabor ·
22. ožujka
22.
22. ožujka i Franjo Tuđman · 22. ožujka i Hrvatski sabor ·
28. listopada
28.
28. listopada i Franjo Tuđman · 28. listopada i Hrvatski sabor ·
29. listopada
29.
29. listopada i Franjo Tuđman · 29. listopada i Hrvatski sabor ·
30. svibnja
30.
30. svibnja i Franjo Tuđman · 30. svibnja i Hrvatski sabor ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Franjo Tuđman i Hrvatski sabor imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Franjo Tuđman i Hrvatski sabor
Usporedba između Franjo Tuđman i Hrvatski sabor
Franjo Tuđman ima 281 odnose, a Hrvatski sabor ima 278. Kao što im je zajedničko 34, Jaccard indeks 6.08% = 34 / (281 + 278).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Franjo Tuđman i Hrvatski sabor. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
