Brže od pregledniku!
40 odnosi: Beograd, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Cvjetko Milanja, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Esej, Francuski jezik, Gustav Krklec, Hrvatska, Ivana Lang, Ivo Balentović, Juraj Baldani, Kotor, Luka Perković, Miloš Milošević (znanstvenik), Nikola Šop, Pjesnik, Prevoditelj, Putopis, Saša Vereš, Salih Alić, Sarajevo, Slavistika, Talijanski jezik, Tin Ujević, Tko je tko u NDH, Trebinje, Vladislav Kušan, Vlado Vlaisavljević, Zadar, Zagreb, Zemun, 11. rujna, 1903., 1941., 1942., 1945., 1947., 1956., 2. veljače.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Frano Alfirević i Beograd · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Frano Alfirević i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Cvjetko Milanja
Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Frano Alfirević i Cvjetko Milanja · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Frano Alfirević i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Frano Alfirević i Dubrovnik · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Frano Alfirević i Esej · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Frano Alfirević i Francuski jezik · Vidi više »
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Novi!!: Frano Alfirević i Gustav Krklec · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Frano Alfirević i Hrvatska · Vidi više »
Ivana Lang
Ivana Lang (Zagreb, 15. studenog 1912. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica.
Novi!!: Frano Alfirević i Ivana Lang · Vidi više »
Ivo Balentović
Ivo Balentović Ivo Balentović (Županja, 25. travnja 1913. – Županja, 4. kolovoza 2001.), pjesnik, novelist, romanopisac, pisac za djecu, književni prevoditelj, urednik, novinar i putopisac.
Novi!!: Frano Alfirević i Ivo Balentović · Vidi više »
Juraj Baldani
Juraj Baldani (Veliki Bečkerek, 1929. – Zagreb, 15. prosinca 2010.), bio je hrvatski likovni kritičar, novinar i književnik.
Novi!!: Frano Alfirević i Juraj Baldani · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Frano Alfirević i Kotor · Vidi više »
Luka Perković
* Luka Perković (književnik).
Novi!!: Frano Alfirević i Luka Perković · Vidi više »
Miloš Milošević (znanstvenik)
Miloš Ilijin Milošević (Split, 1920. – Kotor, 25. travnja 2012.), hrvatski znanstvenik, arhivist, polihistor, marulolog, pjesnik, glazbenik, admiral Bokeljske mornarice, romanist.
Novi!!: Frano Alfirević i Miloš Milošević (znanstvenik) · Vidi više »
Nikola Šop
Nikola Šop (Jajce, 19. kolovoza, 1904. – Zagreb, 2. siječnja 1982.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Frano Alfirević i Nikola Šop · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Frano Alfirević i Pjesnik · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Frano Alfirević i Prevoditelj · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Frano Alfirević i Putopis · Vidi više »
Saša Vereš
Saša Vereš (Beograd, 11. srpnja 1928. – Zagreb, 30. siječnja 1992.), hrv.
Novi!!: Frano Alfirević i Saša Vereš · Vidi više »
Salih Alić
Salih Alić (Bijeljina, 30. rujna 1906. – Zagreb, 11. ožujka 1982.) bio je hrvatski Udruga pjesnik i novinar.
Novi!!: Frano Alfirević i Salih Alić · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Frano Alfirević i Sarajevo · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Frano Alfirević i Slavistika · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Frano Alfirević i Talijanski jezik · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Frano Alfirević i Tin Ujević · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Frano Alfirević i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Frano Alfirević i Trebinje · Vidi više »
Vladislav Kušan
Vladislav Kušan (1904. – 1985.) je bio srijemski hrvatski književnik rodom iz Srijemske Mitrovice.
Novi!!: Frano Alfirević i Vladislav Kušan · Vidi više »
Vlado Vlaisavljević
Vlado Vlaisavljević (Jastrebarsko, 14. srpnja 1900. – Jastrebarsko, 9. ožujka 1943.) hrvatski pjesnik.
Novi!!: Frano Alfirević i Vlado Vlaisavljević · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Frano Alfirević i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Frano Alfirević i Zagreb · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Frano Alfirević i Zemun · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Frano Alfirević i 11. rujna · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Frano Alfirević i 1903. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Frano Alfirević i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Frano Alfirević i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Frano Alfirević i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Frano Alfirević i 1947. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Frano Alfirević i 1956. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Frano Alfirević i 2. veljače · Vidi više »
