Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Voda

Indeks Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

67 odnosi: Amonijak, Anomalija vode, Beton, Deuterij, Dizenterija, Električni naboj, Elektron, Elektronegativnost, Elektrostatika, Energija, Fosfati, Fotosinteza, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Inje, Jamnica, Kakvoća vode, Kalcij, Kamen, Kapilarnost, Karbonati, Kemijska veza, Kemijski spojevi, Kiša, Kisik, Klima, Klor, Kloridi, Kobalt, Kohezija, Led, Magla, Magnezij, Mangan, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Merkur, Mjesec, Molekula, Natrijev hidrogenkarbonat, Natrijev klorid, Nitrat, Nitriti, Ocean, Ozon, Platina, Polarnost, Rijeka (vodotok), Rosa, Silika-gel, Snijeg, ..., Specifična toplina, Sulfati, Sumporovodik, Sunčeva energija, Svemir, Svjetski dan voda, Tekućine, Temperatura, Toplina, Toplina isparavanja, Tuča, Tvar, Ugljikov(IV) oksid, Vodik, Vodoopskrba, Vrelište, Zemlja. Proširite indeks (17 više) »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Voda i Amonijak · Vidi više »

Anomalija vode

jezeru ljeti (lijevo) i zimi (desno). Anomalija vode posebnost je vode da najveću gustoću ima na temperaturi od +4°C, iako bi svako fizikalno tijelo trebalo imati najveću gustoću u krutom stanju.

Novi!!: Voda i Anomalija vode · Vidi više »

Beton

Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.

Novi!!: Voda i Beton · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Voda i Deuterij · Vidi više »

Dizenterija

Dizenterija je zarazna bolest čiji simptomi se očituju u teškom proljevu pri čemu izmet sadržava krv.

Novi!!: Voda i Dizenterija · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Voda i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Voda i Elektron · Vidi više »

Elektronegativnost

Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Voda i Elektronegativnost · Vidi više »

Elektrostatika

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju. Pozitivni naboji (crveni) odbijaju se i pomiču na površinu okrenutu prema van. Ovi inducirani površinski naboji su točno prave veličine i oblika tako da njihovo suprotno električno polje poništava električno polje vanjskog naboja u unutrašnjosti metala. Stoga je elektrostatsko polje svuda unutar vodljivog predmeta nula, a elektrostatski potencijal je konstantan. Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.

Novi!!: Voda i Elektrostatika · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Voda i Energija · Vidi više »

Fosfati

Fosfati su soli i esteri fosforne kiseline.

Novi!!: Voda i Fosfati · Vidi više »

Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Novi!!: Voda i Fotosinteza · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Voda i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Voda i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Inje

Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.

Novi!!: Voda i Inje · Vidi više »

Jamnica

Jamnica plus d.o.o. hrvatsko je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju mineralne vode, drugih flaširanih voda te osvježavajućih pića osnovano 18. listopada 1828. godine, a danas posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenova grupe.

Novi!!: Voda i Jamnica · Vidi više »

Kakvoća vode

morima, za ispitivanje kakvoće vode. Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane (Wisconsin). Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje. električne vodljivosti na električnom uređaju za mjerenje električne vodljivosti vode možemo procijeniti stupanj mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ. pitke vode iz slavine. tvrdoće vode (kamenac). Kada je voda u maloj količini (u čaši vode) ona izgleda bezbojna za ljudsko oko. pH metar. Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu). Kakvoća vode ili kvaliteta vode se ispituje prema preporukama, smjernicama i pravilnicima mjerodavnih ustanova i zavoda na međudržavnoj i državnoj razini.

Novi!!: Voda i Kakvoća vode · Vidi više »

Kalcij

Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.

Novi!!: Voda i Kalcij · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Voda i Kamen · Vidi više »

Kapilarnost

staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.

Novi!!: Voda i Kapilarnost · Vidi više »

Karbonati

Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.

Novi!!: Voda i Karbonati · Vidi više »

Kemijska veza

Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.

Novi!!: Voda i Kemijska veza · Vidi više »

Kemijski spojevi

Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.

Novi!!: Voda i Kemijski spojevi · Vidi više »

Kiša

Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.

Novi!!: Voda i Kiša · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Voda i Kisik · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Voda i Klima · Vidi više »

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Novi!!: Voda i Klor · Vidi više »

Kloridi

Kloridi Kloridni ion anion je (negativno nabijen ion) Cl-.

Novi!!: Voda i Kloridi · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Novi!!: Voda i Kobalt · Vidi više »

Kohezija

vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.

Novi!!: Voda i Kohezija · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Voda i Led · Vidi više »

Magla

Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.

Novi!!: Voda i Magla · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Novi!!: Voda i Magnezij · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Novi!!: Voda i Mangan · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Voda i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Voda i Merkur · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Voda i Mjesec · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Voda i Molekula · Vidi više »

Natrijev hidrogenkarbonat

Strukturna formula NaHCO3 Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.

Novi!!: Voda i Natrijev hidrogenkarbonat · Vidi više »

Natrijev klorid

Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.

Novi!!: Voda i Natrijev klorid · Vidi više »

Nitrat

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.

Novi!!: Voda i Nitrat · Vidi više »

Nitriti

Nitritni ion ima kemijsku formulu NO2-.

Novi!!: Voda i Nitriti · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Voda i Ocean · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Voda i Ozon · Vidi više »

Platina

Plemenita kovina.

Novi!!: Voda i Platina · Vidi više »

Polarnost

Površinska napetost vode posljedica je polarnosti molekula vode i vodikove veze.

Novi!!: Voda i Polarnost · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Voda i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rosa

Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.

Novi!!: Voda i Rosa · Vidi više »

Silika-gel

Zrnca silica-gela. Silikagel je uobičajeno sredstvo za sušenje kao kuglice upakirane u propusnu vrećicu. regenerirati). Silika-gel (silika + gel) je gel koji se sastoji od koherentne trodimenzijske mreže polisilicijskih kiselina (silikati).

Novi!!: Voda i Silika-gel · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Voda i Snijeg · Vidi više »

Specifična toplina

Specifična toplina je količina topline koju treba dovesti jedinici količine neke tvari da bi temperatura tvari porasla za neku jedinicu temperature.

Novi!!: Voda i Specifična toplina · Vidi više »

Sulfati

Sulfati su minerali koji sadrže anion (SO4)2-.

Novi!!: Voda i Sulfati · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Voda i Sumporovodik · Vidi više »

Sunčeva energija

Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.

Novi!!: Voda i Sunčeva energija · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Voda i Svemir · Vidi više »

Svjetski dan voda

Voda Plitvičkim jezerima Ocean Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka.

Novi!!: Voda i Svjetski dan voda · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Voda i Tekućine · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Voda i Temperatura · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Voda i Toplina · Vidi više »

Toplina isparavanja

vodu, metanol, benzen i aceton Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanja (ΔHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.

Novi!!: Voda i Toplina isparavanja · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Novi!!: Voda i Tuča · Vidi više »

Tvar

Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.

Novi!!: Voda i Tvar · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Voda i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Voda i Vodik · Vidi više »

Vodoopskrba

Čista pitka voda. Francuskoj. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodoopskrba je komunalna djelatnost koja se bavi dovodom i raspodjelom vode od izvorišta do potrošača.

Novi!!: Voda i Vodoopskrba · Vidi više »

Vrelište

Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.

Novi!!: Voda i Vrelište · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Voda i Zemlja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »