Brže od pregledniku!
76 odnosi: Althing, Američki dolar, Atlantski ocean, Škotska, Biskup, Bruto domaći proizvod, Danska, Danska kruna, Danski jezik, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Europska unija, Farska kruna, Ferojci, Ferojski jezik, Golfska struja, Herc, Island, Islandski jezik, ISO 4217, Katedrala, Kiel, Kraljevina Danska, Kršćanstvo, Løgting, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Luterani, Margareta II., Napon, Nogometna liga Føroyara, Nogometna reprezentacija Føroyara, Norveška, Norveško more, Parlament, Redovnik, Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, Sjeverna Europa, Skandinavija, Staronordijski jezik, Tórshavn, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vikinzi, Volt, Zračna luka Vágar, 10. stoljeće, 1000., 1035., 1100., 12. travnja, 13. stoljeće, ..., 1380., 14. stoljeće, 1523., 1538., 1540., 1814., 1856., 1888., 1900., 1906., 1913., 1940., 1942., 1943., 1948., 1973., 1977., 1983., 1986., 1998., 2000., 2002., 2006., 6. stoljeće, 7. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (26 više) »
Althing
Zgrada parlamenta Alþingishús i Dómkirkja na trgu AusturvöllurAlthing (isl. Alþingi) je islandski parlament osnovan godine 930. na jugozapadnom dijelu zemlje u mjestu Thingvellir (isl. Þingvellir) i najstarija je svjetska parlamentarna institucija.
Novi!!: Farski otoci i Althing · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Farski otoci i Američki dolar · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Farski otoci i Atlantski ocean · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Farski otoci i Škotska · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Farski otoci i Biskup · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Farski otoci i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Farski otoci i Danska · Vidi više »
Danska kruna
Kruna je službena valuta Danske, ali i Grenlanda te Ovčjih otoka.
Novi!!: Farski otoci i Danska kruna · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Farski otoci i Danski jezik · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Farski otoci i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Farski otoci i Engleski jezik · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Farski otoci i Europska unija · Vidi više »
Farska kruna
Kruna je valuta u upotrebi na Farskim otocima.
Novi!!: Farski otoci i Farska kruna · Vidi više »
Ferojci
Ferojci (Farerci; u vlastitom jeziku Føroyingar).- Maleni narod iz sjeverne grane Germana nastanjen poglavito na Ferojskim otocima, Danska.
Novi!!: Farski otoci i Ferojci · Vidi više »
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Novi!!: Farski otoci i Ferojski jezik · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Farski otoci i Golfska struja · Vidi više »
Herc
Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.
Novi!!: Farski otoci i Herc · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Farski otoci i Island · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Farski otoci i Islandski jezik · Vidi više »
ISO 4217
ISO 4217 je međunarodni standard koji pomoću koda od tri znamenke (kod valute) definira imena valuta koje su važeće prema standardima Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).
Novi!!: Farski otoci i ISO 4217 · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Farski otoci i Katedrala · Vidi više »
Kiel
Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Novi!!: Farski otoci i Kiel · Vidi više »
Kraljevina Danska
Kraljevina Danska (dan: Danmarks Rige, fo: Danmarkar Ríki, gr: Danmarkip Naalagaaffik) je suverena država smještena u sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi.
Novi!!: Farski otoci i Kraljevina Danska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Farski otoci i Kršćanstvo · Vidi više »
Løgting
Løgting (fer. Løgtingið, dan. Lagtinget) jednodomni je parlament Farskih otoka, autonomnog teritorija u Kraljevini Danskoj.
Novi!!: Farski otoci i Løgting · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Farski otoci i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Farski otoci i Luterani · Vidi više »
Margareta II.
'''Margareta II.''', danska kraljica Margareta II. (Kopenhagen, 16. travnja 1940.), trenutna kraljica Danske.
Novi!!: Farski otoci i Margareta II. · Vidi više »
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Novi!!: Farski otoci i Napon · Vidi više »
Nogometna liga Føroyara
Nogometna liga Føroyara je najviši rang natjecanja u nogometu na Føroyaru.
Novi!!: Farski otoci i Nogometna liga Føroyara · Vidi više »
Nogometna reprezentacija Føroyara
Nogometna reprezentacija Farskih Otoka predstavlja Farske Otoke u nogometu.
Novi!!: Farski otoci i Nogometna reprezentacija Føroyara · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Farski otoci i Norveška · Vidi više »
Norveško more
Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.
Novi!!: Farski otoci i Norveško more · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Farski otoci i Parlament · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Farski otoci i Redovnik · Vidi više »
Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg
Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg (dan. Slesvig-Holsten-Sønderborg-Lyksborg) ili skraćeno dinastija Glücksburg, njemačka kneževska dinastija, ogranak dinastije Oldenburg, čiji članovi danas sjede na prijestoljima Danske i Norveške te pretendiraju na grčko prijestolje.
Novi!!: Farski otoci i Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Farski otoci i Sjeverna Europa · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Farski otoci i Skandinavija · Vidi više »
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Novi!!: Farski otoci i Staronordijski jezik · Vidi više »
Tórshavn
Tórshavn je glavni grad Farskih otoka.
Novi!!: Farski otoci i Tórshavn · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Farski otoci i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Farski otoci i Vikinzi · Vidi više »
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Novi!!: Farski otoci i Volt · Vidi više »
Zračna luka Vágar
Zračna luka Vágar je jedina zračna luka na Farskim Otocima.
Novi!!: Farski otoci i Zračna luka Vágar · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 10. stoljeće · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1000. · Vidi više »
1035.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1035. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1100. · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Farski otoci i 12. travnja · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 13. stoljeće · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1380. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 14. stoljeće · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1523. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1538. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1540. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1814. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1856. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1888. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Farski otoci i 1900. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1906. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1913. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Farski otoci i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Farski otoci i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1943. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1948. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1973. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1977. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 1986. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Farski otoci i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Farski otoci i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Farski otoci i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Farski otoci i 2006. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 6. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 7. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Farski otoci i 9. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Farski Otoci, Farsko otočje, Ferojski Otoci, Ferojski otoci, Ferski otoci, Foroyar, Føroyar, Ovčji Otoci, Ovčji otoci.
