Sadržaj
39 odnosi: Ariel (mjesec), Astronomska jedinica, Dan, Encelad (mjesec), Europa (mjesec), Galilejanski mjeseci, Galileo (svemirska letjelica), Galileo Galilei, Jupiter, Kalista (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kisik, Mars, Metar, Metar u sekundi, Minuta, Miranda (mjesec), Mjesec, Nikola Kopernik, Ozon, Palimpsest (astronomija), Prirodni satelit, Sat, Sekunda, Sinkrona rotacija, Stupanj (kut), Sumpor, Sunčev sustav, Svemirski teleskop Hubble, Ubrzanje Zemljine sile teže, Venera, Voda, Voyager 1, Voyager 2, Zemlja, 11. siječnja, 2014., 2015..
- Ganimed
Ariel (mjesec)
Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Ariel (mjesec)
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Astronomska jedinica
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Dan
Encelad (mjesec)
Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Encelad (mjesec)
Europa (mjesec)
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Europa (mjesec)
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Galilejanski mjeseci
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Galileo (svemirska letjelica)
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Galileo Galilei
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Jupiter
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Kalista (mjesec)
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Kelvin
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Kilogram
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Kisik
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Mars
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Metar u sekundi
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Minuta
Miranda (mjesec)
Miranda (također Uran V) je prirodni satelit Urana.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Miranda (mjesec)
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Mjesec
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Nikola Kopernik
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Ozon
Palimpsest (astronomija)
Ganimedu, snimio ''Voyager 2.'' Palimpsest je, u planetarnoj astronomiji, drevni udarni krateri kod kojih su sva reljefna obilježja kratera izgubljena.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Palimpsest (astronomija)
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Prirodni satelit
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Sat
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Sekunda
Sinkrona rotacija
Sinkrona rotacija je pojava kada period ophoda planeta oko matične zvijezde ili satelita oko matičnog planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Sinkrona rotacija
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Stupanj (kut)
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Sumpor
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Sunčev sustav
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Svemirski teleskop Hubble
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Ubrzanje Zemljine sile teže
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Venera
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Voda
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Voyager 1
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Voyager 2
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i Zemlja
11. siječnja
11.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i 11. siječnja
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Ganimed (mjesec) i 2015.
Vidi također
Ganimed
- Enki Catena
- Galileo Regio
- Ganimed (mjesec)
- Uruk Sulcus