Brže od pregledniku!
135 odnosi: Aeronomija, Alexander von Humboldt, Aljaska, Andrija Mohorovičić, Anemometar, Aristotel, Athanasius Kircher, Atmosfera, Barometar, Benjamin Franklin, Berislav Makjanić, Bospor, Carl Friedrich Gauss, Christiaan Huygens, Daljinska istraživanja, Diferencijalne jednadžbe, Državni hidrometeorološki zavod, Dubina, Edme Mariotte, Edmond Halley, Elastičnost, Električni otpor, Elektromagnetsko zračenje, Elektronika, Eratosten, Evangelista Torricelli, Federik Grisogono, Fizičar, Fizika, Frane Petrić, Gabriel Lamé, Galileo Galilei, Geodezija, Geofizika (tvrtka), Geografija, Geoid, Geologija, Glaciologija, Gravimetrija, Gravitacija, Gravitacijsko polje, Gustoća, Hidrološki ciklus, Hidrologija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski hidrografski institut, Impuls sile, Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo, ..., Isaac Newton, Izogona, Izolinije, Izoterma, Jadransko more, Johann Heinrich Lambert, Klimatologija, Kompas, Krim, Ledenjak, Leonhard Euler, Limnologija, Litoralna geografija, Loránd Eötvös, Luigi Ferdinando Marsigli, Mađarska, Magma, Magnetizam, Magnetometar, Magnetska deklinacija, Magnetsko polje, Mareograf, Markantun de Dominis, Meksički zaljev, Metamorfne stijene, Metar, Meteorologija, Mineralne sirovine, Mjesečeve mijene, Mjesec, Morska struja, Morske mijene, Nafta, Nil, Njihalo, Oceanografija, Oscilacije, Planet, Plin, Poroznost, Posejdonije, Potres, Potres u Zagrebu 1880., Prirodne znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Refrakcija, Renesansa, Rovinj, Ruđer Bošković, Santorio Santorio, Seine, Seizmički val, Seizmograf, Seizmologija, Sila teža, Sinoptička meteorologija, Sjedinjene Američke Države, Split, Stijena, Stjepan Mohorovičić, Strabon, Sunce, Sveučilište u Zagrebu, Tektonika ploča, Termometar, Torzijska vaga, Ugljikovodici, Umjetni satelit, Val, Vlagomjer, Voda, Vodokaz, Vodostaj, Vulkan, Vulkanologija, Zagreb, Zemlja, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisne karte, Zhang Heng, Znanost, Zrak, Zrakoplov, 1899., 1924.. Proširite indeks (85 više) »
Aeronomija
ozonskim sloju. patuljka. Aeronomija je grana meteorologije koja se bavi proučavanjem viših slojeva atmosfere, iznad 20 do 25 kilometara, i to prirodom njezinih sastojaka, gustoćom, temperaturom te mikrokemijskim procesima kao što su disocijacija molekula plinova na sastavne atome djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, te ionizacija ili stvaranje iona i slobodnih elektrona pod utjecajem kozmičkog zračenja, ultraljubičastog zračenja i gama-zraka na visinama od 60 kilometara.
Novi!!: Geofizika i Aeronomija · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Geofizika i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Geofizika i Aljaska · Vidi više »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Geofizika i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Anemometar
Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Ultrazvučni anemometar. Presjek kroz laser doppler anemometar. Anemometar s ugrijanom žicom. Pitot cijev. Mjerenje brzine vjetra ručnim anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Anemometar je mjerni instrument za mjerenje jačine vjetra i brzinu strujanja zraka.
Novi!!: Geofizika i Anemometar · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Geofizika i Aristotel · Vidi više »
Athanasius Kircher
Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik.
Novi!!: Geofizika i Athanasius Kircher · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Geofizika i Atmosfera · Vidi više »
Barometar
Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Vodeni barometar ili Goetheov barometar. Živini barometri iz 1890.: barometri s reduciranom skalom (lijevo) i barometar s pomičnim dnom (desno). kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Shema jednostavnog visinomjera. Tradicionalni barograf (bez kućišta). Fortinov barometar. Barometar je mjerni instrument za mjerenje tlaka zraka.
Novi!!: Geofizika i Barometar · Vidi više »
Benjamin Franklin
munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.
Novi!!: Geofizika i Benjamin Franklin · Vidi više »
Berislav Makjanić
Berislav Makjanić (Zagreb, 25. studenog 1922. – Split, 9. listopada 1988.), hrvatski meteorolog.
Novi!!: Geofizika i Berislav Makjanić · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Geofizika i Bospor · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Geofizika i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Geofizika i Christiaan Huygens · Vidi više »
Daljinska istraživanja
polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).
Novi!!: Geofizika i Daljinska istraživanja · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Geofizika i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Državni hidrometeorološki zavod
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) tijelo je državne uprave Republike Hrvatske.
Novi!!: Geofizika i Državni hidrometeorološki zavod · Vidi više »
Dubina
bušotine. Dubina je mjera vertikalne udaljenosti ispod horizontalne ravnine.
Novi!!: Geofizika i Dubina · Vidi više »
Edme Mariotte
Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.
Novi!!: Geofizika i Edme Mariotte · Vidi više »
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Novi!!: Geofizika i Edmond Halley · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Geofizika i Elastičnost · Vidi više »
Električni otpor
m. Ω. Električni otpor (oznaka R) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj vrste tvari, duljine i debljine električnog vodiča ili električnog izolatora na tok električne struje.
Novi!!: Geofizika i Električni otpor · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Geofizika i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Novi!!: Geofizika i Elektronika · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Geofizika i Eratosten · Vidi više »
Evangelista Torricelli
Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Torricellijev zakon istjecanja. Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.), talijanski fizičar, matematičar i dobar prijatelj Galilea Galileja.
Novi!!: Geofizika i Evangelista Torricelli · Vidi više »
Federik Grisogono
Federik Grisogono Bartolačić (Bortolazzi) (Zadar, 1472. – Zadar, 2. siječnja 1538.), hrvatski renesansni liječnik, kozmograf, matematičar i astrolog.
Novi!!: Geofizika i Federik Grisogono · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Geofizika i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Geofizika i Fizika · Vidi više »
Frane Petrić
Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.
Novi!!: Geofizika i Frane Petrić · Vidi više »
Gabriel Lamé
Gabriel Léon Jean Baptiste Lamé, (Tours, 22. srpnja 1795. — Pariz, 1. svibnja 1870.), bio je francuski matematičar i inženjer.
Novi!!: Geofizika i Gabriel Lamé · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Geofizika i Galileo Galilei · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Geofizika i Geodezija · Vidi više »
Geofizika (tvrtka)
Geofizika d.d. je hrvatska seizmička servisna tvrtka koja svoju djelatnost, istraživanje podzemlja u svrhu detektiranja rezervi nafte, plina, vode i mineralnih sirovina, obavlja uglavnom u području Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Novi!!: Geofizika i Geofizika (tvrtka) · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Geofizika i Geografija · Vidi više »
Geoid
date.
Novi!!: Geofizika i Geoid · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Geofizika i Geologija · Vidi više »
Glaciologija
Lateralna ili bočna morena na ledenjaku koji se spaja s ledenjakom Gornerom, Zermatt, Švicarska. Morena je visoki obronak nanosa prikazan na slici u gornjem lijevom kutu. Za više objašnjenja kliknuti na sliku. Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led.
Novi!!: Geofizika i Glaciologija · Vidi više »
Gravimetrija
* gravimetrija (fizika) je određivanje polja sile teže mjerenjem njezina ubrzanja u različitim točkama na Zemlji.
Novi!!: Geofizika i Gravimetrija · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Geofizika i Gravitacija · Vidi više »
Gravitacijsko polje
Gravitacijsko polje Zemlje; polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijsko polje je područje u kojem na tijela s masom djeluje gravitacijska sila.
Novi!!: Geofizika i Gravitacijsko polje · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Geofizika i Gustoća · Vidi više »
Hidrološki ciklus
zemljinom hidrološkom sustavu. Hidrološki ciklus je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji.
Novi!!: Geofizika i Hidrološki ciklus · Vidi više »
Hidrologija
Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.
Novi!!: Geofizika i Hidrologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geofizika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Geofizika i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski hidrografski institut
Hrvatski hidrografski institut (kratica: HHI) javna je ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Novi!!: Geofizika i Hrvatski hidrografski institut · Vidi više »
Impuls sile
elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.
Novi!!: Geofizika i Impuls sile · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Geofizika i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Zgrada ''Instituta za oceanografiju i ribarstvo'' na zapadnom rtu Marjana Institut za oceanografiju i ribarstvo je osnovan u Splitu 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora.
Novi!!: Geofizika i Institut za oceanografiju i ribarstvo · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Geofizika i Isaac Newton · Vidi više »
Izogona
magnetske deklinacije iz 2015. magnetskih deklinacija od 1590. do 1990. Izogone (grč. isos.
Novi!!: Geofizika i Izogona · Vidi više »
Izolinije
meteorološkoj karti. izobatama u razmaku od 200 metara. Izolinije su linije ili crte na grafičkom prikazu koje spajaju točke jednakih ili pretpostavljeno jednakih iznosa neke mjerne veličine, na primjer tlaka (izobare), dubine vode (izobate), jakosti Zemljina magnetskoga polja (izodiname), rasvjete (izofote), magnetske deklinacije (izogone), slanosti mora i oceana (izohaline), relativne vlažnosti zraka (izohigre), količine oborina (izohijete), nadmorske visine (izohipse), obujma ili volumena (izohore), magnetske inklinacije (izokline), istodobnoga nastupa pojava (izokrone), elemenata Zemaljskoga magnetizma (izomagnetične linije), količine naoblake (izonefe), gustoće (izopikne), brzine strujanja (izotahe), temperature (izoterme), brzine vjetra (izovele).
Novi!!: Geofizika i Izolinije · Vidi više »
Izoterma
obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).
Novi!!: Geofizika i Izoterma · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Geofizika i Jadransko more · Vidi više »
Johann Heinrich Lambert
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Lambertova kosinusnog zakona. Johann Heinrich Lambert (Mulhouse, 26. kolovoza 1728. – Berlin, 25. rujna 1777.), njemački fizičar, matematičar i astronom francuskog podrijetla.
Novi!!: Geofizika i Johann Heinrich Lambert · Vidi više »
Klimatologija
klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.
Novi!!: Geofizika i Klimatologija · Vidi više »
Kompas
Magnetski kompas. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Kompas ili busola (njem. Kompass kompas ili busola, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pri gradnji kompasa isključena je upotreba bilo kakvog željeza ili čelika, osim magnetne igle i drugih magneta za određene svrhe. Brodski kompas izrađen je obično od mjedi, pojedini su komadi katkada bakreni, a veliki nekomplicirani dijelovi od tvrdog drveta. Glavni dio svakoga kompasa je magnetska ruža, postavljena na stupiću u posudi koja se zove kotao. Ruža ima na obodu razdiobu na stupnjeve od 0° do 360°, tako da 0° znači sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad. Žirokompas ili girokompas zahvaljujući zvrku koji rotira velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje. Radiokompas služi za određivanje smjera prema nekom izvoru radio valova. To je prijamnik s usmjerenom antenom koja prima signale od nekog odašiljača, a oni su najjači kada je antena usmjerena izravno prema odašiljaču. Solarni kompas i astrokompas služi za određivanje smjera na Zemlji na temelju položaja Sunca i zvijezda.
Novi!!: Geofizika i Kompas · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Geofizika i Krim · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Geofizika i Ledenjak · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Geofizika i Leonhard Euler · Vidi više »
Limnologija
Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.
Novi!!: Geofizika i Limnologija · Vidi više »
Litoralna geografija
Litoralna geografija je znanost o dinamičkom sučelju između oceana i kopna koja uključuje fizičku geografiju (tj. litoralnu geomorfologiju, geologiju i oceanografiju) i antropogeografiju (sociologiju i povijest) obale.
Novi!!: Geofizika i Litoralna geografija · Vidi više »
Loránd Eötvös
Loránd Ágoston Eötvös (Pešta, 27. srpnja 1848. – Budimpešta, 8. travnja 1919.), mađarski fizičar.
Novi!!: Geofizika i Loránd Eötvös · Vidi više »
Luigi Ferdinando Marsigli
Luigi Ferdinando Marsigli, (Bologna, 10. srpnja 1658. – Bologna, 1. studenog 1730.), zemljopisac, prirodoslovac, polihistor, general, diplomat.
Novi!!: Geofizika i Luigi Ferdinando Marsigli · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Geofizika i Mađarska · Vidi više »
Magma
Havajski tok lave (lava je ekstruzivni ekvivalent magme) Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine (ili površine nekog drugog terestričkog planeta), a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama.
Novi!!: Geofizika i Magma · Vidi više »
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Geofizika i Magnetizam · Vidi više »
Magnetometar
Magnetometar ''Helium Vector Magnetometer'' (HVM) na svemirskim letjelicama Pioneer 10 i Pioneer 11. Magnetometar koji koristi Ratna mornarica SAD-a. Magnetometar je mjerni instrument za mjerenje jakosti magnetskoga polja ili magnetskoga momenta.
Novi!!: Geofizika i Magnetometar · Vidi više »
Magnetska deklinacija
Primjer magnetske deklinacije koja je istočna (pozitivna) u odnosu na zemljopisni sjever. ''Ng'' je zemljopisni ili stvarni (pravi) sjever, ''Nm'' je magnetski sjever, a ''δ'' je magnetska deklinacija. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana. Magnetska deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je kut između magnetskog i zemljopisnog (geografskog) meridijana.
Novi!!: Geofizika i Magnetska deklinacija · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Geofizika i Magnetsko polje · Vidi više »
Mareograf
Veneciji. Mareograf (mare - more, graf - crtati) je instrument koji služi za bilježenje morskih mijena (plima i oseka) i obično se postavlja iznad posebnog napravljenog bunara ili cijevi povezanim s morem.
Novi!!: Geofizika i Mareograf · Vidi više »
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Novi!!: Geofizika i Markantun de Dominis · Vidi više »
Meksički zaljev
Meksički zaljev je velika vodena površina između Sjeverne i Srednje Amerike.
Novi!!: Geofizika i Meksički zaljev · Vidi više »
Metamorfne stijene
Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena onaj je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećega tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama do 180 °C (po nekima 200 °C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa – parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).
Novi!!: Geofizika i Metamorfne stijene · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Geofizika i Metar · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Geofizika i Meteorologija · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Geofizika i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Novi!!: Geofizika i Mjesečeve mijene · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Geofizika i Mjesec · Vidi više »
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Novi!!: Geofizika i Morska struja · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Geofizika i Morske mijene · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Geofizika i Nafta · Vidi više »
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Novi!!: Geofizika i Nil · Vidi više »
Njihalo
gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.
Novi!!: Geofizika i Njihalo · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Geofizika i Oceanografija · Vidi više »
Oscilacije
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).
Novi!!: Geofizika i Oscilacije · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Geofizika i Planet · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Geofizika i Plin · Vidi više »
Poroznost
Poroznost (prema pora; kasnolat. porus V i obujma fizikalnog tijela VT, definira se prema formuli.
Novi!!: Geofizika i Poroznost · Vidi više »
Posejdonije
Posejdonije (135. – 51. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar, povjesničar i geodet iz rimskog razdoblja.
Novi!!: Geofizika i Posejdonije · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Geofizika i Potres · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: Geofizika i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Geofizika i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Geofizika i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Geofizika i Refrakcija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Geofizika i Renesansa · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Geofizika i Rovinj · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Geofizika i Ruđer Bošković · Vidi više »
Santorio Santorio
'''Santorio Santorio''' Santorio Santorio (Kopar, 29. ožujka 1561. – Venecija, 7. svibnja 1636.), liječnik, izumitelj termometra.
Novi!!: Geofizika i Santorio Santorio · Vidi više »
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Geofizika i Seine · Vidi više »
Seizmički val
Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Seizmički val ili potresni val je prostorni, napredni (progresivni), elastični val (longitudinalni i transverzalni) koji se iz žarišta potresa (epicentar) istodobno širi na sve strane.
Novi!!: Geofizika i Seizmički val · Vidi više »
Seizmograf
troosni seizmograf. vremenu. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmograf (grč. σεισμός: potres + graf) je mjerni instrument kojim se mjere i bilježe pomaci tla tijekom potresa.
Novi!!: Geofizika i Seizmograf · Vidi više »
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.
Novi!!: Geofizika i Seizmologija · Vidi više »
Sila teža
accessdate.
Novi!!: Geofizika i Sila teža · Vidi više »
Sinoptička meteorologija
meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.
Novi!!: Geofizika i Sinoptička meteorologija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Geofizika i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Geofizika i Split · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Geofizika i Stijena · Vidi više »
Stjepan Mohorovičić
Stjepan Mohorovičić (Bakar, 20. kolovoza 1890. - Zagreb, 13. veljače 1980.), hrvatski fizičar i geofizičar.
Novi!!: Geofizika i Stjepan Mohorovičić · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Geofizika i Strabon · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Geofizika i Sunce · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Geofizika i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tektonika ploča
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.
Novi!!: Geofizika i Tektonika ploča · Vidi više »
Termometar
temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).
Novi!!: Geofizika i Termometar · Vidi više »
Torzijska vaga
Coulombovo torzijsko njihalo ili torzijska vaga. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Torzijska vaga je vaga kojom se iznos neke sile određuje putem zakretnoga momenta torzije (uvijanje) napete niti (konstruirao Charles-Augustin de Coulomb, 1777.). Sastoji se od okomite, na jednom kraju učvršćene metalne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga njihala.
Novi!!: Geofizika i Torzijska vaga · Vidi više »
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Novi!!: Geofizika i Ugljikovodici · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Geofizika i Umjetni satelit · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Geofizika i Val · Vidi više »
Vlagomjer
vlagu i da se pri tom produžava. meteorološkoj kućici. termometra smještena na istom stalku. Vlagomjer ili higrometar je mjerni instrument za mjerenje apsolutne ili relativne vlažnosti (to jest udjela vodene pare) u nekoj kemijskoj tvari, najčešće u plinovima, a osobito u zraku.
Novi!!: Geofizika i Vlagomjer · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Geofizika i Voda · Vidi više »
Vodokaz
Češkoj prilikom poplava. parnoj lokomotivi. Spojene posude. Vodokaz je naprava za određivanje razine vodene površine u vodotocima, jezerima, umjetnim jezerima (akumulacijama) i slično.
Novi!!: Geofizika i Vodokaz · Vidi više »
Vodostaj
Visine vodostaja u Češkoj prilikom poplava Vodostaj je razina vode u moru, rijeci ili jezeru.
Novi!!: Geofizika i Vodostaj · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Geofizika i Vulkan · Vidi više »
Vulkanologija
Erupcija vulkana Vulkanologija je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem vulkana.
Novi!!: Geofizika i Vulkanologija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Geofizika i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Geofizika i Zemlja · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Geofizika i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemljopisne karte
Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512. – 1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Joana Blaeua na kojem se vide hrvatske zemlje Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.
Novi!!: Geofizika i Zemljopisne karte · Vidi više »
Zhang Heng
Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa Zhang Heng (Nan-Jang (Nanyang), Kina 78. – 139.) je bio kineski astronom, matematičar, književnik, slikar i geograf.
Novi!!: Geofizika i Zhang Heng · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Geofizika i Znanost · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Geofizika i Zrak · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Geofizika i Zrakoplov · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Geofizika i 1899. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Geofizika i 1924. · Vidi više »
