Brže od pregledniku!
274 odnosi: Acta Geographica Croatica, African Geographical Review, Agrarna geografija, Agripa (astronom), Alexander von Humboldt, Alfred Hettner, Antropogeografija, Antropologija, Aristotel, Arnold Henry Guyot, Artur Gavazzi, Astronomija, Austrijanci, Babilonija, Baza podataka, Bernhard Varenius, Bihevioralna geografija, Biheviorizam, Biogeografija, Bolest, Carl Ritter, Daljinska istraživanja, David Harvey, Demogeografija, Demografija, Diskriminantna analiza, Doreen Massey (geografkinja), Dragutin Seljan, Društvene znanosti, Drugi svjetski rat, Edward Soja, Egipatsko geografsko društvo, Ekološka geografija, Ekonomski zemljopis, Enciklopedija, Epidemiologija, Eratosten, Etimologija, Etnografija, Europa, Fauna, Feministička geografija, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fitogeografija, Fizička geografija, Flora, Francuska, Friedrich Ratzel, Geodezija, ..., Geograf, Geografija (Ptolomej), Geografski horizont, Geografski informacijski sustav, Geografski institut Antona Melika, Geografski leksikon, Geografski odsjek PMF-a, Geografsko društvo Slovenije, Geografsko udruženje, Geographical Review, Geoinformatika, Geologija, Geologija Marsa, Geomatika, Geomorfologija, Geopolitika, Geostatistika, Geozofija, Gerardus Mercator, Giovanni Domenico Cassini, Glaciologija, Global Positioning System, Globalizacija, Graviranje, Grčki jezik, Grupiranje, Halford Mackinder, Harvardsko geografsko društvo, Hidrografija, Hidrologija, Higijena, Hiparh, Hipokrat, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski geografski glasnik, Hrvatski jezični portal, Hrvatski jezik, Hrvatsko geografsko društvo, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Ibn Batuta, Ibn Haldun, Industrijska geografija, Interpolacija, Josip Roglić, Kartografija, Katastar, Klaudije Ptolemej, Klima, Klimatologija, Kognitivna psihologija, Komunikacija, Kozmografija, Kozmologija, Krajobrazna ekologija, Kraljevsko belgijsko geografsko društvo, Kraljevsko dansko geografsko društvo, Kraljevsko geografsko društvo, Kraljevsko nizozemsko društvo, Kultura, Kulturna baština, Kulturna geografija, Kulturna teorija, Kvalitativno istraživanje, Kvantitativna revolucija, Kvartarna znanost, Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud, Ledenjak, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Limnologija, Lisabonsko geografsko društvo, Litoralna geografija, Logistika, Lokacijska teorija, London School of Economics, Marko Polo, Marksizam, Masudi, Matematika, Medicinska geografija, Mercatorova projekcija, Michael Frank Goodchild, Milan Šenoa, Morfem, Muhamed Al-Idrisi, Nafta, National Geographic Society, Navigator, Neparametni statistički ispit, Nigel Thrift, Njemačka, Oceanografija, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Održivost, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Opća i nacionalna enciklopedija, Opseg, Oružane snage Republike Hrvatske, Osnovna škola, Paleogeografija, Paleoklimatologija, Pariško geografsko društvo, Paul Vidal de La Blache, Pedologija, Petar Matković, Planet, Planetologija, Plinije Stariji, Poleogeografija, Politička ekologija, Politička geografija, Politika, Popis geografa, Potamologija, Povijesna baština, Povijesni zemljopis, Povijest, Predmetak, Prirodne znanosti, Produbljeni intervju, Promet, Prometna geografija, Prostorna analiza, Prostorno planiranje, Prvi svjetski rat, Psihologija, Računarstvo, Razvojna geografija, Regionalizacija, Regionalna geografija, Regionalno planiranje, Religija, Religijska geografija, Reljef, Rimsko Carstvo, Satelitsko snimanje, Sinekizam, Sinoptička meteorologija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slovenija, Socijalna geografija, Sociologija, Srednja škola, Srednji vijek, Stara Grčka, Statistika, Stjepan Glavač, Strabon, Strateška geografija, Sudioničko promatranje, Sufiks, Sunčev sustav, Sveučilište, Sveučilište u Zagrebu, Talijani, Tehnološka promjena, Teorija centralnog mjesta, Triangulacija, Turistička geografija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Upravljanje okolišem, Upravljanje resursima, Upravljanje u kriznim situacijama, Urbana geografija, Urbanističko planiranje, Velika geografska otkrića, Visoka škola, Voda, Vojna geografija, Vremenska geografija, Walter Christaller, Walter Isard, William Morris Davis, Yi-Fu Tuan, Zagreb, Zemlja, Zemljopisno područje, Zemljopisno preimenovanje, Zemljovid, Zemljovid svijeta, Znanost, Zoogeografija, Zračna fotografija, 13. stoljeće, 1512., 1594., 1617., 1673., 168., 1682., 17. stoljeće, 1769., 1779., 18. stoljeće, 1807., 1843., 1844., 1845., 1850., 1859., 1861., 1883., 1884., 1893., 19. stoljeće, 1904., 1918., 1930., 1934., 1935., 194. pr. Kr., 1941., 1944., 1947., 1949., 1950-ih, 1967., 1969., 20. stoljeće, 200. pr. Kr., 2003., 3. stoljeće. Proširite indeks (224 više) »
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija i Acta Geographica Croatica · Vidi više »
African Geographical Review
African Geographical Review (skr. AGR), znanstveni časopis koji jednom godišnje izdaje Afrička grupa specijalnosti Udruženja američkih geografa.
Novi!!: Geografija i African Geographical Review · Vidi više »
Agrarna geografija
Agrarna geografija grana je ekonomske geografije koja se bavi proučavanjem područja s obradivim površinama i njihovim utjecajem na fizički krajobraz.
Novi!!: Geografija i Agrarna geografija · Vidi više »
Agripa (astronom)
Agripa (? - 92. po. Kr.), grčki astronom.
Novi!!: Geografija i Agripa (astronom) · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Geografija i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Alfred Hettner
Alfred Hettner (1859. – 1941.), njemački geograf Kritičkim radovima utjecao na oblikovanje moderne geografije.
Novi!!: Geografija i Alfred Hettner · Vidi više »
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Novi!!: Geografija i Antropogeografija · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Geografija i Antropologija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Geografija i Aristotel · Vidi više »
Arnold Henry Guyot
Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i Frederick Augustus Porter Barnard Arnold Henry Guyot (Boudevilliers blizu Neuchâtela, Švicarska, 28. rujna 1807. – 8. veljače 1884.), švicarsko-američki geolog i geograf.
Novi!!: Geografija i Arnold Henry Guyot · Vidi više »
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Novi!!: Geografija i Artur Gavazzi · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Geografija i Astronomija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Geografija i Austrijanci · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Geografija i Babilonija · Vidi više »
Baza podataka
Baza podataka je organizirani skup podataka.
Novi!!: Geografija i Baza podataka · Vidi više »
Bernhard Varenius
Bernhardus Varenius (Bernhardt Varen; 1621. ili 1622. – oko 1650.), flamanski geograf.
Novi!!: Geografija i Bernhard Varenius · Vidi više »
Bihevioralna geografija
Bihevioralna geografija je pristup u antropogeografiji koji proučava ljudsko ponašanje upotrebom rastavljenog pristupa.
Novi!!: Geografija i Bihevioralna geografija · Vidi više »
Biheviorizam
Nobelovu nagrad za fiziologiju ili medicinu. Biheviorizam (eng. behaviour ponašanje), pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji da je ponašanje zanimljivo i vrijedno znanstvenoga istraživanja.
Novi!!: Geografija i Biheviorizam · Vidi više »
Biogeografija
Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obično promatranih od regionalnih do kontinentskih razmjera.
Novi!!: Geografija i Biogeografija · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Geografija i Bolest · Vidi više »
Carl Ritter
'''Carl Ritter''' Carl Ritter (Quedlinburg, 7. kolovoza 1779. – Berlin, 28. rujna 1859.) bio je njemački geograf.
Novi!!: Geografija i Carl Ritter · Vidi više »
Daljinska istraživanja
polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).
Novi!!: Geografija i Daljinska istraživanja · Vidi više »
David Harvey
David Harvey (geograf) David Harvey (Gillingham, Kent, 1935.), istaknuti profesor antropologije na Diplomskom centru Gradskog sveučilišta u New Yorku (CUNtY).
Novi!!: Geografija i David Harvey · Vidi više »
Demogeografija
Demogeografija ili populacijska geografija je dio antropogeografije koji proučava načine na koje su prostorne različitosti u raspodjeli, sastavu, migracijama i rastu stanovništva povezane s prirodom mjestâ.
Novi!!: Geografija i Demogeografija · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Geografija i Demografija · Vidi više »
Diskriminantna analiza
Diskriminantna analiza je varijacija analize mnogostruke linearne regresije za predviđanje učestalosti ili neučestalosti nekog događaja.
Novi!!: Geografija i Diskriminantna analiza · Vidi više »
Doreen Massey (geografkinja)
Doreen Massey FRSA FBA (3. siječnja 1944. – 11. ožujka 2016.), suvremena britanska društvena znanstvenica i geografkinja.
Novi!!: Geografija i Doreen Massey (geografkinja) · Vidi više »
Dragutin Seljan
Dragutin Seljan (Topolovac kraj Siska, 16. studenog 1810. – Zagreb, 14. svibnja 1848.), geograf, teolog i sudionik ilirskog pokreta.
Novi!!: Geografija i Dragutin Seljan · Vidi više »
Društvene znanosti
Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.
Novi!!: Geografija i Društvene znanosti · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Geografija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edward Soja
Edward William Soja (Bronx, New York City, 1941.), postmodernistički politički geograf i urbanist.
Novi!!: Geografija i Edward Soja · Vidi više »
Egipatsko geografsko društvo
Egipatsko geografsko društvo (ar. الجمعية الجغرافية المصرية; franc. Société de géographie d'Egypte) osnovano je ukazom kedive Ismaila Paše 19. svibnja 1875. Prvi predsjednik društva bio je njemački botaničar, putnik i etnolog Georg August Schweinfurth.
Novi!!: Geografija i Egipatsko geografsko društvo · Vidi više »
Ekološka geografija
Ekološka geografija grana je geografije koja proučava prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta.
Novi!!: Geografija i Ekološka geografija · Vidi više »
Ekonomski zemljopis
Ekonomski zemljopis ili ekonomska geografija je znanost o zemljopisnom smještaju proizvodnih snaga i pojedinih gospodarskih objekata, ako je ta lokacija određena zakonima društvenog razvitka, a ne zakonima prirode.
Novi!!: Geografija i Ekonomski zemljopis · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Geografija i Enciklopedija · Vidi više »
Epidemiologija
Epidemiologija je znanost koja proučava širenje i čimbenike bolesti u ljudskom stanovništvu (Rothman i Greenland) te primjena te znanosti na rješavanje zdravstvenih problema (Last, 2001.). Epidemiologija se smatra temeljnim skupom metoda u svim istraživanjima javnog zdravstva, te ima veliku primjenu u kliničkoj medicini kod utvrđivanja čimbenika rizika bolesti i određivanja najboljeg zdravstvenog djelovanja u kliničkoj praksi.
Novi!!: Geografija i Epidemiologija · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Geografija i Eratosten · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Geografija i Etimologija · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Geografija i Etnografija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Geografija i Europa · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Geografija i Fauna · Vidi više »
Feministička geografija
Feministička geografija je grana antropogeografije koja primjenjuje teorije, metode i kritike feminizma u proučavanju ljudske okoline i društva.
Novi!!: Geografija i Feministička geografija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Geografija i Filozofija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Geografija i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str. 433. i 478. nelog. biljni zemljopisIvan Šugar:, Zelene stranice, II., 30. travnja 2010.), znanstvena disciplina biogeografije odnosno botanike koja se usmjerava na istraživanje i zakonitosti rasprostranjivanja odnosno razmještaja biljnih vrsta unutar tzv.
Novi!!: Geografija i Fitogeografija · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Geografija i Fizička geografija · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Geografija i Flora · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Geografija i Francuska · Vidi više »
Friedrich Ratzel
Sveučilišta u Leipzigu Friedrich Ratzel (Karlsruhe, Baden, 30. kolovoza 1844. – Ammerland, 9. kolovoza 1904.), njemački geograf i etnograf, značajan po kovanici Lebensraum ("životni prostor").
Novi!!: Geografija i Friedrich Ratzel · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Geografija i Geodezija · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Geografija i Geograf · Vidi više »
Geografija (Ptolomej)
Geografija ili Priručnik geografije (starogrč. Γεωγραφικὴ Ὑφήγησις Geographike Hyphegesis; lat. Geographia ili stariji naziv Cosmographia), najvažnije Ptolomejevo djelo izuzevši Almagest.
Novi!!: Geografija i Geografija (Ptolomej) · Vidi više »
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Geografija i Geografski horizont · Vidi više »
Geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Novi!!: Geografija i Geografski informacijski sustav · Vidi više »
Geografski institut Antona Melika
Geografski institut Antona Melika je najviša geografska institucija u Sloveniji koju je 1946. godine osnovala Slovenska akademija znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Geografija i Geografski institut Antona Melika · Vidi više »
Geografski leksikon
željeznice Santa Fe u "Grain Dealers and Shippers Gazetteer" iz 1891. godine. Geografski leksikon je rječnik geografskih imena, važna referencija za informacije o mjestima i mjesnim imenima (Vidi: Toponomastika), te se obično koristi skupa s kartom ili atlasom.
Novi!!: Geografija i Geografski leksikon · Vidi više »
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografija i Geografski odsjek PMF-a · Vidi više »
Geografsko društvo Slovenije
Geografsko društvo Slovenije osnovano je 1922. godine kao prvo geografsko društvo u Sloveniji.
Novi!!: Geografija i Geografsko društvo Slovenije · Vidi više »
Geografsko udruženje
Geografsko udruženje (GA, engl. Geographical Association) je organizacija iz Sheffielda, Ujedinjeno Kraljevstvo čiji je cilj unaprijediti podučavanje geografije i informirati svakoga o vrijednostima učenja geografije.
Novi!!: Geografija i Geografsko udruženje · Vidi više »
Geographical Review
Geographical Review je znanstveni časopis Američkog geografskog društva.
Novi!!: Geografija i Geographical Review · Vidi više »
Geoinformatika
Geoinformatika je znanost koja razvija i koristi informatičku infrastrukturu za označavanje problema u geoznanosti i srodnim granama tehničkih znanosti.
Novi!!: Geografija i Geoinformatika · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Geografija i Geologija · Vidi više »
Geologija Marsa
Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.
Novi!!: Geografija i Geologija Marsa · Vidi više »
Geomatika
Geomatika je znanost o prikupljanju, pohranjivanju, obrađivanju i razmjenjivanju geografskih ili prostornih referenciranih informacija.
Novi!!: Geografija i Geomatika · Vidi više »
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Novi!!: Geografija i Geomorfologija · Vidi više »
Geopolitika
Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.
Novi!!: Geografija i Geopolitika · Vidi više »
Geostatistika
Geostatistika je grana primijenjene statistike koja primjenjuje teorije determinističke procjene, zatim stohastičkih procesa, odnosno statističkog zaključivanja na različite prostorne pojave u brojnim znanostima.
Novi!!: Geografija i Geostatistika · Vidi više »
Geozofija
Geozofija je koncept koji je J.K. Wright uveo u geografiju 1947. godine.
Novi!!: Geografija i Geozofija · Vidi više »
Gerardus Mercator
Gerardus Mercator Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. ožujka 1512. – Duisburg, 2. prosinca 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Geografija i Gerardus Mercator · Vidi više »
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Novi!!: Geografija i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »
Glaciologija
Lateralna ili bočna morena na ledenjaku koji se spaja s ledenjakom Gornerom, Zermatt, Švicarska. Morena je visoki obronak nanosa prikazan na slici u gornjem lijevom kutu. Za više objašnjenja kliknuti na sliku. Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led.
Novi!!: Geografija i Glaciologija · Vidi više »
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Novi!!: Geografija i Global Positioning System · Vidi više »
Globalizacija
Globalizacija je skup procesa (gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih) koji vode preobrazbi životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenog svijeta.
Novi!!: Geografija i Globalizacija · Vidi više »
Graviranje
Albrechta Dürera iz 1514. Graviranje je tehnički postupak urezivanja ili jetkanja dizajna (linija, ukrasa, znakova, likova) u tvrdu, obično ravnu površinu pravljenjem brazda u njoj.
Novi!!: Geografija i Graviranje · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Geografija i Grčki jezik · Vidi više »
Grupiranje
Grupiranje podataka je uobičajena tehnika za analizu statističkih podataka, koja se koristi u mnogim područjima, uključujući strojno učenje, podatkovno rudarstvo, prepoznavanje obrazaca, slikovnu analizu i bioinformatiku.
Novi!!: Geografija i Grupiranje · Vidi više »
Halford Mackinder
Halford Mackinder Sir Halford John Mackinder PC (15. veljače 1861. – 6. ožujka 1947.), engleski geograf i jedan od osnivača geopolitike.
Novi!!: Geografija i Halford Mackinder · Vidi više »
Harvardsko geografsko društvo
Harvardsko geografsko društvo (engl. Harvard Geographic Society) je najveća, najaktivnija geografska organizacija na Harvardskom sveučilištu.
Novi!!: Geografija i Harvardsko geografsko društvo · Vidi više »
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Novi!!: Geografija i Hidrografija · Vidi više »
Hidrologija
Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.
Novi!!: Geografija i Hidrologija · Vidi više »
Higijena
infektivnih bolesti. Higijena obuhvaća praktične postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću.
Novi!!: Geografija i Higijena · Vidi više »
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Novi!!: Geografija i Hiparh · Vidi više »
Hipokrat
Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u Dubrovniku Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik.
Novi!!: Geografija i Hipokrat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geografija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Geografija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Geografija i Hrvatski geografski glasnik · Vidi više »
Hrvatski jezični portal
Hrvatski jezični portal (HJP) prvi je rječnik hrvatskoga jezika distribuiran internetom.
Novi!!: Geografija i Hrvatski jezični portal · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Geografija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Geografija i Hrvatsko geografsko društvo · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Geografija i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Ibn Batuta
Ibn Battuta (1304.–1377.) Abu Abdullah Muhammad Ibn Abdullah Al Lawati Al Tanji Ibn Battuta (24. veljače 1304. do 1368. do 1377., godina smrti nepouzdana), istaknuti arapski (marokanski) Berber, putnik i istraživač Rodio se u berberskoj obitelji u Tangeru, Maroko 703.
Novi!!: Geografija i Ibn Batuta · Vidi više »
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Novi!!: Geografija i Ibn Haldun · Vidi više »
Industrijska geografija
Industrijska geografija dio je ekonomske geografije koji proučava industrijski razvoj s prostornog aspekta, a pritom se posebno fokusira na lokaciju i distribuciju sirovina i proizvoda u geoprostoru.
Novi!!: Geografija i Industrijska geografija · Vidi više »
Interpolacija
Interpolacija u matematičkom polju numeričke matematike označava metodu konstrukcije novih točaka podataka unutar raspona diskretnog skupa poznatih točaka podataka.
Novi!!: Geografija i Interpolacija · Vidi više »
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografija i Josip Roglić · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Geografija i Kartografija · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Geografija i Katastar · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Geografija i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Geografija i Klima · Vidi više »
Klimatologija
klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.
Novi!!: Geografija i Klimatologija · Vidi više »
Kognitivna psihologija
Kognitivna psihologija je znanost koja je usmjerena na otkrivanje psihičkih procesa koji se nalaze u osnovi ponašanja.
Novi!!: Geografija i Kognitivna psihologija · Vidi više »
Komunikacija
Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.
Novi!!: Geografija i Komunikacija · Vidi više »
Kozmografija
Pojam kozmografija ima dva različita značenja: tradicionalno je to bila praznanost mapiranja općih obilježja kozmosa, neba i Zemlje; u novije vrijeme korišten je za opisivanje tekućih napora da se odrede značajke velikih razmjera vidljivog svemira.
Novi!!: Geografija i Kozmografija · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Geografija i Kozmologija · Vidi više »
Krajobrazna ekologija
Krajobrazna ekologija je grana ekologije i geografije koja proučava prostornu razliku elemenata u krajobrazu (poput polja, živica, šuma, rijeka i gradova) i načine na koje njihova raspodjela utječe na raspodjelu i protok energije i pojedinaca u okolini (koji onda mogu utjecati na raspodjelu samih elemenata).
Novi!!: Geografija i Krajobrazna ekologija · Vidi više »
Kraljevsko belgijsko geografsko društvo
Kraljevsko belgijsko geografsko društvo (SRBG, franc. Société Royale Belge de Géographie) je belgijsko znanstveno društvo koje djeluje na promicanju geografskih znanosti.
Novi!!: Geografija i Kraljevsko belgijsko geografsko društvo · Vidi više »
Kraljevsko dansko geografsko društvo
Kraljevsko dansko geografsko društvo (danski Det Kongelige Danske Geografiske Selskab) je znanstveno društvo čije je cilj unaprjeđenje znanja o Zemlji i njenim stanovnicima te širenje interesa za geografsku znanost.
Novi!!: Geografija i Kraljevsko dansko geografsko društvo · Vidi više »
Kraljevsko geografsko društvo
Kraljevsko geografsko društvo (engl. Royal Geographical Society) je britansko znanstveno društvo osnovano 1830. pod nazivom Londonsko geografsko društvo (engl. Geographical Society of London) za unaprjeđenje geografskih znanosti pod patronatom kralja Williama IV. Obuhvatilo je 'Udruženje za promicanje otkrića unutarnjih dijelova Afrike'--poznato također kao Afričko udruženje--(osnovao Sir Joseph Banks 1788.), Raleighov klub i Palestinsko udruženje.
Novi!!: Geografija i Kraljevsko geografsko društvo · Vidi više »
Kraljevsko nizozemsko društvo
Kraljevsko nizozemsko geografsko društvo (KNAG, niz. Koninklijk Nederlands Aardrijkskundig Genootschap) je organizacija geografa i ljubitelja geografije u Nizozemskoj.
Novi!!: Geografija i Kraljevsko nizozemsko društvo · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Geografija i Kultura · Vidi više »
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Novi!!: Geografija i Kulturna baština · Vidi više »
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Novi!!: Geografija i Kulturna geografija · Vidi više »
Kulturna teorija
Kulturna teorija je grana antropologije, semiotike i drugih srodnih društvenih znanstvenih disciplina (npr. sociologije) koja pokušava definirati heuristički koncept kulture u operacionalnim i/ili znanstvenim pojmovima.
Novi!!: Geografija i Kulturna teorija · Vidi više »
Kvalitativno istraživanje
Kvalitativno istraživanje je termin koji ima različita značenja u različitim područjima, ali je najpoznatiji po upotrebi u društvenim znanostima.
Novi!!: Geografija i Kvalitativno istraživanje · Vidi više »
Kvantitativna revolucija
Kvantitativna revolucija bila je jedna od četiriju prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su regionalna geografija, okolinski determinizam i kritička geografija).
Novi!!: Geografija i Kvantitativna revolucija · Vidi više »
Kvartarna znanost
Kvartarna znanost je interdisciplinarna znanost koje se fokusira na razdoblje kvartara koje obuhvaća posljednjih 2.6 milijuna godina.
Novi!!: Geografija i Kvartarna znanost · Vidi više »
Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud
Vautrin Lud Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud (kolokvijalno Prix Vautrin Lud ili Međunarodna nagrada za geografiju Vautrin Lud) utemeljena je 1991. godine i najveća je nagrada koja se može dobiti u području geografije.
Novi!!: Geografija i Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Geografija i Ledenjak · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Geografija i Leksikografija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Geografija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Limnologija
Jezero '''Petnja''' kod Slavonskog Broda Limnologija (grčki λἰμνη jezero + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem jezera, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima jezerske vode i biologijom jezera.
Novi!!: Geografija i Limnologija · Vidi više »
Lisabonsko geografsko društvo
Lisabonsko geografsko društvo (port. Sociedade de Geografia de Lisboa) je znanstveno društvo stvoreno u Lisabonu 1875. godine s ciljem promicanja i asistiranja proučavanju i napretku geografije i srodnih znanosti u Portugalu.
Novi!!: Geografija i Lisabonsko geografsko društvo · Vidi više »
Litoralna geografija
Litoralna geografija je znanost o dinamičkom sučelju između oceana i kopna koja uključuje fizičku geografiju (tj. litoralnu geomorfologiju, geologiju i oceanografiju) i antropogeografiju (sociologiju i povijest) obale.
Novi!!: Geografija i Litoralna geografija · Vidi više »
Logistika
Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Novi!!: Geografija i Logistika · Vidi više »
Lokacijska teorija
Lokacijska teorija je zaokupljena geografskom lokacijom ekonomske aktivnosti; postala je integralni dio ekonomske geografije, regionalne znanosti i prostorne ekonomije.
Novi!!: Geografija i Lokacijska teorija · Vidi više »
London School of Economics
London School of Economics and Political Science (hrv. Londonska škola ekonomije i političkih znanosti), obično poznat kao London School of Economics (hrv. Londonska škola ekonomije) ili LSE je specijalistički koledž i sastavnica Sveučilišta u Londonu.
Novi!!: Geografija i London School of Economics · Vidi više »
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Novi!!: Geografija i Marko Polo · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Geografija i Marksizam · Vidi više »
Masudi
Abd al-Hasan Ali ibn al-Husayn Masudi (oko 890. - oko 957.), arapski povjesničar, geograf, filozof i pisac.
Novi!!: Geografija i Masudi · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Geografija i Matematika · Vidi više »
Medicinska geografija
Medicinska geografija,Opća i nacionalna enciklopedija: znanost o zdravstvenim prilikama u pojedinim geografskim područjima.
Novi!!: Geografija i Medicinska geografija · Vidi više »
Mercatorova projekcija
'''Mercatorova karta svijeta''' ''Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigatium Emendate'' (1569.) Mercatorova projekcija je cilindrična kartografska projekcija koju je 1569.
Novi!!: Geografija i Mercatorova projekcija · Vidi više »
Michael Frank Goodchild
Michael Frank Goodchild (24. veljače 1944.), britansko-američki geograf.
Novi!!: Geografija i Michael Frank Goodchild · Vidi više »
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Novi!!: Geografija i Milan Šenoa · Vidi više »
Morfem
U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.
Novi!!: Geografija i Morfem · Vidi više »
Muhamed Al-Idrisi
Karta Svijeta iz 1154. godine. Jug je prema gore Muhamed el Idrisi, punim imenom Abu Abd Allah Muhammad al-Idrisi al-Qurtubi al-Hasani al-Sabti, (arap: أبو عبد الله محمد الإدريسي), (Ceuta, 1099. – Palermo, 1164.) bio je arapski kartograf i geograf.
Novi!!: Geografija i Muhamed Al-Idrisi · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Geografija i Nafta · Vidi više »
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Novi!!: Geografija i National Geographic Society · Vidi više »
Navigator
Navigator je osoba osposobljena za navigaciju brodom ili letjelicom.
Novi!!: Geografija i Navigator · Vidi više »
Neparametni statistički ispit
Neparametni statistički ispit je ispit čiji model ne specificira uvjete o parametrima populacije iz koje se izvlači uzorak.
Novi!!: Geografija i Neparametni statistički ispit · Vidi više »
Nigel Thrift
Nigel John Thrift (1949.), profesor, trenutačni prorektor Sveučilišta u Warwicku i vodeći znanstvenik na području antropogeografije.
Novi!!: Geografija i Nigel Thrift · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Geografija i Njemačka · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Geografija i Oceanografija · Vidi više »
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Novi!!: Geografija i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru · Vidi više »
Održivost
Blue Marble: 2001. (lijevo) i 2002. godine (desno). Održivost je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu.
Novi!!: Geografija i Održivost · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Geografija i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Geografija i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Novi!!: Geografija i Opseg · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Geografija i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Geografija i Osnovna škola · Vidi više »
Paleogeografija
Paleogeografija je znanost koja istražuje i rekonstruira geografske prilike pojedinih razdoblja u geološkoj prošlosti Zemlje.
Novi!!: Geografija i Paleogeografija · Vidi više »
Paleoklimatologija
Paleoklimatologija je znanost o klimatskim promjenama koje su se zbivale tijekom čitave Zemljine prošlosti.
Novi!!: Geografija i Paleoklimatologija · Vidi više »
Pariško geografsko društvo
Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu.
Novi!!: Geografija i Pariško geografsko društvo · Vidi više »
Paul Vidal de La Blache
Paul Vidal de La Blache Paul Vidal de La Blache (Pézenas, 22. siječnja 1845. – Tamaris, 5. travnja 1918.), francuski geograf.
Novi!!: Geografija i Paul Vidal de La Blache · Vidi više »
Pedologija
Proučavanje tla Pedologija (ruski: Педология, od grčkog pedon.
Novi!!: Geografija i Pedologija · Vidi više »
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografija i Petar Matković · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Geografija i Planet · Vidi više »
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Geografija i Planetologija · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Geografija i Plinije Stariji · Vidi više »
Poleogeografija
Poleogeografija (grčki πόλεις – grad + γράφω – pišem) znanost o gradovima.
Novi!!: Geografija i Poleogeografija · Vidi više »
Politička ekologija
Politička ekologija je znanost koja proučava načine na koje politički, ekonomski i socijalni faktori utječu na okoliš.
Novi!!: Geografija i Politička ekologija · Vidi više »
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Novi!!: Geografija i Politička geografija · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Geografija i Politika · Vidi više »
Popis geografa
Popis geografa (zemljopisaca) poredanih po abecednom redu (po prezimenu).
Novi!!: Geografija i Popis geografa · Vidi više »
Potamologija
Potamologija (grčki ποταμη rijeka + -logija), grana hidrologije koja se bavi istraživanjem rijeka, napose fizikalnim i kemijskim svojstvima riječne vode i biologijom rijeka.
Novi!!: Geografija i Potamologija · Vidi više »
Povijesna baština
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta.
Novi!!: Geografija i Povijesna baština · Vidi više »
Povijesni zemljopis
Povijesni zemljopis (također povijesna geografija ili historijska geografija) je znanost o.
Novi!!: Geografija i Povijesni zemljopis · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Geografija i Povijest · Vidi više »
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Novi!!: Geografija i Predmetak · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Geografija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Produbljeni intervju
Produbljeni intervju (engl. in-depth interview), tehnika kvalitativnog istraživanja koja omogućuje razgovor između dviju osoba.
Novi!!: Geografija i Produbljeni intervju · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Geografija i Promet · Vidi više »
Prometna geografija
Prometna geografija objašnjava postanak, razvoj i svakodnevno odvijanje prometa i posljedice prometnog djelovanja u prometu.
Novi!!: Geografija i Prometna geografija · Vidi više »
Prostorna analiza
epidemije kolere u Broad Streetu 1854. Ovo je jedan od prvih slučajeva prostorne analize prikazane u obliku karte. Prostorna analiza ili prostorna statistika obuhvaća sve formalne tehnike koje proučavaju entitete uporabom njihovih topoloških, geometrijskih ili geografskih osobina.
Novi!!: Geografija i Prostorna analiza · Vidi više »
Prostorno planiranje
Prostorno planiranje označava metode koje javni sektor koristi kako bi utjecao na distribuciju ljudi i aktivnosti u prostoru u različitim razmjerima.
Novi!!: Geografija i Prostorno planiranje · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Geografija i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Geografija i Psihologija · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Geografija i Računarstvo · Vidi više »
Razvojna geografija
Razvojna geografija je dio antropogeografije koja proučava Zemljinu geografiju i njezin odnos s gospodarskim razvojem.
Novi!!: Geografija i Razvojna geografija · Vidi više »
Regionalizacija
Regionalizacija je sklonost ili proces formiranja regija.
Novi!!: Geografija i Regionalizacija · Vidi više »
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Geografija i Regionalna geografija · Vidi više »
Regionalno planiranje
Regionalno planiranje je grana planiranja koja se bavi dizajnom i učinkovitim postavljanjem aktivnosti i infrastrukture preko značajno velikog područja zemlje.
Novi!!: Geografija i Regionalno planiranje · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Geografija i Religija · Vidi više »
Religijska geografija
Religijska geografija znanost je o distribuciji religija, objašnjavanju mjesta i načina njihova nastanka, te mnogih drugih geografskih aspekta vezanih uz religiju.
Novi!!: Geografija i Religijska geografija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Geografija i Reljef · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Geografija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Satelitsko snimanje
Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika. Satelitsko snimanje čine fotografije Zemlje ili drugih planeta koje su snimljene uporabom umjetnih satelita.
Novi!!: Geografija i Satelitsko snimanje · Vidi više »
Sinekizam
Sinekizam je koncept u urbanizmu koji je skovao Edward Soja, a odnosi se na dinamičku formaciju polisa – unije nekoliko malih urbanih naselja pod upravom "glavnog" grada (ili tzv. grada-države ili urbanog sustava).
Novi!!: Geografija i Sinekizam · Vidi više »
Sinoptička meteorologija
meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.
Novi!!: Geografija i Sinoptička meteorologija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Geografija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Geografija i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Geografija i Slovenija · Vidi više »
Socijalna geografija
Socijalna geografija proučava kako društvo utječe na geografska obilježja i kako faktori okoline utječu na društvo.
Novi!!: Geografija i Socijalna geografija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Geografija i Sociologija · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Geografija i Srednja škola · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Geografija i Srednji vijek · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Geografija i Stara Grčka · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Geografija i Statistika · Vidi više »
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Novi!!: Geografija i Stjepan Glavač · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Geografija i Strabon · Vidi više »
Strateška geografija
Strateška geografija je zaokupljena kontrolom ili pristupom prostornim područjima koji imaju utjecaj na sigurnost i blagostanje nacija.
Novi!!: Geografija i Strateška geografija · Vidi više »
Sudioničko promatranje
Sudioničko promatranje (engl. participant observation), glavna istraživačka strategija čiji je cilj postizanje bliske i intimne prisnosti s danom grupom pojedinaca (poput religijske, profesionalne ili devijantne grupe) i njihovim običajima kroz intenzivnu upletenost s ljudima u njihovoj prirodnoj okolini.
Novi!!: Geografija i Sudioničko promatranje · Vidi više »
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Novi!!: Geografija i Sufiks · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Geografija i Sunčev sustav · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Geografija i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Geografija i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Geografija i Talijani · Vidi više »
Tehnološka promjena
Tehnološka promjena je termin koji se koristi za opisivanje sveukupnog procesa invencije, inovacije i difuzije tehnologije ili procesa.
Novi!!: Geografija i Tehnološka promjena · Vidi više »
Teorija centralnog mjesta
Shematski prikaz centralnog mjesta s povezanom osovinom u jednom homogenom prostoru Teorija centralnog mjesta je geografska teorija koja pokušava objasniti veličinu i prostiranje ljudskih naselja.
Novi!!: Geografija i Teorija centralnog mjesta · Vidi više »
Triangulacija
Triangulacija (latinski triangulum trokut) je određivanje položaja glavnih točaka pri geodetskom mjerenju pomoću trokuta kojima je poznata duljina jedne stranice i sva tri kuta.
Novi!!: Geografija i Triangulacija · Vidi više »
Turistička geografija
Turistička geografija, turistički zemljopis, istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru.
Novi!!: Geografija i Turistička geografija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Geografija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Upravljanje okolišem
Upravljanje okolišem nije, kao što bi fraza možda sugerirala, upravljanje okolišem kao takvim, već upravljanje interakcijom modernih ljudskih društava i okoliša, te njihovim učinkom na okoliš.
Novi!!: Geografija i Upravljanje okolišem · Vidi više »
Upravljanje resursima
Upravljanje resursima (resursni menadžment) u organizacijskim znanostima označava učinkovitu i djelotvornu implementaciju organizacijskih resursa kada postoji potreba za njima.
Novi!!: Geografija i Upravljanje resursima · Vidi više »
Upravljanje u kriznim situacijama
Upravljanje u krizama (upravljanje u izvanrednim situacijama), disciplina koja se bavi rizicima i njihovim izbjegavanjem.
Novi!!: Geografija i Upravljanje u kriznim situacijama · Vidi više »
Urbana geografija
Urbana geografija je grana antropogeografije koja proučava povijest urbanih naselja, razvitak gradova, urbanu strukturu, prostorne obrasce koji se pojavljuju unutar grada, te jednako i urbane politike i probleme.
Novi!!: Geografija i Urbana geografija · Vidi više »
Urbanističko planiranje
Pariz, Francuska: Iako nije nastao planski, kasnije ga je pod vladavinom Napoleona III u 19. stoljeću preuredio barun Haussmann izgradivši preko srednjovjekovne mreže ulica prostran sustav širokih bulevara. Urbanističko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja.
Novi!!: Geografija i Urbanističko planiranje · Vidi više »
Velika geografska otkrića
Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Geografija i Velika geografska otkrića · Vidi više »
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Novi!!: Geografija i Visoka škola · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Geografija i Voda · Vidi više »
Vojna geografija
Vojna geografija je pokušaj razumijevanja geopolitičke sfere unutar vojnog konteksta.
Novi!!: Geografija i Vojna geografija · Vidi više »
Vremenska geografija
Vremenska geografija ili vremensko-prostorna geografija vuče svoje korijene iz rada švedskog geografa Torstena Hägerstranda koji je isticao vremenski faktor u prostornim ljudskim djelatnostima.
Novi!!: Geografija i Vremenska geografija · Vidi više »
Walter Christaller
Walter Christaller (Berneck kraj Calwa, 21. travnja 1893. – Königstein im Taunus, 9. ožujka 1969.), njemački zemljopisac čiji je najveći doprinos teorija centralnog mjesta prvi put objavljena 1933. godine.
Novi!!: Geografija i Walter Christaller · Vidi više »
Walter Isard
Walter Isard (Philadelphia, Pennsylvania, 1919.), istaknuti američki ekonomist i glavni osnivač discipline regionalne znanosti, te jedan od glavnih osnivača discipline irenologije (mirovne znanosti).
Novi!!: Geografija i Walter Isard · Vidi više »
William Morris Davis
William Morris Davis (12. veljače 1850. –, 5. veljače 1934.), američki geograf, geolog, geomorfolog i meteorolog, često nazivan "ocem američke geografije".
Novi!!: Geografija i William Morris Davis · Vidi više »
Yi-Fu Tuan
Yi-Fu Tuan (tradicionalni kineski 段義孚; Tientsin, Kina, 5. prosinca 1930.), kinesko-američki geograf.
Novi!!: Geografija i Yi-Fu Tuan · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Geografija i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Geografija i Zemlja · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Geografija i Zemljopisno područje · Vidi više »
Zemljopisno preimenovanje
Zemljopisno preimenovanje je čin promjene naziva zemljopisnog obilježja ili prostora.
Novi!!: Geografija i Zemljopisno preimenovanje · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Geografija i Zemljovid · Vidi više »
Zemljovid svijeta
Gott označili kao najbolju kartografsku projekciju za cjelovit prikaz Zemlje,''http://www.physics.drexel.edu/~goldberg/projections/goldberg_gott.pdf Large-Scale Distortions in Map Projections'', 2007, David M. Goldberg & J. Richard Gott III, 2007, V42 N4. i standardna projekcija za karte svijeta koje izrađuje National Geographic Society. Zemljovid svijeta je zemljovid koji prikazuje površinu Zemlje na ravnoj plohi uporabom jedne od brojnih kartografskih projekcija.
Novi!!: Geografija i Zemljovid svijeta · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Geografija i Znanost · Vidi više »
Zoogeografija
A. R. Wallace, 1876.) ZoogeografijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): (zoo- + geografija), geografija životinja, grana zoologije odnosno biogeografije koja proučava rasprostranjenost životinjskih vrsta na kopnu, pod zemljom i u vodama.
Novi!!: Geografija i Zoogeografija · Vidi više »
Zračna fotografija
balona na vrući zrak Zračna fotografija ili aerofotografija je postupak snimanja fotografija na Zemlji s uzvišenog položaja.
Novi!!: Geografija i Zračna fotografija · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 13. stoljeće · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Geografija i 1512. · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1594. · Vidi više »
1617.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1617. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1673. · Vidi više »
168.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 168. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1682. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 17. stoljeće · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1769. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1779. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 18. stoljeće · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1807. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1843. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1844. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1845. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1859. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1861. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1884. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1893. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 19. stoljeće · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1904. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1918. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Geografija i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1935. · Vidi više »
194. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 194. pr. Kr. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1949. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1950-ih · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 1969. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 20. stoljeće · Vidi više »
200. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 200. pr. Kr. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Geografija i 2003. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Geografija i 3. stoljeće · Vidi više »
