Brže od pregledniku!
57 odnosi: Adrien-Marie Legendre, Algebarska geometrija, Analitička geometrija, Školska knjiga, Bernhard Riemann, Bijekcija, Diferencijalna geometrija, Dodekaedar, Elementi (Euklid), Euklid, Euklidska geometrija, Euklidski prostor, Fizika, Grčki jezik, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ikosaedar, Kartezijev koordinatni sustav, Kocka, Kružnica, Krug, Kugla, Kut, Kvadrat, Kvantna teorija polja, Lik, Matematika, Mnogokut, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Obujam, Oktaedar, Opća teorija relativnosti, Opseg, Pap Aleksandrijski, Paralelogram, Piramida (geometrija), Površina, Pravac, Pravokutnik, Prirodne znanosti, Prizma, Promjer, René Descartes, Romb, Rotacijska tijela, Sfera, Skup, Stožac, Tetraedar, Tijelo, Točka (geometrija), ..., Topologija, Topos, Trapez (geometrija), Trigonometrija, Trokut, Valjak, Zemlja. Proširite indeks (7 više) »
Adrien-Marie Legendre
Adrien-Marie Legendre (Pariz, 18. rujna 1752. – Pariz, 10. siječnja 1833.), bio je francuski matematičar i astronom.
Novi!!: Geometrija i Adrien-Marie Legendre · Vidi više »
Algebarska geometrija
Algebarska geometrija je grana matematike koja razvija geometrijsko pojmovlje i geometrijske metode u izučavanju algebarskih struktura, a posebno (unitalnih) komutativnih asocijativnih algebri.
Novi!!: Geometrija i Algebarska geometrija · Vidi više »
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Novi!!: Geometrija i Analitička geometrija · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Geometrija i Školska knjiga · Vidi više »
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Novi!!: Geometrija i Bernhard Riemann · Vidi više »
Bijekcija
Bijektivna funkcija. U matematici, za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svaki y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x).
Novi!!: Geometrija i Bijekcija · Vidi više »
Diferencijalna geometrija
Diferencijalna geometrija bavi se izučavanjem geometrijskih svojstava prostora na kojima se mogu primjenjivati metode diferencijalnog računa.
Novi!!: Geometrija i Diferencijalna geometrija · Vidi više »
Dodekaedar
Pravilni dodekaedar Dodekaedar je geometrijsko tijelo omeđeno s dvanaest ploha koje imaju oblik peterokuta i raspoređene su tako da tijelo ima trideset bridova i dvadeset vrhova.
Novi!!: Geometrija i Dodekaedar · Vidi više »
Elementi (Euklid)
Euklid je bio Platonov student u Ateni, dok je većinu života proveo radeći u Aleksandriji, Egiptu, gdje je osnovao matematičku akademiju.
Novi!!: Geometrija i Elementi (Euklid) · Vidi više »
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Novi!!: Geometrija i Euklid · Vidi više »
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Novi!!: Geometrija i Euklidska geometrija · Vidi više »
Euklidski prostor
Euklidski vektorski prostor ili skraćeno euklidski prostor prvenstveno možemo smatrati onim matematičkim prostorom kojeg intuitivno svakodnevno zamišljamo.
Novi!!: Geometrija i Euklidski prostor · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Geometrija i Fizika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Geometrija i Grčki jezik · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Geometrija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ikosaedar
Animirani ikosaedar Ikosaedar (grčki: εικοσάεδρον, dvadesetostran) je pravilni poliedar čije stranice su 20 jednakih istostraničnih trokuta.
Novi!!: Geometrija i Ikosaedar · Vidi više »
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Novi!!: Geometrija i Kartezijev koordinatni sustav · Vidi više »
Kocka
Kocka (projekcija na ravninu). Kocka (ili pravilni heksaedar) je geometrijsko tijelo, jedno od Platonovih tijela.
Novi!!: Geometrija i Kocka · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Geometrija i Kružnica · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Geometrija i Krug · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Geometrija i Kugla · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Geometrija i Kut · Vidi više »
Kvadrat
Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.
Novi!!: Geometrija i Kvadrat · Vidi više »
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Novi!!: Geometrija i Kvantna teorija polja · Vidi više »
Lik
Lik može značiti.
Novi!!: Geometrija i Lik · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Geometrija i Matematika · Vidi više »
Mnogokut
Konkavni šesterokut Samopresječni mnogokut Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom linijom ili manje formalno dio ravnine omeđen ravnim dužinama koje možemo nacrtati a da ne podižemo olovku.
Novi!!: Geometrija i Mnogokut · Vidi više »
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Novi!!: Geometrija i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Geometrija i Obujam · Vidi više »
Oktaedar
Oktaedar Oktaedar (grč. oktáedron - tijelo s osam površina) jedan je od pet pravilnih poliedara.
Novi!!: Geometrija i Oktaedar · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Geometrija i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Novi!!: Geometrija i Opseg · Vidi više »
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Novi!!: Geometrija i Pap Aleksandrijski · Vidi više »
Paralelogram
visinama (''ha'' i ''hb'') Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale).
Novi!!: Geometrija i Paralelogram · Vidi više »
Piramida (geometrija)
Pravilna piramida Piramida ili šiljnik je geometrijsko tijelo sastavljeno od baze (mnogokut, najčešće trokut ili pravokutnik) i stranica (trokuti).
Novi!!: Geometrija i Piramida (geometrija) · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Geometrija i Površina · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Geometrija i Pravac · Vidi više »
Pravokutnik
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.
Novi!!: Geometrija i Pravokutnik · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Geometrija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prizma
Prizma Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice.
Novi!!: Geometrija i Prizma · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Geometrija i Promjer · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Geometrija i René Descartes · Vidi više »
Romb
Dva romba Romb je paralelogram čije su sve stranice jednake duljine.
Novi!!: Geometrija i Romb · Vidi više »
Rotacijska tijela
Rotacijska tijela su tijela koje opisuje definirana krivulja rotacijom oko neke osi.
Novi!!: Geometrija i Rotacijska tijela · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Geometrija i Sfera · Vidi više »
Skup
U matematici, skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih apstraktnih objekata smatranim cjelinom.
Novi!!: Geometrija i Skup · Vidi više »
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Novi!!: Geometrija i Stožac · Vidi više »
Tetraedar
right Tetraedar je geometrijsko tijelo omeđeno četirima trokutima.
Novi!!: Geometrija i Tetraedar · Vidi više »
Tijelo
* tijelo (biologija), biološko tijelo živog bića.
Novi!!: Geometrija i Tijelo · Vidi više »
Točka (geometrija)
Točka je u geometriji najmanji objekt kojem se može odrediti samo položaj, a drugih izmjera nema, tj.
Novi!!: Geometrija i Točka (geometrija) · Vidi više »
Topologija
Topologija je grana matematike.
Novi!!: Geometrija i Topologija · Vidi više »
Topos
Topos (grč. τόπος: mjesto), pojam koji se izvorno veže uz retoriku.
Novi!!: Geometrija i Topos · Vidi više »
Trapez (geometrija)
Trapez Trapez je četverokut koji ima jedan par paralelnih nasuprotnih stranica.
Novi!!: Geometrija i Trapez (geometrija) · Vidi više »
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Novi!!: Geometrija i Trigonometrija · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Geometrija i Trokut · Vidi više »
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Novi!!: Geometrija i Valjak · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Geometrija i Zemlja · Vidi više »
