Brže od pregledniku!Sličnosti između Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić
Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Američki dolar, Australian Open, Španjolska, Davisov kup, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Francuska, Hrvatska, Hrvatska teniska reprezentacija, Italija, Jevgenij Kafeljnikov, Katar, Miloš Raonić, Nizozemska, Pariz, Roland Garros, Sjedinjene Američke Države, Stefan Edberg, Tenis, Tomáš Berdych, Ujedinjeni Arapski Emirati, Wimbledon, 1988., 1990., 1992., 1995., 1996., 1997., 1998., 2001., 2004., ..., 2005.. Proširite indeks (1 više) »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Američki dolar i Goran Ivanišević · Američki dolar i Ivan Ljubičić ·
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Australian Open i Goran Ivanišević · Australian Open i Ivan Ljubičić ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Goran Ivanišević · Španjolska i Ivan Ljubičić ·
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Davisov kup i Goran Ivanišević · Davisov kup i Ivan Ljubičić ·
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Goran Ivanišević · Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Ivan Ljubičić ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Goran Ivanišević · Francuska i Ivan Ljubičić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Goran Ivanišević i Hrvatska · Hrvatska i Ivan Ljubičić ·
Hrvatska teniska reprezentacija
Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.
Goran Ivanišević i Hrvatska teniska reprezentacija · Hrvatska teniska reprezentacija i Ivan Ljubičić ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Goran Ivanišević i Italija · Italija i Ivan Ljubičić ·
Jevgenij Kafeljnikov
Jevgenij Aleksandrovič Kafeljnikov (Soči, 18. veljače 1974.), ruski tenisač, bivši svjetski broj 1.
Goran Ivanišević i Jevgenij Kafeljnikov · Ivan Ljubičić i Jevgenij Kafeljnikov ·
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Goran Ivanišević i Katar · Ivan Ljubičić i Katar ·
Miloš Raonić
Miloš Raonić (srpski/crnogorski Милош Раонић; Podgorica, 27. prosinca 1990.) profesionalni je kanadski tenisač srpsko-crnogorskog podrijetla.
Goran Ivanišević i Miloš Raonić · Ivan Ljubičić i Miloš Raonić ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Goran Ivanišević i Nizozemska · Ivan Ljubičić i Nizozemska ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Goran Ivanišević i Pariz · Ivan Ljubičić i Pariz ·
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Goran Ivanišević i Roland Garros · Ivan Ljubičić i Roland Garros ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Goran Ivanišević i Sjedinjene Američke Države · Ivan Ljubičić i Sjedinjene Američke Države ·
Stefan Edberg
Stefan Edberg (Västervik, 19. siječnja 1966.) bivši je švedski profesionalni tenisač i svjetski broj 1.
Goran Ivanišević i Stefan Edberg · Ivan Ljubičić i Stefan Edberg ·
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Goran Ivanišević i Tenis · Ivan Ljubičić i Tenis ·
Tomáš Berdych
Tomáš Berdych (Valašské Meziříčí, 17. rujna 1985.) bivši je češki tenisač.
Goran Ivanišević i Tomáš Berdych · Ivan Ljubičić i Tomáš Berdych ·
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Goran Ivanišević i Ujedinjeni Arapski Emirati · Ivan Ljubičić i Ujedinjeni Arapski Emirati ·
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Goran Ivanišević i Wimbledon · Ivan Ljubičić i Wimbledon ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Goran Ivanišević · 1988. i Ivan Ljubičić ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Goran Ivanišević · 1990. i Ivan Ljubičić ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Goran Ivanišević · 1992. i Ivan Ljubičić ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Goran Ivanišević · 1995. i Ivan Ljubičić ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Goran Ivanišević · 1996. i Ivan Ljubičić ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Goran Ivanišević · 1997. i Ivan Ljubičić ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Goran Ivanišević · 1998. i Ivan Ljubičić ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Goran Ivanišević · 2001. i Ivan Ljubičić ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Goran Ivanišević · 2004. i Ivan Ljubičić ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić
Usporedba između Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić
Goran Ivanišević ima 102 odnose, a Ivan Ljubičić ima 122. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 13.84% = 31 / (102 + 122).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
