Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Gospić i Mogorovići

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Gospić i Mogorovići

Gospić vs. Mogorovići

Gospić je grad u Hrvatskoj. Grb Mogorovića Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii), jedno od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća.

Sličnosti između Gospić i Mogorovići

Gospić i Mogorovići imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bela IV., Disislavići, Grb, Hrvatska, Karlovac, Lički Ribnik, Lika, Mogorić, Počitelj (Gospić), 1263..

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Bela IV. i Gospić · Bela IV. i Mogorovići · Vidi više »

Disislavići

Disislavići, hrvatski plemićki obitelj rod i obitelj iz plemena Mogorovića, koji je u srednjem vijeku nastanjivao prostor nekadašnje Ličke županije.

Disislavići i Gospić · Disislavići i Mogorovići · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Gospić i Grb · Grb i Mogorovići · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Gospić i Hrvatska · Hrvatska i Mogorovići · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Gospić i Karlovac · Karlovac i Mogorovići · Vidi više »

Lički Ribnik

Lički Ribnik je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Gospić i Lički Ribnik · Lički Ribnik i Mogorovići · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Gospić i Lika · Lika i Mogorovići · Vidi više »

Mogorić

Mogorić je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Gospić i Mogorić · Mogorić i Mogorovići · Vidi više »

Počitelj (Gospić)

Počitelj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Gospić i Počitelj (Gospić) · Mogorovići i Počitelj (Gospić) · Vidi više »

1263.

Bez opisa.

1263. i Gospić · 1263. i Mogorovići · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Gospić i Mogorovići

Gospić ima 393 odnose, a Mogorovići ima 61. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 2.20% = 10 / (393 + 61).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Gospić i Mogorovići. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »