Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik

Gramatika hrvatskoga jezika vs. Hrvatski jezik

Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Akuzativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Akuzativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Alveolarni lateralni aproksimant i Gramatika hrvatskoga jezika · Alveolarni lateralni aproksimant i Hrvatski jezik · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Alveolarni nazal i Gramatika hrvatskoga jezika · Alveolarni nazal i Hrvatski jezik · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Alveolarni vibrant i Gramatika hrvatskoga jezika · Alveolarni vibrant i Hrvatski jezik · Vidi više »

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Aorist i Gramatika hrvatskoga jezika · Aorist i Hrvatski jezik · Vidi više »

Atribut

Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.

Atribut i Gramatika hrvatskoga jezika · Atribut i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Bašćanska ploča i Gramatika hrvatskoga jezika · Bašćanska ploča i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Bartol Kašić i Gramatika hrvatskoga jezika · Bartol Kašić i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučna alveolarna afrikata i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučna alveolarna afrikata i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji je rijedak u jezicima svijeta, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučna palatalna afrikata i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučna palatalna afrikata i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučna postalveolarna afrikata i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučna postalveolarna afrikata i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.

Bezvučni alveolarni frikativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni alveolarni frikativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni alveolarni ploziv i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni alveolarni ploziv i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni bilabijalni ploziv i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni bilabijalni ploziv i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni labiodentalni frikativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni labiodentalni frikativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni postalveolarni frikativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni postalveolarni frikativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni velarni frikativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni velarni frikativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Bezvučni velarni ploziv i Gramatika hrvatskoga jezika · Bezvučni velarni ploziv i Hrvatski jezik · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Božidar Finka i Gramatika hrvatskoga jezika · Božidar Finka i Hrvatski jezik · Vidi više »

Brojevi (vrsta riječi)

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.

Brojevi (vrsta riječi) i Gramatika hrvatskoga jezika · Brojevi (vrsta riječi) i Hrvatski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Dativ i Gramatika hrvatskoga jezika · Dativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Gramatika hrvatskoga jezika · Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »

Enklitika

Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.

Enklitika i Gramatika hrvatskoga jezika · Enklitika i Hrvatski jezik · Vidi više »

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Fonem i Gramatika hrvatskoga jezika · Fonem i Hrvatski jezik · Vidi više »

Futur drugi

Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.

Futur drugi i Gramatika hrvatskoga jezika · Futur drugi i Hrvatski jezik · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Futur prvi i Gramatika hrvatskoga jezika · Futur prvi i Hrvatski jezik · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Genitiv i Gramatika hrvatskoga jezika · Genitiv i Hrvatski jezik · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Glagoli i Gramatika hrvatskoga jezika · Glagoli i Hrvatski jezik · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Glagoljica i Gramatika hrvatskoga jezika · Glagoljica i Hrvatski jezik · Vidi više »

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Glas i Gramatika hrvatskoga jezika · Glas i Hrvatski jezik · Vidi više »

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Gramatika hrvatskoga jezika i Gramatički rod · Gramatički rod i Hrvatski jezik · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Gramatika i Gramatika hrvatskoga jezika · Gramatika i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatska barokna književnost

Ivana Gundulića iz 1622. Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatska barokna književnost · Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatske gramatike

Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.

Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatske gramatike · Hrvatske gramatike i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Gramatika hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Gramatika hrvatskoga jezika i Ilirski pokret · Hrvatski jezik i Ilirski pokret · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Gramatika hrvatskoga jezika i Imenice · Hrvatski jezik i Imenice · Vidi više »

Imperativ

Imperativ (lat. impero.

Gramatika hrvatskoga jezika i Imperativ · Hrvatski jezik i Imperativ · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Gramatika hrvatskoga jezika i Imperfekt · Hrvatski jezik i Imperfekt · Vidi više »

Institut za hrvatski jezik

''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.

Gramatika hrvatskoga jezika i Institut za hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Gramatika hrvatskoga jezika i Instrumental · Hrvatski jezik i Instrumental · Vidi više »

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Gramatika hrvatskoga jezika i Istarski razvod · Hrvatski jezik i Istarski razvod · Vidi više »

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.

Gramatika hrvatskoga jezika i Jednačenje po mjestu tvorbe · Hrvatski jezik i Jednačenje po mjestu tvorbe · Vidi više »

Jednačenje po zvučnosti

Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.

Gramatika hrvatskoga jezika i Jednačenje po zvučnosti · Hrvatski jezik i Jednačenje po zvučnosti · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Gramatika hrvatskoga jezika i Jezikoslovlje · Hrvatski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Jotacija

Jotacija (grč. Ιώτα, iota.

Gramatika hrvatskoga jezika i Jotacija · Hrvatski jezik i Jotacija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Gramatika hrvatskoga jezika i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatski jezik i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.

Gramatika hrvatskoga jezika i Labiodentalni aproksimant · Hrvatski jezik i Labiodentalni aproksimant · Vidi više »

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Gramatika hrvatskoga jezika i Leksem · Hrvatski jezik i Leksem · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Gramatika hrvatskoga jezika i Ljudevit Gaj · Hrvatski jezik i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Gramatika hrvatskoga jezika i Lokativ · Hrvatski jezik i Lokativ · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Gramatika hrvatskoga jezika i London · Hrvatski jezik i London · Vidi više »

Londonac

Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.

Gramatika hrvatskoga jezika i Londonac · Hrvatski jezik i Londonac · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Gramatika hrvatskoga jezika i Matica hrvatska · Hrvatski jezik i Matica hrvatska · Vidi više »

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Gramatika hrvatskoga jezika i Milan Moguš · Hrvatski jezik i Milan Moguš · Vidi više »

Misal kneza Novaka

Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.

Gramatika hrvatskoga jezika i Misal kneza Novaka · Hrvatski jezik i Misal kneza Novaka · Vidi više »

Morfem

U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.

Gramatika hrvatskoga jezika i Morfem · Hrvatski jezik i Morfem · Vidi više »

Nepostojano a

Nepostojani a glasovna je promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.

Gramatika hrvatskoga jezika i Nepostojano a · Hrvatski jezik i Nepostojano a · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Gramatika hrvatskoga jezika i Nominativ · Hrvatski jezik i Nominativ · Vidi više »

Optativ

Optativ je jedan od glagolskih načina kojim se izriče kakva želja.

Gramatika hrvatskoga jezika i Optativ · Hrvatski jezik i Optativ · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Gramatika hrvatskoga jezika i Padež · Hrvatski jezik i Padež · Vidi više »

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalizacija · Hrvatski jezik i Palatalizacija · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni aproksimant · Hrvatski jezik i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni lateralni aproksimant · Hrvatski jezik i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Palatalni nazal · Hrvatski jezik i Palatalni nazal · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Gramatika hrvatskoga jezika i Perfekt · Hrvatski jezik i Perfekt · Vidi više »

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Gramatika hrvatskoga jezika i Pluskvamperfekt · Hrvatski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »

Predikat

Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.

Gramatika hrvatskoga jezika i Predikat · Hrvatski jezik i Predikat · Vidi više »

Prezent

Prezent (lat. præsens.

Gramatika hrvatskoga jezika i Prezent · Hrvatski jezik i Prezent · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Gramatika hrvatskoga jezika i Pridjevi · Hrvatski jezik i Pridjevi · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Gramatika hrvatskoga jezika i Prijedlozi · Hrvatski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Prijeglas

Prijeglas je glasovna promjena u nekim jezicima, u kojoj se samoglasnici pravilno mijenjaju u nekim situacijama.

Gramatika hrvatskoga jezika i Prijeglas · Hrvatski jezik i Prijeglas · Vidi više »

Prijevoj

Prijevoj ili apofonija glasovna je promjena u kojoj se izmjenjuju ("previjaju") samoglasnici u osnovi srodnih riječi.

Gramatika hrvatskoga jezika i Prijevoj · Hrvatski jezik i Prijevoj · Vidi više »

Prilozi

grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Gramatika hrvatskoga jezika i Prilozi · Hrvatski jezik i Prilozi · Vidi više »

Refleksi jata

Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u IstriJanneke Kalsbeek, ''The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria'', 1998. Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.

Gramatika hrvatskoga jezika i Refleksi jata · Hrvatski jezik i Refleksi jata · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Gramatika hrvatskoga jezika i Rim · Hrvatski jezik i Rim · Vidi više »

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Gramatika hrvatskoga jezika i Samoglasnik · Hrvatski jezik i Samoglasnik · Vidi više »

Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Gramatika hrvatskoga jezika i Sibilarizacija · Hrvatski jezik i Sibilarizacija · Vidi više »

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.

Gramatika hrvatskoga jezika i Sklonidba · Hrvatski jezik i Sklonidba · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Gramatika hrvatskoga jezika i Srpskohrvatski jezik · Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Gramatika hrvatskoga jezika i Standardni jezik · Hrvatski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Gramatika hrvatskoga jezika i Stjepan Babić · Hrvatski jezik i Stjepan Babić · Vidi više »

Suglasnik

Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.

Gramatika hrvatskoga jezika i Suglasnik · Hrvatski jezik i Suglasnik · Vidi više »

Tjesnačnik

Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.

Gramatika hrvatskoga jezika i Tjesnačnik · Hrvatski jezik i Tjesnačnik · Vidi više »

Usklici

Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.

Gramatika hrvatskoga jezika i Usklici · Hrvatski jezik i Usklici · Vidi više »

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Gramatika hrvatskoga jezika i Veznici · Hrvatski jezik i Veznici · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Gramatika hrvatskoga jezika i Vinodolski zakonik · Hrvatski jezik i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Vjekoslav Babukić

Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.

Gramatika hrvatskoga jezika i Vjekoslav Babukić · Hrvatski jezik i Vjekoslav Babukić · Vidi više »

Vokalizacija

Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus.

Gramatika hrvatskoga jezika i Vokalizacija · Hrvatski jezik i Vokalizacija · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Gramatika hrvatskoga jezika i Vokativ · Hrvatski jezik i Vokativ · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zagreb · Hrvatski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zamjenice · Hrvatski jezik i Zamjenice · Vidi više »

Zapornik

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zapornik · Hrvatski jezik i Zapornik · Vidi više »

Zvučna palatalna afrikata

Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji se rijetko pojavljuje u jezicima svijeta, a međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučna palatalna afrikata · Hrvatski jezik i Zvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučna postalveolarna afrikata · Hrvatski jezik i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni alveolarni frikativ · Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni alveolarni ploziv · Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni bilabijalni ploziv · Hrvatski jezik i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni postalveolarni frikativ · Hrvatski jezik i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Gramatika hrvatskoga jezika i Zvučni velarni ploziv · Hrvatski jezik i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

1100.

Bez opisa.

1100. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1100. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

1604. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1604. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

1830. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1830. i Hrvatski jezik · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Gramatika hrvatskoga jezika · 19. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

1954. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1954. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1967. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1971. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

1972. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1972. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1990. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

1997. i Gramatika hrvatskoga jezika · 1997. i Hrvatski jezik · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

20. stoljeće i Gramatika hrvatskoga jezika · 20. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

9. stoljeće i Gramatika hrvatskoga jezika · 9. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »