Brže od pregledniku!
54 odnosi: Španjolska, Bazilika sv. Petra, Bologna, Cremona, Filip II., španjolski kralj, Francuska, Grgur XIII., Henrik III., francuski kralj, Henrik IV., kralj Francuske, Inocent IX., Italija, Karlo Boromejski, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katolička Crkva, Latinski jezik, Lombardija, Milano, Padova, Papinska Država, Perugia, Pio IV., Rim, Salijski zakonik, Siksto V., Sveto Rimsko Carstvo, Torino, Tridentski sabor, Urban VII., Vulgata, 1. ožujka, 11. veljače, 12. prosinca, 1493., 1534., 1535., 1538., 1550., 1551., 1553., 1559., 1560., 1565., 1574., 1583., 1589., 1590., 1591., 16. listopada, 1610., 1618., ..., 27. kolovoza, 5. prosinca, 8. listopada, 8. prosinca. Proširite indeks (4 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Grgur XIV. i Španjolska · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Grgur XIV. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Grgur XIV. i Bologna · Vidi više »
Cremona
Cremona je glavni grad istoimene općine i pokrajine u sjevernoj talijanskoj pokrajini Lombardiji.
Novi!!: Grgur XIV. i Cremona · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Grgur XIV. i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Grgur XIV. i Francuska · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Grgur XIV. i Grgur XIII. · Vidi više »
Henrik III., francuski kralj
Portret Henrika III. Henrik III., pravim imenom Alexandre Édouard (Fontainebleau, 19. rujna 1551. – Saint-Cloud, 2. kolovoza 1589.), kralj Poljske 1573. – 1574. i kralj Francuske 1574. – 1589. Posljednji je vladar iz kraljevske kuće Valois.
Novi!!: Grgur XIV. i Henrik III., francuski kralj · Vidi više »
Henrik IV., kralj Francuske
Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
Novi!!: Grgur XIV. i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »
Inocent IX.
Inocent IX., lat. Innocentius PP.
Novi!!: Grgur XIV. i Inocent IX. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Grgur XIV. i Italija · Vidi više »
Karlo Boromejski
Karlo Boromejski (Arona, Italija 2. listopada 1538. – Milano, 3. studenoga 1584.), milanski nadbiskup, kardinal i svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Grgur XIV. i Karlo Boromejski · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Grgur XIV. i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Grgur XIV. i Katolička Crkva · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Grgur XIV. i Latinski jezik · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Grgur XIV. i Lombardija · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Grgur XIV. i Milano · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Grgur XIV. i Padova · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Grgur XIV. i Papinska Država · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Grgur XIV. i Perugia · Vidi više »
Pio IV.
Pio IV., lat. Pius PP.
Novi!!: Grgur XIV. i Pio IV. · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Grgur XIV. i Rim · Vidi više »
Salijski zakonik
Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Grgur XIV. i Salijski zakonik · Vidi više »
Siksto V.
Siksto V., lat. Sixtus PP.
Novi!!: Grgur XIV. i Siksto V. · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Grgur XIV. i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Grgur XIV. i Torino · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Grgur XIV. i Tridentski sabor · Vidi više »
Urban VII.
Urban VII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: Grgur XIV. i Urban VII. · Vidi više »
Vulgata
Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.
Novi!!: Grgur XIV. i Vulgata · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Grgur XIV. i 1. ožujka · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Grgur XIV. i 11. veljače · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Grgur XIV. i 12. prosinca · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1493. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1534. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1535. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1538. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1550. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1551. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1553. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1559. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1560. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1565. · Vidi više »
1574.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1574. · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1583. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1589. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1590. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1591. · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Grgur XIV. i 16. listopada · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1610. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur XIV. i 1618. · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Grgur XIV. i 27. kolovoza · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: Grgur XIV. i 5. prosinca · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Grgur XIV. i 8. listopada · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Grgur XIV. i 8. prosinca · Vidi više »
